NavMenu

Trošimo 60% više struje od Evropljana

Izvor: Politika Ponedeljak, 14.08.2017. 15:19
Komentari
Podeli
(Foto: Goran Parezanović)
Potrošnja struje u Srbiji jeste veća od evropskog proseka, ali ne pet puta kako se to poslednjih dana bombastično navodi u javnosti. Prosečna mesečna potrošnja po domaćinstvu u našoj zemlji je oko 400 kilovata.

Da je tačno da je pet puta veća od evropskog proseka to bi značilo da Evropljani mesečno troše manje od 100 kilovata, što nije realno, kaže za Politiku, prof. dr Slobodan Ružić, bivši pomoćnik ministra energetike.

– Kada bismo trošili 100 i manje kilovata to bi značilo da Evropljani samo pale sijalice. Ne uključuju frižidere, mašine, klime, kompjutere, što nije moguće – objasnio je Ružić.

Evropski prosek potrošnje struje je oko 250 kilovata, što realno jeste manje od srpskog, ali ne treba zaboraviti da se kod nas i dalje veliki broj građana greje na struju, što u Evropi nije praksa jer je struja znatno skuplja i ne isplati se.

– U Srbiji se poslednjih 15 godina potrošnja uopšte nije menjala. Onaj ko se greje, ili dogreva na struju, nastavio je to da čini i dalje. Još uvek sistemski nije rešeno pitanje grejanja u svim delovima Srbije. Osim toga, nije se dostigao ni planirani nivo gasifikacije gde je bilo planirano da se oko 450.000 domaćinstava u Srbiji priključi na gas. Ovaj energent koristi oko 250.000 korisnika što je takođe razlog veće potrošnje struje kod nas, ističe naš sagovornik.

Jedan od razloga veće potrošnje struje je i loša energetska efikasnost zgrada, odnosno, loša izolacija, stari prozori kroz koji odlazi i do 30 odsto energije, pa se i oni koji imaju centralno grejanje, zimi dogrevaju na struju, ističe on i dodaje da na veću potrošnju utiču i stari, dotrajali kućni aparati.

Najnovije analize pokazuju da je oko 35% građana u poslednjih nekoliko godina ugradilo novu stolariju i toplotnu izolaciju što je svakako smanjilo potrošnju. Istraživanje Ninamedie pokazalo je da 62% građana nema ugrađenu izolaciju i to najviše u Beogradskom regionu, a kao osnovni razlog za štednju električne energije 86% njih navodi manji račun pa samim tim i manje para za plaćanje struje. Na pitanje šta bi ih dodatno motivisalo da štede struju, trećina građana Srbije nije znala da odgovori.

Račune diktira potrošnja, pa je više od trećine ispitanika navelo da vodi računa da ne ulazi u crvenu zonu i da više koristi jeftinije tarife, plavu i zelenu. Ako se bojler uključuje samo noću kada je struja četiri puta jeftinija može da smanji i do 30% račun za struju.

Stefan Sikimić, inženjer elektrotehnike, govoreći o načinima kako svako domaćinstvo u Srbiji može da uštedi racionalnim korišćenjem kućnih aparata, ističe da samo jedan centimetar leda u frižideru povećava potrošnju ovog aparata za 10%, te je neophodno, poručuje, redovno otapati frižider.


– Najosnovnije je i da obične sijalice zamenimo štedljivim led sijalicama koje traju i do šest puta duže i mogu da se recikliraju. Televizor, na primer, iako je isključen troši 24% energije, te ga je potrebno isključiti iz struje nakon izlaska iz stana – objasnio je on.

Na pitanje koliko je u ovom času realna cena struje u Srbiji, Ružić kaže, da treba objasniti šta je to realno.

– Realna cena nije i tržišna, koja zavisi od odnosa ponude i tražnje, pa je kilovat pre nekoliko godina na berzi koštao 14 centi, a kada je počela ekonomska kriza pao je na osam ili devet. Kada se govori o ekonomski opravdanoj ceni to znači da je reč o ceni koja osim toga što pokriva troškove proizvodnje struje iz uglja ili vode i troškove zaposlenih i mehanizacije, omogućava u ovom slučaju EPS-u da od te cene može nešto i da investira. Kod nas to nije slučaj – kaže on.

Ekonomski opravdana cena struje trebalo bi u Srbiji da bude oko 7,5 do osam centi. Ona je sada oko 4,5 za domaćinstva i oko 5,9 za industriju. Podaci pokazuju da je u EU struja najskuplja u Danskoj, najjevtinija u Bugarskoj. Prema kupovnoj moći struja za domaćinstva najskuplja je na Kipru, u Nemačkoj i Poljskoj, dok je relativno jevtinija u Francuskoj i Rumuniji.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.