NavMenu

Pozajmice nikad jeftinije, ali se privreda ne zadužuje - Nedostatak dobrih projekata i likvidnost kompanija glavni problemi

Izvor: eKapija Ponedeljak, 10.10.2016. 15:51
Komentari
Podeli
(Foto: beeboys/shutterstock.com)
Kamatne stope na kredite nikada nisu bile povoljnije, ali nivo zaduženosti privrede i pored toga stagnira. Kako pokazuju podaci Udruženja banka Srbije za avgust, preduzeća u Srbiji podigla su u bankama kredite u vrednosti od oko 1.398 milijardi dinara, pa je njihova ukupna zaduženost smanjena za 0,4% u odnosu na mesec dana ranije.

Istovremeno, i krediti preduzetnicima smanjeni su za 0,7%, na 46,09 milijardi dinara.

Dok se privrednici žale da su krediti skupi i da teško dolaze do novca, a bankari tvrde da ima para, ali ne i likvidnih kompanija, deluje da se izlaz iz tog začaranog kruga ne nazire.

Igor Anić, član Izvršnog odbora ProCredit banke, kaže za eKapiju da se pitanje poboljšanja likvidnosti kompanija mora staviti u relaciju i sa kvalitetom plasmana koji postoje u privredi, kao i sa kreditnim rizikom zemlje.

- Veća preduzeća u Srbiji imaju manje-više iste uslove kao i veća preduzeća koja posluju u Hrvatskoj i Bugarskoj, kao zemljama Evropske unije. Takođe, uslovi za te kompanije su jako slični uslovima koje imaju preduzeća u Nemačkoj, gde je naša matična kompanija - navodi on.

Anić objašnjava da postoji drugi problem - banke imaju dosta likvidnih sredstava koja preduzeća ne mogu da dobiju.

- Mislim da do toga dolazi i iz razloga što postoji dosta problematičnih plasmana iz prošlosti koji nisu rešeni. Naravno da ta preduzeća imaju problem da se opet zaduže zato što nisu ušla u proces "prepakivanja" svojih bilansa i rešavanja problema uz saglasnost svih poverilaca među kojima su i banke - navodi član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Bankari kažu i da se može očekivati dalji blagi pad klijentskih kamatnih stopa, kao i njihova stabilizacija u narednom periodu.

- Poslednjih godina smo svedoci opšteg trenda pada kamatnih stopa na svetskom i evropskom tržištu, pa se on preslikava i kod nas. U Srbiji je referentna kamatna stopa za poslednje dve godine pala sa 8% na 4%. To se, naravno, odrazilo i na pozajmice namenjene privredi, koje su sada zaista atraktivne - kaže za eKapiju Vladimir Škrbić, rukovodilac za poslovanje sa malim i srednjim preduzećima u banci Credit Agricole Srbija.

Ipak, nije sve u jeftinim kreditima i niskim kamatama, kaže direktor finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac.

(Foto: Family Business/shutterstock.com)
- Svakako, niže kamate deluju primamljivo u smislu isplativosti, ali pravi pokretač treba da bude preduzetnička ambicija koja može da nađe računicu i sa skupim i sa jeftinim novcem - objašnjava Uzelac i dodaje da su cene zaduženja u drugom planu u odnosu na želju i potrebu za tim.

Kako kaže, nama tek sledi period šire finansijske edukacije po osnovu zaduženja privrede.

- Do sada su se kreditima najčešće rešavali problemi manjka obrtnih sredstava, dok je najbitnije zaduženje - investiciono, bilo u drugom planu. Sa padom kamata ovaj aspekt će doći do izražaja i "poterati" privrednike da budu ambiciozniji i iskoriste povoljne kamate, te tako podstaknu svoju aktivnost kroz investicije - kaže.

Loši krediti (ni)su krivi

Teza da banke zbog visokog nivoa loših kredita izbegavaju finansiranje privrede, smatraju stručnjaci, ne stoji. Banke u Srbiji veoma su likvidne, pa bi kvalitetni projekti mogli da računaju i na njihovu finansijsku pomoć. Mnogo veći problem leži u činjenici da nema ni mnogo kompanija niti projekata koje bi banke pomogle.

