NavMenu

Nema poslovnog uspeha bez ulaganja u tehnologiju - Data centri podatke pretvaraju u profit

Izvor: eKapija Ponedeljak, 29.05.2017. 15:46
Komentari
Podeli
(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Bez obzira na to kojim se biznisom bave, gotovo svim kompanijama jedna stvar ubrzano postaje zajednička - potreba za skladištenjem, obradom i upotrebom velike količine podataka. Ta potreba postaje sve veća digitalnom transformacijom i sve oštrijom tržišnom konkurencijom.

Zahtev da pristup podacima bude moguć non-stop za sobom povlači i neophodnost sve većeg ulaganja u IT infrastrukturu koja taj pristup omogućava, pa kompanije, institucije i organizacije koje rade sa velikim brojem podataka, informacija, iznosa, dokumenata ili klijenata - moraju da u svoje poslovne budžete ukalkulišu i ovu stavku.

- Biznis kontinuitet i potreba za neprekidnošću poslovanja nameću investiranje kao neminovnost - kaže za portal eKapija Milovan Matijević iz kompanije Mineco Computers, koji je i organizator upravo održane konferencije posvećene Data centrima i IT infrastrukturi - DATUM 2017.

Bilo da je reč o velikoj IT kompaniji, telekom operatoru, internet provajderu, banci, osiguravajućoj kući ili, pak, državi, kvalitetno i pouzdano poslovanje podrazumeva i ozbiljne investicije u infrastrukturu.

- Što je posao ozbiljniji, to više zavisi od IT tehnologije - kaže Matijević i dodaje da su po pravilu tada i svest o njenom značaju i spremnost za ulaganje veći.

On kaže i da domaća industrija dobro i spremno prihvata nove tehnologije iako se, dodaje, "u našem ekonomskom ambijentu i višedecenijskoj krizi pomalo izgubila svest da ozbiljan i veliki posao nameće potrebu za ozbiljnom i jakom infrastrukturom".

Ipak, dodaje on, ta infrastruktura nikada nije bila pouzdanija, kvalitetnija, brža i dostupnija nego što je to danas slučaj. To je, naglašava, naročito značajno za male i srednje kompanije.

- Manji biznisi su danas u veoma povoljnoj poziciji, jer sada mogu da autsorsuju neophodnu infrastrukturu - na velike igrače koji njome raspolažu. Time su praktično preskočili čitav tehnološki ciklus u investiranju u IT segment i došli u priliku da mogu da po neuporedivo povoljnijim uslovima koriste blagodeti koje tehnologija donosi - navodi Matijević.

Sa ovim je saglasan i Vasilije Kodžopeljić, direktor prodaje IT divizije kompanije Schneider Electric. On za eKapiju navodi da postoji nekoliko pravaca kojima mogu da krenu i mala i srednja preduzeća.

- Oni, naravno, mogu da ulažu u sopstveni Data centar ukoliko za tim imaju potrebe ili je to nihov osnovni posao, ali postoje i druga rešenja. To može da bude kroz EDGE data centar, kroz instalaciju mikro data centra ali i tako da svoju opremu stave kod nekog, na primer, telekom provajdera ili da od njega iznajme i opremu i infrastrukturu - kaže Kodžopeljić.

Tako, na primer, i čitav Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) Ministarstva zdravlja počiva na infrastrukturi koju je obezbedio Telekom Srbija. Time je država uštedela višemilionsku investiciju, a sam sistem je implementiran za manje od godinu ipo dana.

Kodžopeljić naglašava da, bez obzira na to za koje se rešenje odluči, kompanija mora da bude spremna na konstantno i kontinuirano investiranje.

Ipak, kako za za eKapiju objašnjava Miloš Stojković, Solutions-Product Manager u kompaniji ENEL PS, u Srbiji se to najčešće svede na najneophodnija ulaganja i izbor najjeftinijih rešenja.

- Kompanije se uglavnom opredeljuju za minimalne moguće budžete, taman dovoljne da bi se dobilo nešto što će moći da radi - kaže on i dodaje da u Srbiji samo nekoliko kompanija strogo vezanih za biznis sa Data centrima, ima sredstava da ih smesti u objekte koji su projektovani za tu namenu i koji mogu da podrže kompletnu infrastrukturu.

- Ostatak, više od 85% njih, "osuđeno" je da improvizuje rešenja i da ih smesti u stambene ili poslovne zgrade koje nisu za to namenjene. To im bude prihvatljivo sa aspekta budžeta, ali ne daje rezultat koji bi trebalo da dobiju - navodi Stojković.

U inostranstvu postavljanje Data centra košta oko 10-12.000 EUR po kilovatu, dok u Srbiji teško prolaze projekti skuplji od 4.000 EUR po kilovatu.

(Foto: Bloomua/shutterstock.com)
Stojković kaže da to sa sobom nosi mnogobrojne rizike i da se stoga često dešava da Data centri u Srbiji budu poplavljeni ili da u njima izbije požar, koji niti bude prijavljen na vreme niti bude ugašen odgovarajućim sredstvima.

- Poenta je da investiranje u sve oko Data centra ima smisla, jer su oprema i podaci koji se čuvaju višestruko vredniji od te investicije.

Kada je autsorsovanje ove infrastrukture u pitanju, Stojković kaže da je "telehousing" jedno od boljih rešenja za mala i srednja preduzeća, jer štedi i vreme i novac, ali ipak savetuje oprez.

- Klijent kao što je banka, osiguravajuće društvo itd, nema kontrolu nad onim što se dešava u tom Data centru i ne može pouzdano da zna kako se operator odnosi prema infrastrukturi i klijentovoj opremi. Zbog toga, ukoliko dođe do problema, teško je utvrditi i ko je odgovoran i koliko rešenje tog problema košta - kaže Stojković.

A ta cena može da bude baš paprena. Jedno prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da jedan minut pada sistema (donwtime) u Data centru košta gotovo 8.900 USD, a dok se trošak pojedinačnog prestanka rada penje na čitavih 740.000 USD.

Zbog toga naši sagovornici skreću pažnju na značaj redovnog održavanja sistema, kao i na edukaciju zaposlenih.

- Kad god pričamo o servisu, to se ne odnosi samo na održavanje i popravku opreme. I trening je jedna vrsta servisa. Važno je imati obučeno osoblje koje može da reaguje u vanrednim okolnostima i da se drži definisanih procedura - kaže Vasilije Kodžopeljić, dok Miloš Stojković navodi da se u Srbiji malo investira u ljude i njihov trening, fasiliti menadžment, nadzor i upravljanje.

Čak i za one kojima cloud computing, Internet stvari (IoT) i slične "novotarije" nisu osnovni posao, potreba za pouzdanim komunikacijama, sigurnim podacima i efikasnim aplikacijama je neizbežna. Zbog toga i investiranje u moderna tehnološka rešenja prestaje da bude stvar izbora, već postaje nužno za opstanak biznisa na sve konkurentnijem tržištu.

Miloš Vlahović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.