NavMenu

Tihomir Civkaroski, generalni direktor "Knauf Insulation" za južni Balkan - Izvozićemo 1.000 tona izolacionog materijala u Kinu

Izvor: eKapija Četvrtak, 06.09.2012. 12:17
Komentari
Podeli

Tihomir CivkaroskiTihomir Civkaroski

"Knauf Insulation Srbija" zabeležio je tokom 2012. godine rekordnu proizvodnju i prodaju proizvoda namenjenih termoizolaciji. Do sad se u Surdulici proizvodila kamena vuna sa gotovo maksimalnim kapacitetima od oko 40.000 tona godišnje, da bi u julu mesecu bio postignut novi rekord–iz fabrike je otpremljeno 4.600 tona kamene vune. Proizvodi surduličke kompanije su, osim na tržištu Srbije i zemalja u regionu, svoje kupce pronašli i u Kini, čime je "Knauf Insulation Srbija" postala jedna od retkih kompanija koja, pored zemalja Evropske unije izvozi na kinesko tržište i na taj način direktno utiče na rast srpske privrede.

O poslovanju na dalekom Istoku, povećanju prodaje kamene vune, izvozu, širenju asortimana, novim investicijama i tome zašto raste trend primene termoizolacionih materijala, za "eKapiju" govori Tihomir Civkaroski, generalni direktor "Knauf Insulation" za južni Balkan.

eKapija: Uprkos opštoj krizi u građevinarstvu, u 2012. ste imali rekordnu proizvodnju i prodaju kamene vune. Šta je doprinelo takvim rezultatima?

- Iz našeg primera moglo bi se zaključiti da krize i nema, jer smo zaista u 2012. godini iz meseca u mesec beležili sve bolje rezultate, čija je kruna mesec jul, kada smo uspeli da proizvedemo 3.600 tona i distribuiramo čak 4.600 tona kamene vune iz Surdulice, što je svojevrsni rekord za našu fabriku.

Ovakav uspeh, koji će po svoj prilici imati i svoj nastavak u mesecima koji su pred nama, rezultat je više faktora - naši troškovi su maksimalno optimizovani, a kvalitet proizvoda i usluge na veoma visokom nivou, što daje odlične rezultate. Ako govorimo konkretno o prodaji i distribuciji našeg materijala, naša vuna je ove godine ugrađena na velikom broju projekata u Srbiji koji su započeti ranijih godina. Iako trend novogradnje opada, u zemljama u okruženju u koje izvozimo rapidno raste trend renoviranja, zbog povećane svesti i potrebe za energetskom efikasnošću. Kao prva mera povećanja energetske efikasnosti primenjuje se ugradnja ili povećanje debljine termoizolacije, gde je naš materijal bez premca, jer ne samo da pruža toplotnu, već i zvučnu zaštitu i zaštitu od požara, što se, nažalost, ovih dana pokazalo kao preko potrebno.

eKapija: Koliko procentualno robe plasirate u Srbiju, a koliko izvozite? U koje zemlje?

- Veći deo naše proizvodnje je namenjen izvozu, a konkretno u ovoj godini očekujemo da to bude dve trećine od ukupne proizvodnje naše fabrike u Surdulici. Plasman u inostranstvu se uglavnom odnosi na većinu zemalja u okruženju – Bugarska, Makedonija, Crna Gora, Albanija, Grčka, Rumunija, Mađarska, a jedan manji deo odlazi i u Tursku, Kipar, Kinu, Egipat, Maltu.

eKapija: Kina je jedna od zemalja. Koliki je sadašnji plasman? Kakvi su potencijali?

- U Kini se u poslednjih nekoliko godina dogodilo više požara na zgradama u kojima je, na nesreću, život izgubio veliki broj ljudi. Nakon toga su kineske vlasti reagovale tako što je promenjena tj. pooštrena protivpožarna regulativa u građevinarstvu. To je automatski značilo daleko veću upotrebu negorivih izolacionih materijala klase A1 kao što je naša kamena vuna. Usled nedovoljne domaće proizvodnje u Kini otvorila se mogućnost da mi izvozimo kamenu vunu na njiihovo tržište. Radi se o količinima koje na godišnjem nivou mogu biti do 1.000 tona naših proizvoda. Međutim, pojedini projekti u Kini su izuzetno veliki, te se može lako dogoditi da dobijemo posao gde bismo na samo jednom takvom projektu snabdeli kompletnu navedenu količinu. Ovo je odličan primer i svojevrsna opomena da se o zaštiti od požara mora misliti preventivno, tj. unapred, posebno u javnim zgradama gde boravi veliki broj ljudi.

eKapija: Pravilnici o energetskoj efikasnosti zgrada trebalo bi da stupe na snagu 30. septembra 2012. godine. Kako će to uticati na poslovanje Vaše kompanije?

