NavMenu

Marija Mitrović, direktorka za filantropiju i partnerstva Trag fondacije - Za dalji razvoj filantropije neophodno podsticajno okruženje

Izvor: eKapija Ponedeljak, 22.02.2021. 12:01
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Crnogorac/Trag fondacija)
Uloga države u podsticanju filantropije treba da bude vidljiva kroz unapređenje uslova za realizaciju dobrotvornih akcija, a na prvom mestu zakonodavnog okvira za filantropska davanja. Od države se očekuje aktiviranje mehanizama koji bi pospešili filantropiju, što podrazumeva uvođenje stimulativnih mera, pre svega, sistema poreskih olakšica, koji bi dodatno motivisalo kompanije da se uključe u filantropske aktivnosti. Iako poslednjih godina raste svest o značaju filantropije, potrebno je još mnogo rada kako bi se ta svest prevela u konkretne i kontinuirane akcije koje bi dovele do dugoročnih rešenja, kaže Marija Mitrović, direktorka za filantropiju i partnerstva Trag fondacije.
Trag fondacija ove godine 14. put zaredom dodeljuje VIRTUS nagradu za filantropiju*.

Koliko se situacija u Srbiji promenila kada je u pitanju filantropija u poslednjih 14 godina?

Ukoliko analiziramo stepen razvijenosti filantropije u Srbiji u proteklih nekoliko godina, možemo zaključiti da pozitivnih pomaka ima. Filantropija se sve više prepoznaje i praktikuje, a iz godine u godinu i broj akcija i iznos donacija povećava se za oko 30%. Čini se da postoji i veća spremnost na davanja, ali i veći spektar oblasti za koje su građani spremni da daju. Može se konstatovati da je došlo do porasta u individualnoj filantropiji i ličnim davanjima. Smatra se da su različite onlajn platforme tome doprinele, kao i izveštavanja medija o pozitivnim ishodima, pre svega, o oboleloj deci za koju su prikupljenja sredstva i koja su uspešno otpočela svoja lečenja na osnovu toga. Zabeleženo je i uključivanje sve većeg broja kompanija u filantropske aktivnosti, jer sada i manje kompanije počinju da razumeju značaj filantropije, ali i da uviđaju koristi filantropskog angažovanja, ne samo za njihov pozitivan imidž, već i za zajednicu u kojoj posluju. Takođe, sve više zaposlenih iz kompanija sada se direktno uključuje kroz volontiranje, što se smatra veoma pozitivnim pomakom. Sve je izraženije i uobličavanje sistema filantropskih aktera u Srbiji, postoji više različitih krovnih tela, od kojih posebno ističemo Koaliciju za dobročinstvo i Srpski filantropski forum, te se može očekivati da će u budućnosti sistem u kojem će svi akteri biti efikasno uvezani biti u potpunosti izgrađen.

Kolika je ukupna procenjena vrednost donacija?

Podaci za 2020. godinu se još prikupljaju, ali verujemo da će se trend porasta iz prethodnog perioda nastaviti. U Srbiji je u 2019. godini donirano više od 34,5 mil EUR, što je povećanje od 26,2% u odnosu na prethodnu godinu. Zabeleženo je 3.037 akcija, što takođe predstavlja povećanje aktivnosti darivanja u poređenju sa prethodnom godinom.

Kada je reč o oblastima u koje je usmereno najviše donacija, na prvom mestu nalazi se zdravstvo, što je direktno povezano sa time da su najzastupljeniji korisnici pomoći osobe sa zdravstvenim problemima. Sledi podrška marginalizovanim grupama, zatim smanjenju siromaštva i obrazovanju. Od početka praćenja filantropskog davanja u Srbiji pomenute četiri oblasti su najzastupljenije i na njih odlazi najveći procenat zabeleženih akcija – 83,6%.

Koliko su efikasne jednokratne akcije, a koliko one koje imaju dugoročne efekte?

Dugoročnim ulaganjem se postižu trajniji efekti, za razliku od kratkoročnog ulaganja. Na primer, ulaganjem u rekonstrukciju bolnice ili doniranjem neke neophodne opreme omogućava se da se u narednih nekoliko godina pruži pomoć ljudima koji se leče u toj bolnici. Kada darodavac uloži u opremanje određene škole, tim dugoročnim doprinosom se omogućava kvalitetnije školovanje i narednim generacijama. Školarine za studente, na primer, omogućavaju ulaganje u budućnost mladih ljudi i izgradnju ljudskih resursa, a samim tim i razvoj ekonomije i drugih oblasti. Potrebno je staviti fokus na dugoročne donacije, jer one vode ka trajnijim rezultatima koji obuhvataju veliki broj korisnika.

