NavMenu

Fabriku Minel u Beogradu zameniće trgovinski centar, stanovi i lokali

Izvor: Politika Nedelja, 04.11.2018. 21:23
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: ArchMan/shutterstock.com)Ilustracija
Izraelski investitor Big CEE osvojio je i treću lokaciju u Beogradu, na kojoj će zidati trgovinski centar, lokale i stambene zgrade. Ta kompanija od 2007. posluje u Srbiji i deo je BIG Fashion centersa pod čijom je kapom više od 50 maloprodajnih centara u Izraelu i SAD. U svom vlasništvu u prestonici već ima lane otvoren šoping mol BIG Fashion na Karaburmi, a prošle godine postavila je kamen temeljac i za potrošački hram na Ibarskom putu na Vidikovcu.

Tik pored tržnog centra u Višnjičkoj ulici na mestu fabričkih postrojenja Minel kotlogradnje koji se danima ruše planiran je kompleks od ukupno 180.866 kvadratnih metara, sa brojnim stanovima i kancelarijama, depandansima za decu do sedam godina i 1.836 parking mesta.

Objekti od kojih nijedan ne bi trebalo da bude viši od osam spratova biće podizani u 15 faza, od kojih bi prva trebalo da počne sledeće godine. Urbanistički projekat za plac od pet hektara između Višnjičke, Uralske, Diljske i Stevana Hristića dobio je zeleno svetlo gradske Komisije za planove.

Investitor Minel Kotlogradnja real estate čiji je jedan od vodećih ljudi prema podacima Agencije za privredne registre Robert Jahav, generalni direktor kompanije Big CEE, kako saznajemo podneo je zahtev za lokacijske uslove koji prethode izdavanju građevinske dozvole.

Na ovakav rasplet na Karaburmi čekalo se desetak godina. Najpre je kompanija Rudnap Vojina Lazarevića koja je kupila Minel kotlogradnju trebalo da zida oko 200.000 kvadrata. Od te ideje se odustalo, a Minelovu lokaciju, prema nezvaničnim informacijama, krajem prošle godine Lazarević je prodao izraelskoj kompaniji za navodno 15 mil EUR.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.