Podaci Udruženja banaka Srbije pokazuju da je uspostavljena stabilnost kod kašnjenja u vraćanju kredita. Udeo pozajmica pravnih lica koji kasne u otplati u avgustu bio je 13,7%, dok je u zakašnjenju i 16,1% kredita preduzetnika.

I udeo nenaplativih kredita takođe je u padu. Ni ti stari loši krediti više ne predstavljaju veliki problem bankarskom sektoru, uglavnom su rešeni – otpisani ili refinansirani. Banke su u prethodnom periodu većinom "očistile" svoje bilanse otpisom ili prodajom potraživanja i napravile reviziju - šta je naplativo, a šta ne.

Direktor finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac ipak upozorava na mogućnost pojave novih nenaplativih kredita usled nedostatka boljeg mehanizma koji bi brže servisirao pojavu takvih potraživanja.

- Brže procesiranje, efikasnija likvidacija i uhodano tržište, rasteretili bi banke da se bave primarnom delatnošću – kreditiranjem - objašnjava.

U Udruženju za bankarstvo, osiguranje i druge finansijske institucije Privredne komore Srbije navode da nenaplativi krediti nisu problem samo bankarskog sektora već celokupne privrede i dodaju da kontinuirani rad na sprovođenju Strategije Vlade Srbije i NBS ima podršku svih zainteresovanih.

Uzelac, sa druge strane, komentarišući programe koje su doneli Vlada Srbije i NBS, kaže da "banke očekuju olakšice od države zbog svog lošeg poslovanja".

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
- Žao mi je što se novci poreskih obveznika troše na banke, jer se sprovodi nepravda – kada neka firma ne može da servisira dug prema banci ona se gasi, a kada banka ne može da servisira svoje obaveze, onda se zavlači ruka u džep poreskih obveznika. Nažalost, nije to slučaj samo kod nas. Ovako se kupuje socijalni mir, ali smatram da bi trebalo da postoji veća odgovornost za pogrešne odluke i loše poslovanje ili za lošu kontrolu - naglašava direktor portala Kamatica.

Ima li novca za privredu van banaka?

Kao ozbiljan problem Uzelac vidi i nisko razvijenu svest privrede o alternativama finansiranja koja je "bankama dala preveliku moć upravljanja privredom, a širenje poslovanja vezala za mogućnost dobijanja kredita".

U Udruženju za bankarstvo PKS kažu da, mada je srpsko tržište i dalje bankocentrično, ima i drugih izvora finansiranja privrede.

Lizing i dalje nije dovoljno zastupljen kao izvor finansiranja privrede, kažu u ovom Udruženju i navode da PKS stoga i promoviše ovu mogućnost. Takođe, dodaju u PKS, postoje pozitivni primeri finansiranja putem privatnih investicionih fondova, iako je ovaj izvor još relativno nepoznat među privrednicima.

Dok velike firme finansiraju svoj biznis iz sopstvenog profita ili, naročito strane kompanije, prikupljanjem novca van zemlje, postavlja se pitanje odakle da se kreditiraju mali privrednici i preduzetnici.

Jedan od alternativnih izvora finansiranja moglo bi da bude i mikrofinansiranje. Sekretarka Zajednice preduzetnika Privredne komore Srbije Branislava Simanić smatra da bi trebalo omogućiti veće finansiranje preduzetništva u Srbiji i preko mikrofinansijskih institucija.

- Bitno je da država omogući podizanje nivoa finansiranja i preko mikrofinansijskih institucija, a ne samo preko bankarskog sistema - izjavila je ona nedavno i istakla da je mikrofinansiranje značajno onima koji tek počinju svoj biznis, ali i za unapređenje preduzetništva i firmi koje imaju do deset zaposlenih.

U proteklih pet godina malom i srednjem biznisu u Srbiji odobreno je oko 32.000 mikrokredita sa prosečnim sredstvima od 1.409 EUR po kreditu. Sa druge strane, u EU je za dve godine realizovano 390.000 mikrofinansirajućih kredita, dok je vrednost pojedinačnog zajma bila oko 8.500 EUR.

Miloš Vlahović

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Izvori finansiranja - kako do novca?" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.