Siniša Krneta, direktor Beogradske berze - Tržište kapitala biće lek za korona-krizu
Ovako na pitanje eKapije da li Beogradskoj berzi preti krah zbog korona-krize, poput onog kojem smo svedočili 2008. godine, odgovara direktor Beogradske berze Siniša Krneta.
- Znam da će biti teško, verovatno teže nego ikad, ali mnogo toga danas upućuje na zaključak da će tržište kapitala konačno biti uvršteno visoko na listu medikamenata naše ekonomije, ali i društva u celini – optimističan je Krneta na početku razgovora za naš portal.
Za to ima i (delimičnog) razloga, s obzirom da su poslednjih dana indeksi ponovo uzleteli nakon sunovrata od početka krize, mada je investiciona aktivnost ostala mala.
eKapija: Proteklog meseca videli smo prvo pad berzanskih indeksa, pa nagli oporavak. Šta je tome doprinelo?
- Ništa neuobičajeno u krizi ovakvih razmera. Naime, veliki šokovi u ekonomijama i u društvu praćeni su nebrojenim nepoznanicama. Izvesno je jedino da je kriza globalna, a štete ogromne, u svakom smislu. Svaka nova vest kreira inflaciju novog talasa pesimizma, koji tek povremeno biva korigovan u smislu prethodnog intenziteta reakcije. Odatle, potpuno je očekivano i razumljivo da tržišta kapitala budu izrazito volatilna u vremenu snažne krize.
eKapija: Kako naše tržište kapitala, s obzirom da je plitko i nedovoljno likvidno, reaguje na aktuelnu krizu izazvanu pandemijom koronavirusa?
eKapija: Da li se u ovakvim krizama više nego ikad oseća odsustvo velikih javnih preduzeća i nedostatak kvalitetnijih hartija na berzi?
- Srbiji odavno nedostaju takve kompanije na Beogradskoj berzi. Uprkos činjenici da bi u ovakvim vremenima gubile na vrednosti svoje tržišne kapitalizacije, prisustvo na berzi bi im omogućilo daleko veći izbor tržišnih i poslovnih medikamenata za lečenje štete kojoj ćemo svi biti izloženi tokom i nakon ove virusne krize.
eKapija: Na početku ove krize izjavili ste da Berza ima automatski vođene mehanizme koji se aktiviraju u kriznim situacijama i sprečavaju dramatične lomove u berzanskom trgovanju, odnosno drastična smanjenja ili povećanja cena akcija? Da li su oni pomogli?
- Naravno. Ti mehanizmi nisu naš izum, ali smo veoma ponosni što smo u uslovima izrazito dugog nepovoljnog ambijenta za rad tržišta kapitala u Srbiji, uspeli da ih implementiramo i na Beogradskoj berzi. Koliko pomažu, najbolje je ustanoviti pregledom intenziteta dnevnih oscilacija našeg vodećeg indeksa od početka kriznog perioda.
eKapija: Kako sada stoji BELEX15, kakva je situacija sa cenama akcija kompanija i šta možemo da očekujemo u aprilu?
- Praktično, gubitak tržišta od početka ove godine, meren vrednošću indeksa BELEX15, ekvivalentan je u potpunosti gubicima ostvarenim tokom marta meseca. Cene akcija kompanija i vrednosti indeksa kontinuirano su i intenzivno ponirale sve do 24. marta. Od tada, uključujući i prve dane aprila, svedočimo tzv. korekciji cena naviše. To može da znači da je inicijalna reakcija bila brutalna i preeskalirana, što su u ovakvim krizama, potpuno očekivana ponašanja investitora. Sa druge strane, može da znači i da postoji vera investitora u smislu sagledivosti vremena normalizacije i životnih i ekonomskih aktivnosti, te posledična priprema za novo-staro vreme. Moguć je i treći motiv koji će opredeliti ponašanje investitora, ali mislim da ga niko ne želi.
eKapija: Koliki je bio ukupan promet u trgovanju na Berzi u prvom kvartalu, i na tržištu akcija i kada je reč o trgovanju državnim obveznicama?
- Možda ćete se iznenaditi, ali prosečna vrednost prometa u prvom kvartalu ove godine, i akcijama i obveznicama, veoma je konkurentna prosecima iz prethodnih godina. To ne bi trebalo da iznenadi, jer i za pad i za rast vrednosti finansijskih instrumenata mora da postoji određeno pogonsko gorivo – u ovom slučaju promet.
eKapija: Kakva su dalja očekivanja u pogledu investicija?
- Investitori se, između ostalih kriterijuma, dela i prema apetitu ka preuzimanju rizika. Odatle, na tržištu će ih uvek biti. Zbog toga je tržište per se, jedna veoma zdrava okolnost u svakom društvu.
eKapija: Stručnjaci kažu, a i iskustvo govori, da je pad dinara u narednom periodu neminovan. Kako će se to odraziti na investicije, s obzirom da slabljenje domaće valute smanjuje realni prinos koji investitori ostvaruju na berzi?
- Ne bih želeo da komentarišem takva očekivanja. Kakve god da su okolnosti, investitora će na tržištu uvek biti, u manjem ili većem broju. Ključna stvar za svako tržište kapitala i svaku berzu jeste pitanje, pre svega, kvaliteta dostupnih investicionih alternativa i njihovog broja. Upravo nedostatak značajnijeg broja takvih hartija od vrednosti predstavlja najveću opasnost po Beogradsku berzu, a ne kurs dinara.
eKapija: Šta po bi vama trebalo da se učini da bi se sačuvala aktivnost na berzi?
- Prošle godine je započet rad na izradi nacionalne strategije za razvoj tržišta kapitala. Razumljivo, ona neće biti završena u predviđenom roku zbog novonastale situacije. Inače, svi inputi Beogradske berze za datu strategiju, tek će dobiti na značaju.
eKapija: Uporedite ovu krizu sa onom iz 2008?
- Generalno, ogromna je razlika između tih dveju kriza. Ona iz 2008. godine, došla je iz finansijskog sektora i dohvat koncentirčnih krugova iz epicentra te krize bio je saglediv i, po mom sudu, ni približno uporediv sa razmerama ove krize. Ovde je teško identifikovati industrijski sektor koji neće biti značajno oštećen. Čak i proizvodnja specifične medicinske opreme koja u ovom vremenu beleži uspon, doći će na svoj red usled ove krize.
Za Beogradsku berzu je, ipak, kriza iz 2008. godine majka svih kriza, barem mi tako sada deluje. Naime, tada su ogoljeni svi prividi o temeljima izgradnje tržišta kapitala koji su bili veoma široko raspostranjeni, čak i u stručnoj javnosti. Te 2008. godine, kriza srpskog tržišta kapitala je dijagnostikovana i ona traje do danas.
Branislava Petrović
Tema u žiži: Korona i biznis
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina