NavMenu

Na plodnoj vojvođanskoj zemlji umesto kukuruza se gaje malina i borovnica - Da li je to isplativo?

Izvor: Agromedia Utorak, 12.02.2019. 13:26
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: katacarix/shutterstock.com)Ilustracija
Mnogi koji su u prvi mah gajili kukuruz u Vojvodini, primetili da se od nekih drugih kultura može bolje zaraditi. Tako su ratari postali voćari i umesto žitarica odlučili da posade malinu ili borovnicu.

Međutim, postavlja se pitanje da li će proizvodnja biti uspešna i kako zemljište podnosi ovu naglu promenu. Na ovo pitanje odgovara Mirjana Zdravković, agrohemičar sa Instituta za zemljište:

- Zemljište je obnovljiv resurs i ako se odlučujete da pređete sa jedne kulture na drugu, pod uslovom da obavite se propisane agrotehničke mere koje su predviđene za tu nju, zemljište će se prilagoditi.

Prelazak sa ratarske proizvodnje na voćarsku je u staropazovačkoj opštini evidentan i sve je više onih koji žele veću zaradu sa minimalnim ulaganjem i brzim obrtom kapitala. U ovom delu Srema mnoge porodice se bave proizvodnjom crvenog zlata - maline. U selu Golubinci maline proizvode četiri porodice, a u selu Vojka dve. I u susednoj opštini Inđija tri porodice su počele proizvodnju ovog bobičastog voća.

U jednom periodu gajenje maline je bio trend i mnogi poljoprivrednici su se zbog nje prebacivali sa ratarske na voćarsku proizvodnju. Sada je taj trend prešao sa maline na borovnicu. Ipak ono što muči mnoge poljoprivredne stručnjake, nije ekspanizija ovih kultura, već činjenica da se na velikoj i plodnoj vojvođanskoj zemlji koja je idealna za gajenje drugih kultura sada gaje maline ili borovnice.

- Uslovi za gajenje ovih voćaka nisu adekvatni u tom kraju. Borovnica recimo traži jako kisela zemljišta. Sa druge strane malina koja se proizvodi u Ivanjici i Arilju mnogo je ukusnija i kvalitenija od one koja se uzgaja u Vojvodini. Zašto? Zato što ona zahteva hladne noći. Od hladnih noći zavisi i dobar ukus i kvalitet ploda maline. Da bi se ti šećeri premestili iz lista u plod maline potrebna je hladna noć. U Vojovodini toga leti nema - objašnjava Mirjana Zdravković.

Ona dodaje da se u Srbiji zauzimaju neke površine koje su plodne i pogodnije za drugu vrstu proizvodnje, a to je zato što u našoj zemlji ne postoji rejonizacija poljoprivredne proizvodnje.

- U Americi ne možete vi sami odlučivati gde ćete šta gajiti. Oni imaju striktno propisane uslove koje kulture možete gajiti u kom delu Amerike i farmeri se toga prodržavaju. Ne mislim da bi i kod nas trebalo preduzeti toliko striktne mere, jer one mogu biti ograničavajuće. Ali bi neka rejonizacija bila dobra, i korisna svim poljoprivrednim proizvođačima", kaže Mirjana Zdravković.

U Ministarstvu poljoprivrede je već pokrenuta tema rejonizacije poljoprivredne proizvodnje.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.