Evropski proizvođači nameštaja zainteresovani za paulovniju iz Srbije - Rastu zasadi pod "drvetom budućnosti" (FOTO)
Od kada su se pojavili hibridi, pogodni za uzgajanje na ovom području jer trpe velike temperaturne razlike, procenjuje se da je oko 1.000 ljudi u našoj zemlji zasadilo sadnice ove brzorastuće biljke, na površinama od 20 ari pa do 7-8 hektara.
Uzgajivači okupljeni u udruženju Planto, osnovanom 2013. godine, imaju 150-200 hektara u celoj Srbiji. Zajednički cilj svih uzgajivača u udruženju je plasman robe.
- Stabla se za industrijsku upotrebu koriste nakon 7 do 10 godina, u zavisnosti od kvaliteta. Ako se nastavi trend rasta, uz dobru negu, prvi zasadi biće spremni za seču za 5 godina - kaže za eKapiju Željko Spasojević iz udruženja Planto, i ističe da se već javljaju firme iz drvne industrije koje traže stabla.
Kako objašnjava naš sagovornik, u Srbiji još ne postoji tržište za paulovniju, ali firme iz Nemačke, Austrije, Poljske imaju tradiciju proizvodnje od ovog drveta, koje je daleko poznato kao poluproizvod u industriji nameštaja.
- Firma iz Nemačke, koja se bavi proizvodnjom brvnara i koristi 600.000 stabala godišnje, zainteresovana je za paulovniju sa ovog područja. Oni traže stabla prečnika 200-250 mm, a to se postiže već u četvrtoj, petoj godini – naglašava Spasojević, dodajući da su ušli i u priču sa državnim institucijama, pa je na jalovištima TE Kostolac posađeno 3.000 stabala.
Planto proizvodi hibride za uzgoj paulovnije u saradnji sa Institutom za voćarstvo Čačak, a sadnice izvoze i u EU - tokom prošle godine isporučili su 70.000, a ove čak 100.000 sadnica. Reč je o "in vitro" sertifikovanom sadnom materijalu koji je pouzdan, kaže Spasojević.
Razlog za to je i pojačano interesovanje za ovu vrstu drveta.
- Kad smo kretali 2013. godine, prodavali smo 10, 15, 20 komada, a kupci bi već naredne godine kad vide kako biljka napreduje, sadili i po 20,30 ari. Sada ugovaramo isporuku sadnica na hektare.
Spasojević dodaje da niko nije imun na dobru zaradu, a u Srbiji ima dosta raspoloživog zemljišta. Inače, paulovnija nije previše zahtevna biljka. Uspeva na do 1.000 metara nadmorske visine, ne podnosi močvarno tlo, a u sušnim uslovima potrebno joj je zalivanje, najbolje sistemom kap po kap.
- Intenzivno održavanje ovog drveta neophodno je u prvih godinu,dve. Ako se ispoštuju smernice, to je fenomenalna biljka – moguć je rast od 7-8 metara već u prvoj godini, posle nulte - kada se formira korenski sistem.
- I da je 100 EUR po stablu, isplati se – kaže Spasojević.
Poznavaoci paulovniju nazivaju "drvetom budućnosti" upravo zbog isplativosti njenog uzgajanja. Nakon seče, stablo se obnavlja iz sopstvenog panja, i tako do čak sedam ciklusa eksploatacije.
Paulovnija se koristi za izradu nameštaja, muzičkih instrumenata, dasaka za jedrenje, delove aviona i brodova, igračaka, lamperije i brodskog poda koji mogu da kisnu, sauna...
Drvo paulovnije koristi se i za ogrev, a zasadi su odlični i za pčelare, jer su njeni cvetovi puni nektara. Služi i za ishranu stoke, a smatra se da je kao stočna hrana hranljivija od lucerke. Ako se opalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za đubrenje.
Paulovniju zovu i fabrikom kiseonika - zbog velike mase i količine listova koji su široki i do 75 centimetara, pretpostavlja se da jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi. Nije veliki zagađivač ni prilikom sagorevanja. Tona kineskog drveta ostavlja za sobom tek oko pola kilograma pepela, a idealna je i za pošumljavanje goleti.
Možda niste znali i da Porsche i Audi koriste paulovniju za dekoraciju unutrašnjosti automobila. O njenom uzgoju postoji još zanimljivih podataka - u Kini, odakle vodi poreklo, postoji običaj da se, kada se rodi žensko dete, zasadi stablo paulovnije. Pred njenu udaju, stablo se seče i od njega se pravi nameštaj za miraz.
Ivana Bezarević
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina