NavMenu

Izvoz organskih proizvoda iz Srbije samo oko 20 mil EUR godišnje - Poljoprivrednici očekuju veću podršku države

Izvor: B92/Tanjug Nedelja, 27.05.2018. 17:44
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Alexander Raths/shutterstock.com)Ilustracija
U Srbiji je tek 0,4% zemljišta pod organskom proizvodnjom, za razliku od evropskog proseka koji iznosi pet do šest odsto. Izvoz takvih proizvoda je svega oko 20 mil EUR godišnje, što je vrednost izvoza konvencionalnog smrznutog voća jedne kompanije iz Srbije, kažu u Privrednoj komori Srbije.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da u Srbiji postoji potencijal za razvoj organske proizvodnje, s ozbirom na to da je sedam odsto površina zaštićeno zemljište, idealno za takvu vrstu poljoprivrede, dok proizvođači ocenjuju da nema uspeha bez znatne podrške države u toj oblasti.

Direktor sektora organske poljoprivrede PKS Veljko Jovanović rekao je da je organsko tržište u Srbiji na nivou statističke greške, te da nije povoljno za domaće proizvođače zbog velike razlike u ceni između konvencionalnih i organskih proizvoda i male kupovne moći stanovništva.

Jovanović je novinarima na međunarodnoj konferenciji o organskoj proizvodnji "Organska proizvodnja u Srbiji - s prirodom iz ljubavi" rekao da se, nažalost, domaći proizvođači bave primarnom biljnom proizvodnjom, najviše žitaricama.

- To nije dobar znak, jer to znači da smo najviše ipak sirovinska baza, a trebalo bi da raste onaj deo koji se odnosi na potencijalnu preradu - rekao je Jovanović.

On, međutim, ističe da je dobro što svaki domaći proizvođač može ipak da nađe tržište za sebe, te da raste broj individualnih proizvođača u Srbiji koji se bave organskom proizvodnjom.

Jovanović je rekao da su kroz program koji PKS sprovodi uz podršku Nemačko-srpske razvojne saradnje (GIZ) nedavno ostvareni kontakti domaćih proizvođača sa kupcima iz Nemačke, te da domaće kompanije sada očekuju i konkretne ugovore.

Navodi da je tržište organskih proizvoda u svetu tržište koje najbrže raste i beleži konstantan i stabilan rast, a njegova vrednost u Nemačkoj iznosi 9 mlrd EUR što je više nego u SAD, dok je u pojedinim zemljama Evrope izmedu 20 i 30% površina pod organskom proizvodnjom. Najviše šansi domaći proizvođači imaju na tržištu EU, i to zbog njegove blizine, Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU i potreba evropskog potrošača, kaže Jovanović.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević naveo je da organskoj proizvodnji u Srbiji pogoduju klimatski i zemljišni uslovi, te da velika domaća gazdinstva obrađuju sve veće površine, a farmeri uzgajaju sve veći broj stoke.

- Napredovali smo, ali daleko smo od onoga gde možemo da budemo s ozbirom na potencijale - kaže Stanojević i dodaje da Ministarstvo nastoji da promoviše organsku proizvodnju, te da postoji ogroman potencijal za njen razvoj.

Tomislav Knežević iz GIZ-a rekao je da je pre osam godina u Srbiji pod organskom proizvodnjom bilo oko 6.000 hektara, dok je danas više od 15.000 hektara, a da je broj proizvođača u tom periodu sa 1.000 povećan na više od 3.500. On je naveo da je fokus u poslednje dve godine na konkretnoj saradnji sa proizvođačima i podršci izvozu, kao i povezivanju srpskih i nemačkih kompanija.

Kada je reč o digitalizaciji poljoprivrede u Srbiji, Knežević kaže i da je prošle godine razvijen softver za praćenje organske proizvodnje, te da je na šest lokacija u Srbiji više od 1.000 proizvođača preuzelo aplikaciju na mobilnom telefonu. Naveo je da je Nemačka najveći bilateralni donator Srbije sa razvojnom pomoći od 1,8 mlrd EUR od 2000. godine, te da je prepoznala globalne trendove i potencijale Srbije i radila na kreiranju uslova za organsku proizvodnju u Srbiji.

Izvršna direktorka IFOAM-a Luis Lutiholt ocenila je da je dobro što je PKS počela da organizuje konferencije koje okupljaju organske proizvođače, te navela da je organska poljoprivredna povoljna za razvoj Srbije i njenih ruralnih područja, a istovremeno doprinosi i razvoju turizma.

Za organsku proizvodnju je navela da može da bude odlično sredstvo i za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja koje je definisala Vlada Srbije.

Vladimir Babić iz kompanije koja se organskom proizvodnjom bavi od 2012. godine, a danas na 2.000 hektara, kaže da 95% proizvoda - žitarica i uljarica, izvozi kao sirovinu uglavnom na tržište zapadne Evrope, mahom u Švajcarsku, a očekuje i izvoz na rusko tržište do kraja godine.

- Organska proizvodnja je veliko iskušenje za proizvođače i bez ozbiljne podrške države zaista nije realna - kaže Babić i dodaje da poznaje veliki broj proizvođača koji izlaze iz te proizvodnje zbog nedostatka pomoći države.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.