NavMenu

(Ekonomist) Edita Krunić odgovara na pitanja vezana za moguća investiranja dijaspore u turizam

Izvor: Ekonomist magazin Četvrtak, 31.08.2006. 06:04
Komentari
Podeli

Procenjuje se da srpska dijaspora poseduje približno 70 milijardi dolara štednje, raspolaže sa više od 500 milijardi dolara kapitala, a 40 odsto anketiranih Srba iz dijaspore zainteresovano je da ulaže u Srbiju. Za sada samo deklarativno

Edita KrunićEdita Krunić

Turizam doprinosi svetskoj ekonomiji sa oko dve hiljade milijardi dolara godišnjeg prometa, dok je 15 odsto svih radnih mesta u svetu vezano za taj sektor. Srbija, sa skromnih nekoliko stotina miliona prihoda od turizma, daleko je od trenutka kad će moći da se pohvali da je ta uslužna grana privrede jedan od značajnih kontributora društvenom proizvodu. Upravo iz tih razloga Kongres srpskog ujedinjenja aktivno je dosad učestvovao na promociji srpskog turizma. Samo na poslednji Sajam ta organizacija dovela je 18 inostranih turoperatora radi promocije domaćih turističkih lokacija i uključenja Srbije u turističku ponudu Evrope, Amerike i Australije.

Edita KrunićEdita Krunić

Tu konkretnu saradnju sa dijasporom uspostavila je Edita Krunić iz Nju Džersija. Ona je potpredsednik Kongresa srpskog ujedinjenja gde obavlja dužnosti predsednika odbora za ekonomske projekte. Edita Krunić je i predsednik nekoliko kompanija iz oblasti turističkih usluga. Oblasti njenog delovanja su ekonomija i marketing, a uža specijalnost turizam.

Da li su turoperatori bili zainteresovani i za privatizaciju u Srbiji?
Edita Krunić: Dovođenje partnera je izuzetno važno i zbog prezentacije projekata koji su u privatizaciji, za koju su inostrani operatori vrlo zainteresovani. U programu koji smo imali održan je jednodnevni okrugli sto Agencije za privatizaciju uz pomoć SIEPE, gde su njima predstavljeni turistički objekti koji su sada u procesu privatizacije. Jer, nije samo cilj da oni dovode turiste, već i da učestvuju u privatizaciji direktno ili kroz svoje partnere. Konkretno, mi u turizmu imamo veliki broj kontakata i znamo najveće hotelijere i operatore banja, tako da možemo da ih motivišemo.

Drugi poduhvat koji planiramo je organizacija konferencije za investitore na proleće sledeće godine koja će se fokusirati samo na turističke projekte. Dovešćemo određen broj investitora sa zapada, prvenstveno iz Amerike koji već investiraju u zemlje gde su privredni uslovi daleko prijemčiviji. Očekujemo njihovu zainteresovanost ili za objekte koji su u privatizaciji ili za određene nove projekte. Ministarstvo turizma je identifikovalo prioritetne razvojne objekte u sklopu Strategije razvoja turizma, tako da imamo šta da ponudimo.

Kakva je trenutna saradnja matice i dijaspore?
E. Krunić: Saradnja je nekompletna, jer je neorganizovana, nedovoljno osmišljena, a dogovori se ne sprovode na sistematičan i odgovoran način. Kongres srpskog ujedinjenja je jedina organizacija koja se bavi aktivno promocijom poslovne saradnje između matice i dijaspore. Organizujemo ekonomski forum svake jeseni pri našoj konvenciji. Prošle godine u Las Vegasu dvodnevni ekonomski forum se sastojao od poslovne konferencije i Sajma srpske privrede. Iz Srbije je 25 firmi imalo mogućnost da plasira svoje proizvode prvi put na američko tržište. Ove godine ekonomsko forum se održava u Čikagu krajem oktobra i već postoji veliko interesovanje privrednika za učešće. Razni vidovi strateškog partnerstva i “joint venture” saradnje su koncepti na kojima se zasniva naš program.

Kako popraviti saradnju?
E. Krunić: Mislim da je dijaspora prilično ignorisana. Ti ljudi imaju veliku volju i želju da plasiraju u Srbiju, ali i da srpske proizvode uvoze na svoja tržišta. To je prirodna saradnja jer je to njihova matica, ali i dobar biznis za njihove firme. Za firme u zemlji prioritetne strategija plasmana na strana tržišta treba da bude inicijalni kontakt sa našim stručnjacima sa tih tržišta koji se mogu naći iz svake oblasti. Međutim, ovo je prvi put da se organizovao jedan privredni poduhvat. Isti koncept se može primeniti i u ostalim granama.

Imate li podršku Vlade?
E. Krunić: Prošle godine smo imali podršku Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, kao i Ministarstva privrede. Oni su nas i ove godine informisali o postojećim programima i sprovedenim reformama, ali nisu predložili neke zajedničke projekte. Nemamo osmišljene konkretne programe za privrednike iz dijaspore, neke zajedničke investicione fondove, nove metode distribucije srpskog proizvoda na stranim tržištima. Potrebno je postaviti okvire i iz privrede i iz Vladinih institucija. Ministar Parivodić i ja smo se dogovorili da radimo na projektu dovođenja stranih franšiza u Srbiju.

poziv na pretplatu na

Edita KrunićEdita Krunić
na www.ekonomist.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.