NavMenu

Zakoni o elektronskom poslovanju i e-upravi i dalje na čekanju - Privredu nepotrebne procedure koštaju više od milijardu evra

Izvor: eKapija Petak, 17.06.2016. 11:13
Komentari
Podeli

(Foto: T.Dallas/shutterstock.com)
Novi sistem za dobijanje građevinskih dozvola jedan je od najvažnijih servisa elektronskog poslovanja u Srbiji. Iako se sva dokumentacija šalje onlajn i sve ide elektronskim putem, od zahteva do izdavanja građevinske dozvole, problem nastaje kod uplate i evidentiranja taksi, jer je neophodno da priznanice imaju pečat i potpis banke. Tačnije, novac se mora uplatiti fizički, a skenirane uplatnice poslati elektronski.

To je samo jedan primer da je Srbija načinila tek nekoliko koraka kada je elektronsko poslovanje u pitanju.

Najavljivano je da će, inače dugo očekivani zakon, radnog naziva "zakon o elektronskom poslovanju", na javnom uvidu biti krajem 2015. godine. Kako se to nije dogodilo, iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da je taj pravni akt spreman i da će javnosti biti prikazan po formiranju nove Vlade.

- Zakon o elektronskom poslovanju je u finalnoj fazi i očekujem da vrlo brzo, tačnije odmah nakon formiranja parlamenta i vlade, bude na javnoj raspravi. Osnovni cilj zakona jeste da ukloni nedostatke koji su uočeni i donese nova rešenja, koja će omogućiti bolju primenu skupa zakona koji već postoje i primenjuju se. Takođe, cilj je i da omogući da e-uprava i njeni servisi zažive u punom kapacitetu. Uz to, veoma je značajno za što bolju primenu ovog zakona i da Ministarstvo kulture donese zakon o arhiviranju, koji je neophodan za punu primenu zakona o elektronskom poslovanju – kaže za "eKapiju" Tatjana Matić, državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

Iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) kažu nam, pak, da nisu upoznati sa činjenicom da je taj dokument u završnoj fazi, i upozoravaju da zakon sa potencijalno sličnim obuhvatom radi i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

- Uporedo se spremaju zakoni o elektronskom poslovanju i o elektronskoj upravi. Prvi nacrti i za jedan i za drugi zakon su urađeni, i sada je potrebno pod hitno, pre nego se postupak donošenja ovih zakona nastavi, konsultovati privredu, struku i asocijacije, kako bi se na vreme uočili eventualni nedostaci, kolizija zakonskih rešenja ili neprimenjivost. Već sada je jasno da je i dalje otvoreno pitanje koji zakon će šta da reguliše i gde su razgraničenja, i na koji način se oni prožimaju. Prema informacijama koje smo do sada dobili, još uvek nije urađena analiza efekata, a teško je i da prepoznamo i stepen koordiniranosti ova dva zakona – navodi Dragana Ilić, koordinator Saveza za e-poslovanje u NALED-u.

(Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Kako objašnjava, Srbija već ima zakonodavni okvir u jednom segmentu koji može da posluži za elektronsko poslovanje i upravu. Međutim, novi zakonodavni okvir trebalo bi da reši nekoliko gorućih pitanja.

- Goruće pitanje je elektronski potpis. Novi zakonski okvir trebalo bi da reši različite nivoe zaštite identifikacije: šifre, verifikacija sms-om, uređajem, biometrijski podaci i drugi. Na primer, u bankarskom sistemu možete da izvršite plaćanje putem šifre. To će olakšati svakodnevno poslovanje. Sa druge strane, za neke poslove je potreban kombinovani sistem identifikacije ili sertifikovani elektronski potpis. Trenutno postoji pet provajdera za elektronski potpis, njihove platforme nisu savršene i moraju da budu unapređene i ujednačene kako bi bile pogodnije za korišćenje. Neophodno je i da se unapredi sistem elektronskog plaćanja. Treći problem je korišćenje pečata, koji po zakonu o privrednim društvima nije obavezan. Međutim, različitim podzakonskim aktima je propisano obavezno pečatiranje, a neka tela prihvataju samo pečatirane dokumente. Neophodno je da se takve odredbe stave van snage, kao i da se elektronski potpis izjednači sa pečatom, kad je pečat po zakonu obavezan.

