NavMenu

NALED: U legalne tokove uvedeno 47% sezonskih radnika u poljoprivredi

Izvor: Beta Nedelja, 30.08.2020. 11:25
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Vlad Teodor/shutterstock.com)Ilustracija
Pojednostavljena procedura prijave putem portala i aplikacije uvela je u legalne tokove 47% sezonskih radnika u poljoprivredi, pokazuje analiza o efektima primene Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, koju su za potrebe Ministarstva rada zajednički sproveli Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Oni su došli do podataka da su za godinu i po dana primene novog sistema poslodavci angažovali ukupno 37.597 sezonaca i tako doprineli da ostvare pravo na penzijski staž i zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu.

Rezultat nove procedure je, navodi se u biltenu NALED-a, utoliko važniji što je do pre dve godine ugovor imalo svega 5% od oko 80.000 sezonaca koliko se procenjuje da radi u poljoprivredi u Srbiji.

Oni su naveli i da je ova analiza pokazala da su poslodavci prihvatili novi sistem, što se posebno vidi po broju elektronskih prijava u odnosu na broj zaključenih ugovora o privremenim i povremenim poslovima, koji se zadržao na proseku od oko 3.000 godišnje, i to pre svega za radnike angažovane na duži period (od 90 do 95 dana).

Brzinu prijavljivanja i fiksni iznos poreza, koji se plaća putem onlajn registracije istakli su u analizi kao ključnu prednost u odnosu na skuplju i komplikovaniju proceduru potpisivanja ugovora na papiru.

Zamenica menadžera GIZ Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi Amira Omanović, rekla je da je portal i aplikaciju koristilo 413 poslodavaca, od čega su 127 fizička lica odnosno vlasnici poljoprivrednih gazdinstava, i na ime poreza i doprinosa dosad su uplatili više od 400 miliona dinara u budžet Srbije.

- Novi, jednostavniji način prijave i odjave u samo par minuta, koji podrazumeva da poreze i doprinose plate samo za one dane kada je sezonski radnik zaista radio, motivisao je poslodavce da ih prijave. Naša želja je da novi sistem postane uspešna regionalna priča. Zato GIZ i NALED pružaju podršku vladama država u regionu da se iskustva uvođenja ovakvog modela dobre prakse prenesu u Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju - kazala je Amira Omanović.

Statistika je pokazala da su poljoprivredna gazdinstva sezonske radnike angažovala u proseku na 15 dana, a kompanije na 21. Prosečan broj sezonaca angažovanih na gazdinstvima bio je 46 dok je firmama bilo potrebno u proseku i do 3,5 puta više radnika (167). Najviše prijavljenih sezonaca bilo je u dobi od 46 do 60 godina, kao i između 18 i 30.

Za dalje uvođenje sezonskih radnika u legalne tokove, kako su naveli, biće potrebno da resorni organi dodatno informišu o postojanju i prednostima nove procedure i poslodavce i radnike.


Analiza je pokazala da je neinformisanost o benefitima koji se stiču, ukoliko bi bili prijavljeni, ključni razlog zašto deo sezonaca i dalje pristaje da radi neprijavljeno. Polovina je istakla da bi želeli da budu prijavljeni, a kao najveće benefite prijave vide ostvarivanje prava na penziju (37,5%), veću sigurnost (29%) i zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu (20%).

NALED i GIZ se od početka projekta Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika zalažu za proširenje sistema i na druge delatnosti sa velikim udelom neformalnog angažovanja, kao što su poslovi u kući, turizam i ugostiteljstvo i građevinarstvo. Oni kažu da bi proširenje postojećeg zakona, osim što bi doprinelo smanjenju sive ekonomije, pomoglo građanima, koji usled posledica epidemije Kovid-19 ostaju bez posla, da lakše nađu novi angažman.

Oni su naveli i da je Vlada Srbije početkom avgusta pozitivno odgovorila na predlog i formirana je radna grupa koja će raditi na proširenju obuhvata. Analiza NALED-a pokazuje da u građevinarstvu trećina angažovanih radnika radi bez ugovora, u turizmu i ugostiteljstvu oko 20%, a najveća nepoznanica su kućni poslovi. Procenjuje da oko 55.000 porodica u Srbiji angažuje osobu za neki vid pomoći u kući (čuvanje dece, čišćenje, gerontodomaćice, itd).
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.