NavMenu

Uzgoj svilene bube moguć u Srbiji - Gde i koja je računica?

Izvor: Agrosmart Ponedeljak, 18.01.2021. 09:07
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay / LoggaWiggler)
Jugoslavija je pred Drugi svetski rat bila peta sila u svetu po proizvodnji svile, a onda je prednost data nafti i sintetici koja se od nje pravi. Dudovi su posečeni, skupe mašine uništene i surovo ugašena industrijska grana od koje je bilo samo koristi, piše Branislav Gulan.

Pred Drugi svetski rat u Jugoslaviji je bilo više od dva i po miliona stabala belog duda, a danas nema ni nekoliko hiljada. Najviše dudova bilo je i ostalo u Vojvodini. Zato, smatra Gulan, oni danas mogu da posluže kao sirovina za početnu proizvodnju svilenih buba, dok ne stignu novi zasadi za obučavanje građanstva koje hoće da gaji dudove i svilene bube. Nekoliko desetina najstarijih dudova nalazi se u okolini Kovilja.

Pre dve decenije bilo se krenulo u novu sadnju belih dudova i obnovu gajenja svilene bube, ali su to omele sankcije 1992. godine. Bilo je tad čak i uvezeno 11 hibrida duda iz Rusije, a nešto je stiglo i iz Bugarske, kao i iz Japana.

Ponovo obnoviti ovu proizvodnju nije ni malo jednostavno, jer najpre treba uvesti skupe mašine, a najbolji proizvođači su Japanci. Da bi se počela prerada, potrebno je najmanje 15 mašina koje staju oko 10 mil USD, a za to je potrebno da imamo i 200 tona kokona spremnih za preradu, piše Gulan.

- Ono što nas u Srbiji tera na ponovno uvođenje ove proizvodnje, je njena isplativost i upošljavanje radnika. Uzgojem bube bili bi popunjeni i mnogobrojni nenamenski građeni pogoni. Pored toga može se proizvoditi i za izvoz. Kokoni koji ne ispunjavaju tehničke uslove neće ostati neupotrebljivi jer kao čiste belančevine veoma su pogodni za ishranu stoke - dodaje.


Koja je računica?

Jedno domaćinstvo može bez teškoća da prehranjuje, bar, tri kutije "semena", ili oko 60.000 gusenica u jednom ciklusu. Po jednoj kutiji dobije se 20 do 30 kilograma sirovih kokona - čaura. Na svetskom tržištu kilogram ove robe proteklih godina plaćao se 6 USD. Ako se u rashod uvrsti i seme, dudovo lišće, sredstva za dezinfekciju i drugo, onda je računica jasna: od 75 kilograma čaura dobije se 450 USD, a ako se od te sume odbiju troškovi od 120 USD, ostaje zarada od 330 USD. Naravno te čaure mogu se pretvoriti u 8,5 kilograma svile, odnosno tkaninu dugu oko 130 metara.

To je računica bila u Zadružnom savezu Srbije 2000. godine, kada je njegov tadašnji sekretar Milan Pavlović bio uradio i pokrenuo projekat za obnovu zasada dudova i gajenja svilene bube i proizvodnje svile u Srbiji.

Najveće mogućnosti danas za uzgoj svilene bube i svile su u Vojvodini. Ona ima dosta neiskorišćenih zemljišta na kome bi se mogla obnoviti proizvodnja jedne od tih tradicija, gajenja svilene bube. Dakle, ima mesta za sadnice belog duda, a u jednoj fazi bi se moglo zasaditi 15.000 stabala. Negde bi to male male plantaže, druge zasadi na zemljišnim okrajcima, kraj seoskih puteva, u ekonomskim dvorištima. To bi bila hrana za svilene bube, čija proizvodnja na takvim zasadima može dostići 8.000 tona, a to je vrednosti od najmanje 50 mil USD.

Što se tiče objekata za uzgoj svilene bube, smatra sa da ih već ima dosta. Najčešće se misli na neiskorišćeni prostor u bivšim kombinatima, zadrugama i drugim gazdinstvima, napuštenim halama. Ima i drugih zapuštenih objekata u svim vojvođanskim selima, nekadašnjim zadružnim domovima. Sada domaćinstva takođe imaju građevine koje se lako mogu obnoviti i prilagoditi ovim potrebama.

Sve to govori da ova proizvodnja, posebno beli dud, koji predstavlja i osnovu, ne zahteva poseban trud niti veća ulaganja i negu. Potrebno je samo sačekati nekoliko godina da mlado stablo izđika. I tu je jedna od šansi Srbije za novo zapošljavanje bar desetak hiljada radnika, a od toga bi živelo toliko porodica.


Najjači proizvođač svile Kina

Danas je u svetu najjači proizvođač svile Kina. Godišnje se u ovoj zemlji napravi više od 500.000 tona sirovih čaura svile. Čak 20 miliona domaćinstava bavi se samo ovim poslom. Još oko 50 zemalja svrstava se u manje ili veće proizvođače. Među njima su: Japan, Severna Koreja, Južna Koreja, države bivšeg SSSR-a, Tajland, Brazil, koji svi zajedno daju čak 97% svetske proizvodnje.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.