- To će svakako doprineti povećanju tražnje za izolacionim materijalima, samim tim i za kamenom i staklenom vunom. Ono što bih još dodao je da naše aktivnosti u Srbiji podrazumevaju mnogo više od puke proizvodnje i distribucije materijala. Naši stručnjaci su veoma cenjeni u stručnim krugovima u zemlji i regionu i rado viđeni kao gosti predavači na stručnim skupovima, na teme održivih građevinskih materijala, energetske efikasnosti i modernih tendencija u projektovanju. Recimo, prvi smo na tržištu koji smo ponudili softver za proračun energetskog razreda zgrada (KnaufTerm2) u skladu sa novim Pravilnicima, i to čim su isti objavljeni, u septembru 2011. godine. Bili smo veoma aktivni kada su se pravili nacrti novih pravilnika, a bićemo svakako i kada dođe do njihove implementacije, jer smatramo da će samo njihova pravilna i dosledna primena doneti korist svima, od države do krajnjeg korisnika.

eKapija: S obzirom na to da radite punim kapacitetom, da li planirate da pokrenete novu proizvodnju, investirate u proširenje i slično?

- Stupanjem na snagu novih Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada u Srbiji krajem septembra praktično znači da će svi postojeći i novi objekti morati biti podvrgnuti merama za povećanje energetske efikasnosti, a prva mera za bolju energetsku efikasnost je uvek izolacija, i to uglavnom fasada i krovova. Zato očekujemo povećanu tražnju ove vrste proizvoda, i ako uz sve ovo zaživi i trend renoviranja, svakako će biti više razloga da se kapaciteti u Surdulici proširuju.

eKapija: Koja je prednost kamene vune u odnosu na druge izolacione materijale?

- Kamena vuna je pre svega mineralni, dakle prirodni materijal, što mu donosi niz dobrih karakteristika: dugovečan je, otporan na vlagu, mikroorganizme, starenje, hemikalije, paropropustan je što znači da ‘diše’ i onemogućava stvaranje buđi. Takođe, može da se reciklira, pruža odličnu toplotnu i zvučnu izolaciju i veoma važno – negoriv je. Sve nabrojane karakteristike čine kamenu vunu jedinstvenom.

eKapija: Da li pripremate neke nove proizvode?

- Konstantno se radi na poboljšanju kvaliteta postojećeg proizvodnog portfolija u saradnji sa drugim fabrikama iz "Knauf Insulation" grupe, kojih ima širom Evrope. Za sledeću godinu su planirane dodatne investicije koje će omogućiti pojavu novog, poboljšanog proizvoda za fasadu, jer se očekuje rast prodaje u tom segmentu s obzirom na nove propise. Kupcima će biti ponuđeno nešto novo i jedinstveno na našem tržištu.

eKapija: Kako je obustava subvencionisanih kredita za energetsku efiasnost uticala na vaše poslovanje?

- Veći deo naše proizvodnje odlazi van Srbije, tako da nismo bili u velikoj meri pogođeni stopiranjem ovih kredita. Sa druge strane, mi smo u Srbiji lider na tržištu izolacija od mineralnih vuna, i naši proizvodi u najvećoj meri odlaze na velike projekte, a podsećam da su subvencionisani krediti namenjeni građanstvu.

eKapija: Kakav je po vašem mišljenju odziv za komercijalne kredite za energetsku efikasnost banaka u Srbiji?

- U razgovorima sa distributerima naših proizvoda i sa bankama koje trenutno nude takve kredite saznali smo da je odziv relativno skroman, ali da tome nije samo uzrok besparica kod stanovništva. Naime, s obzirom na frapantnu činjenicu da je u Srbiji više od 80% porodičnih kuća i dalje neizolovano, teško je još uvek govoriti o visokoj ili bilo kakvoj svesti o energetskoj efikasnosti. Ipak, pomaka ima – pre svega na javnim zgradama koje i treba da služe kao primer građanstvu. Recimo, naši materijali korišćeni su prilikom sanacije preko 70 objekata u okviru projekta Svetske banke "Energetska efikasnost u Srbiji", gde su izolovane mahom škole, bolnice, obdaništa, domovi za stara lica i sl. Neminovno je da će rasti svest o neophodnosti racionalne potrošnje energije, samim tim će rasti i cene energenata. Ovo će rezultovati povećanom potražnjom materijala za izolaciju, pa se nadamo da će veće količine naše robe ostajati na domaćem tržištu.

M.K.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.