NavMenu

Velika početna ulaganja u vinograd, ali prihodi znatno veći

Izvor: Blic Petak, 16.10.2020. 14:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: ah_fotobox/shutterstock.com)Ilustracija
Koliko je vinogradarstvo u Srbiji u ekspanziji, s obzirom na mogući godišnji prihod od 40.000 EUR sa jednog hektara, svedoči primer valjevskog kraja gde su za par godina površine pod vinovom lozom porasle više od šest puta.

Od stidljivih 30 hektara, po prvom popisu od pre par godina, u Kolubarskom okrugu sada je više od 200 hektara pod vinogradima. Pored velikih vinarija, čija su vina već ovenčana svetskim priznanjima, poput Jelića ili Pusule, kako svedoče podaci Poljoprivredne stručne i savetodavne službe, raste broj i malih proizvođača koji vinograde podižu na 10 do 15 ari dedovine. Motiv je, naravno, zarada.

- Zanimljivo je da sve više ima malih proizvođača, koji se vraćaju na porodična imanja i žele da posade vinovu lozu. Mislim da je njima najpotrebnija stručna pomoć, jer su to ljudi koji nemaju nikakva znanja u gajenju vinove loze. Tu je država prepoznala ulogu savetodavne službe koja sprovodi modul "Proizvodnja i prerada grožđa" i naša obaveza je da svakom proizvođaču, koji je zainteresovan da posadi ili već poseduje vinograd, pomognemo da što jednostavnije uz primenu pune agrotehnike i zaštite proizvodi grožđe i vino - kaže savetodavac Jovan Milinković.

Početno ulaganje u vinograd, međutim, nije jeftino i u zavisnosti koliko sam proizvođač uloži svoj rad i koliko ima neophodnog materijala, podizanje jednog hektara košta između 10.000 i 16.000 EUR. Samo kupovina sadnog materijala i sadnja staju 6.850 EUR.

- Međutim, prilikom podizanja vinograda mogu se koristiti i podsticaji od strane države, pa tako povraćaj uloženog novca za kupovinu sadnog materijala iznosi 50%, pa čak i više ukoliko je nagib terena veći od 10 stepeni, ako se parcela nalazi iznad 200 metara nadmorske visine, a ukoliko ako se gaje autohtone sorte kao što su prokupac, morava ili tamjanika, država kao stimulans daje još 100.000 dinara. Urađen je i poseban pravilnik koji reguliše podizanje zasada vinove loze i proizvođač u startu može tačno da zna šta može da očekuje od države - objašnjava Milinković.

U daljoj investiciji, kada se grožđe pretvara u vino, potrebna je kupovina opreme u kojoj su muljač, pumpa i filter, te prohromski sudovi različite veličine, za šta je potrebno nešto više od 2.300 EUR.

S druge strane, kako pričaju sami vinari, prihodi su znatno veći, s obzirom na to da se u dobroj godini sa jednog hektara može dobiti 8.000 kilograma grožđa, a od njega 4.000 buteljki vina. Ako se zna da je najčešća cena domaćih vina od 10 do 15 EUR, mada ima i skupljih, lako se dolazi do isplative računice zbog koje površine pod vinogradima ne samo u valjevskom kraju stalno rastu.

Po statističkim podacima u Srbiji je 22.000 hektara zemljišta pod vinovom lozom, dok je u vinogradarskom registru popisano 7.000 hektara vinograda čiji su vlasnici registrovani za proizvodnju i promet vina. Na domaćem tržištu udeo srpskih vina je čak 70%, iako je pre samo pet godina bio jedva trećina.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Agro, Finansije

Digitalno svinjarstvo - Kupite Pig token, a posle dve i po godine dobijate 100 kilograma svinjetine

Uzgajate svinje, a ne odlazite na farmu, nema blatnjavih čizama, ni ustajanja u cik zore da bi se nahranile životinje. Zvuči filmski, ali nije. Krešimir Kuterovac, stočar iz Hrvatske, pokrenuo je sa kompanijom Beyondi i Blok Be platformu GoAgro pomoću koje svako može da postane stočar, a da posao uzgajivača svinja radi neko drugi. - Vi kupujete digitalni oblik svinje - PigNFT (Pig token). Minimalna cena je 220 EUR za koju posle dve i po

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.