Šta je najviše doprinelo razvoju filantropije u Srbiji? Na koj način se mogu postići dugoročniji rezultati?

Na razvoj filatropije u Srbiji uticalo je više faktora. Veliki broj stranih kompanija, koje posluju u Srbiji ima veoma razvijeno filantropsko delovanje, pre svega, u vidu društveno odgovornog poslovanja. Te principe su prihvatile domaće kompanije i filantropske inicijative su postale sastavni deo njihovog poslovanja. Osnovane su i brojne fondacije, koje su pokrenule veliki broj filantropskih inicijativa i koje sve više sarađuju na zajedničkim projektima. Takođe, izveštavanje medija o pozitivnim primerima i primerima dobre prakse kada je filantropija u pitanju doprinelo je povećanju motivisanosti, kako građana, tako i poslovnog sektora da se priključe takvim akcijama. Za dugoročnije efekte neophodan je sistemski pristup razvoju filantropije, koji bi podrazumevao uključivanje teme filantropije u formalno obrazovanje.

Koliko zakonski okvir prati taj razvoj?

Tokom 2019. godine napravljena su dva pomaka u radu na unapređenju pravno-fiskalnog okvira. Prvo, povećan je neoporezivi iznos stipendija i kredita za učenike i studente sa 11.741 na 30.000 dinara. Drugo, objavljeno je Uputstvo za ostvarivanje poreskih olakšica za donatore, kojim se dodatno pojašnjava primena člana 15. Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Nepoznavanje i nerazumevanje postojećih zakonskih odredbi koje propisuju mehanizme za poreska umanjenja za davanja u opštekorisne svrhe umnogome su ograničavali doniranje od strane pravnih lica kao donatora. Ovaj mehanizam je malo korišćen zbog nerazumevanja načina primene poreskih olakšica, kao i zbog nedovoljno preciznog i neujednačenog tumačenja toga koji se troškovi priznaju i ulaze u poreska umanjenja. Međutim, kao ključne prepreke u filantropiji u Srbiji navode se nedostatak formalne uređenosti ove oblasti i jasnih procedura, kao i nedovoljno sporovođenje regulativa.

Kakva bi trebalo da bude uloga države u unapređenju ambijenta za donatorstvo?

Od države se očekuje, pre svega, unapređenje normativnog okvira i aktiviranja mehanizama koji bi pospešili filantropiju. To podrazumeva uvođenje stimulativnih mera, pre svega, sistema poreskih olakšica, koji bi, prema mišljenju mnogih, motivisali veliki broj kompanija da se uključe u filantropske aktivnosti. Kao posebna prepreka specifično se izdvaja plaćanje poreza na donacije hrane, kao i nepostojanje drugih sistemskih rešenja koja bi unapredila filantropiju, poput uvođenja poreskih olakšica na donacije pojedinaca. Evropske zemlje su primeri dobre državne prakse po pitanju filantropije, posebno u kontekstu poreskih olakšica i stimulativnih mera, te bi bilo dobro takve modele, koliko je to moguće, primeniti i kod nas.

Država bi trebalo strateški da rešava probleme u oblastima koje su trenutno najčešće sfera angažovanja drugih aktera, kao što su: zdravstvo, socijalna zaštita, ekologija, obrazovanje i infrastruktura u lokalnim sredinama. Trenutno neke filantropske aktivnosti služe kao korektiv nedovoljnom angažmanu države u pobrojanim oblastima, ali svakako nije reč o dugoročnom rešenju. Istraživanje koje je za Trag fondaciju 2020. godine uradio IPSOS pokazuje da veliki broj građana smatra da je država ta koja treba da se postara za pomoć ugroženima, i da bi novac za njih trebalo da dolazi iz budžeta države.


*Cilj dodele VIRTUS nagrade za filantropiju jeste da se istaknu i podrže kompanije, kao i mala i srednja preduzeća i pojedinci, koji su tokom 2020. godine činili dobra dela, pokretali i podržavali filantropske inicijative i tako doprinosili razvoju zajednica u kojima žive i posluju. Prijave se mogu dostaviti do 25. februara, a više informacija može se naći na sledećem linku: www.tragfondacija.org/virtus-nagrada.


Firme:
Trag Trag
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.