Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Steve Buissinne) Zemlje regiona jugoistočne Evrope imaju nekoliko prednosti u suočavanju sa predstojećom ekonomskom krizom, a prva prednost je ta što je većina zemalja imala nizak stepen javnog duga u trenutku kada je proglašeno vanredno stanje, pokazuje izveštaj "COVID-19 i jugoistočna Evropa: Inicijalna predvidanja u borbi sa krizom".
Kakav je uticaj krize izazvane pandemijom korona virusa na zdravstvene sisteme i ekonomije 11 zemalja jugoistočne Evrope i kakva su predvidanja za njihov oporavak, bila je tema poslednje analize regionalne biznis platforme SeeNews.
Izveštaj je obuhvatio Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Severnu Makedoniju, Sloveniju, Bugarsku, Albaniju, Moldaviju i Rumuniju.
Nizak javni dug je, prema navodima izveštaja, zemljama dao mogućnost da primene sveobuhvatne ekonomske mere za podršku preduzećima i pojedincima bez prevelikog pritiska na javne dugove.
Analiza pokazuje da će prema predviđanjima, samo sedam od 10 zemalja jugoistočne Evrope moći sledeće godine da obnovi BDP-a na nivo od 2019. godine.
Kada je reč o pojedinačnim zemljama, u izveštaju se navodi da bi Srbija trebalo da vidi oporavak BDP u 2021. godini, iako je zemlja izložena velikom riziku od gubitka sektora koje je najviše pogodila pandemija virusa COVID-19.
Uz to, Srbija je jedna od tri zemlje gde je pad prihoda od poreza veliki, jer ti isti sektori, stvaraju više od polovine svih poreza u zemlji, navodi se u izveštaju.
Kada se govori o zdravstvenoj zaštiti, većina zemalja jugoistočne Evrope postupila je odlučno i brzo na početku pandemije, preuzimajući stroge mere zaštite od virusa.
U vreme kada su države širom sveta ponovo otvorile svoje ekonomije, stopa zaraze korona virusom u regionu bila je daleko ispod globalnog nivoa.
Ostaje da se vidi da li će se ovi početni dobri rezultati i održati imajući u vidu, kako se navodi, razvoj situacije u nekim zemljama jugoistočne Evrope.
Uporedo sa svim prednostima, region je na početku krize bio podložan i određenim rizicima. Većina zemalja u regionu se u velikoj meri oslanjala na sektore koji su za potrebe ovog izveštaja dobili naziv "gubitnički sektori", a to se odnosi na industrije za koje se očekuje da snose teret ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusom COVID-19.
Sa druge strane, postoje sektori koji ce se pojaviti kao "pobednički" ali većina njih predstavlja premali udeo u bruto dodatoj vrednosti ekonomija zemalja jugoistočne Evrope, kako bi se napravio značajan kontrabalans negativnim efektima krize.
Taj nesrazmerni odnos između gubitničkih i pobedničkih sektora čini region jugoistočne Evrope posebno podložnom sektorskim rizicima, a neke se ekonomije neizbežno suočavaju sa problemima zapošljavanja, kao i fiskalnim rizicima koji proizilaze iz odlaganja i umanjenja poreza.
Albanija najbolje pozicionirana, Severna Makedonija pokazala najniže rezultate
Zahvaljujući snažnom poljoprivrednom sektoru, Albanija je, prema oceni, najbolje pozicionirana od svih 10 ekonomija obuhvaćenih u izveštaju, u pogledu prilika za ublažavanje uticaja ekonomske krize izazvane pandemijom. U pogledu slabosti, paket mera koje je vlada najavila u vezi sa krizom iznosi 2,8% BDP-a, što predstavlja jedan od najnižih procenata u celom regionu jugoistočne Evrope.
Navodi se da je Bosna i Hercegovina bila među srednje uspešnim zemljama u inicijalno primenjenim restriktivnim merama povodom pandemije COVID-19 dok kada je u pitanju ekonomska aktivnost, ekonomija BiH ima srednji nivo rizika oporavka BDP-a u 2021. godini, na nivo pre pandemije virusa COVID-19. Zanimljiva je činjenica da je u mesecima kada su postojale mere zatvaranja, BiH bila zemlja sa drugim najmanjim padom u industrijskoj proizvodnji - kažu autori izveštaja.
Severna Makedonija je zemlja koja je pokazala najniže rezultate u jugoistočnoj Evropi u pogledu početnog zatvaranja u vezi sa pandemijom virusa COVID-19. Stepen zaraženosti je, kako se navodi, bio iznad svetskog proseka čak i sredinom juna, pre nego što je došlo do naglog povećanja slučajeva u regionu.
Bugarska je među zemljama u jugoistočnoj Evropi koja ima srednji rizik od oporavka BDP-a u 2021. godini na pre pandemijski nivo. Jedan od faktora koji utiče na to je zavisnost zemlje od izvoza. Bugarska ima drugi najveći odnos učešća izvoza u BDP u 2019. godini (posle Slovenije). S obzirom na nemogućnost da se predvidi razvoj pandemije, nesigurnosti u kanalima distribucije i mogućnost od zatvaranja trgovine, čine ekstremni rizik za ekonomiju. Fiskalne i monetarne mere za ograničavanje negativnih efekata krize čine do 10,7% BDP-a što stavlja ovu zemlju na treće mesto u regionu posle Slovenije i Srbije.
Slovenački početni ekonomski paket odgovora na krizu predstavljao je 13,4% BDP-a, postavljajući je na prvo mesto u regionu jugoistočne Evrope.
Hrvatska je, kako se navodi, među zemljama sa najboljim rezultatima u početnom periodu kada su trajale restriktivne mere u vezi sa pandemijom virusa COVID-19. Iako je među nekoliko zemalja za koje se očekuje da neće moći da dostigne BDP nivo koji je bio pre pandemije u 2021. godini, tržište rada bi trebalo u velikoj meri da se vrati na pre pandemijski nivo u narednoj godini, sa očekivanim procentom nezaposlenosti od 8%.
Analiza pokazuje da se očekuje da će Crna Gora biti jedna od zemalja jugoistočne Evrope koja je najteže pogođena recesijom izazvanom pandemijom, kako u pogledu jačine tako i u pogledu trajanja, s tim u vezi je malo verovatno da će svoj BDP u 2021. godini vratiti na pred pandemijski nivo, navodi se, između ostalog, u analizi.