Dragoljub Rajić, konsultant u Mreži za poslovnu podršku, za "eKapiju" kaže da je dug spisak propisa i procedura za koje privreda očekuje da se prevedu u elektronsku formu. Na taj način bi se izbegao ogroman gubitak novca i vremena firmi čiji zaposleni stalno popunjavaju veliki broj papirnih obrazaca, obilaze šaltere, čekaju, bivaju vraćani, imaju problema sa nejasno opisanim procedurama...

- Nedostatak e-uprave privredu Srbije je samo u 2014. godini koštao više od 1,3 mlrd EUR. Toliko su u zbiru iznosile zarade zaposlenih koji isključivo rade na komplikovanim administrativnim poslovima, razne takse i naknade koje proizilaze iz dugih i komplikovanih procedura, nabavka papira, tonera za štampače i drugog kancelarijskog materijala koji se troši za popunjavanje obrazaca i podnošenje dokumentacije, troškovi goriva i prevoza za administrativne službenike koji su fizički odlazili u razne institucije da predaju, podignu papire, dobiju neophodne informacije i tumačenja, i ostalo.

Rajić smatra da elektronski sistemi koji već rade moraju da se poboljšaju, a kao primer navodi elektronski servis građevinskih dozvola.

- Sistem je svakako efikasniji nego ranije, ali se u praksi dešava da se vlasništvo nad parcelama za koje se kroz elektronski servis izdaje građevinska dozvola u 15-20% slučajeva ne poklapa sa stvarnim stanjem vlasništva u zemljišnim knjigama i ovde će, ukoliko dođe do naknadnih sporova oko građevinskih parcela, biti mnogo problema u sudskim procesima da se utvrdi kome zapravo zemljište pripada.

Rajić navodi još nekoliko sistema koji se moraju uvesti: ukidanja obaveze privrednih društava i preduzetnika da fakture obavezno izdaju u papirnatoj formi i šalju originale poštom, već da je dovoljno izdati fakturu elektronskim putem.

- Ovo je veliki trošak za privredu, jer se na dnevnom nivou u Srbiji izda više od 450.000 faktura i kada se to pomnoži sa troškom štampe, kovertiranja, koji je prosečno 35 dinara, dobija se godišnji trošak od 46,7 mil EUR, sasvim bespotrebno.

(Foto: stickasa/shutterstock.com)
Zatim, neophodno je i ukidanje obaveza popunjavanja takozvanih dokumenata o rasporedu priliva kod prihodovanja novca iz inostranstva.

- Ovo je posebno značajno za izvoznike robe i usluga u Srbiji. Ovaj izveštaj, čije je slanje Narodna banka Srbije nametnula poslovnim bankama kod kojih firme imaju račune, oduzima mnogo vremena i nameće nepotrebnu birokratizaciju. Procena je da rad zaposlenih u firmama koji ispunjavaju ovu obavezu košta skoro 11 mil EUR godišnje.

Kako objašnjava Rajić, u drugim zemljama EU postoji jedinstveni softver koji je povezan na glavne kompjutere banaka, koji automatski beleži svaki priliv iz inostranstva i kojoj se firmi ili licu raspoređuje od strane poslovne banke.

Ima još mnogo oblasti u kojima je potrebno da se uvede elektronska komunikacija sa državnom upravom, lokalnim samoupravama, javnim sektorom i javnim preduzećima.

- Generalni problem Srbije je što je javni sektor sa državnom upravom preglomazan, što za posledicu ima ogromni birokratski aparat koji treba zadovoljiti – kaže Rajić.

Birokratija i EU

Koliko je ovo loše za privredu svedoči podatak da prosečan zaposlenih u zemljama EU samo 11% svog vremena potroši na zadovoljavanje birokratskih zahteva, dakle, skoro 4 puta manje nego u Srbiji.

- Zato su poslodavci u Srbiji prinuđeni, umesto da zapošljavaju ljude u proizvodnji ili kao izvršioce usluga, upošljavaju armiju administrativnih radnika koji za firmu predstavljaju realan trošak, jer njihov rad nije usmeren na povećanje prihode, već samo da firma zadovolji ono što birokratija na različitim nivoima zahteva od nje.

Marija Kambić

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "IT - Investicija koja se brzo vraća" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.