NavMenu

Kari Herlevi, projektni menadžer u finskom inovativnom fondu Sitra - I Srbija može da razvija cirkularnu ekonomiju

Izvor: eKapija Sreda, 06.11.2019. 10:32
Komentari
Podeli
Kari Herlevi (Foto: Miikka Pirinen)Kari Herlevi
Korišćenje resursa naše planete sa gomilanjem otpada je sadašnji ekonomski model koji je neodrživ i poguban za životnu sredinu. S druge strane, novi pristup u vidu cirkularne ekonomije koja spaja ekonomiju i sistem upravljanja otpadom može biti odgovor na rastuće potrebe čovečanstva.

Kako cirkularnu ekonomiju primenjuju razvijene zemlje i šta bi Srbija mogla da nauči ili da preuzme od najboljih - pitali smo Karija Herleva, jednog od svetskih stručnjaka kada je u pitanju ova oblast.

Kari Herlevi je projektni menadžer u finskom inovativnom fondu Sitra, čiji je cilj stabilan i uravnotežen razvoj Finske. U razgovoru za eKapiju Kari Herlevi kaže da se nada da ćemo 2050. godine imati društvo kod kojeg ljudski razvoj i napredak neće biti na štetu životne sredine a da Srbija može mnogo toga da "preuzme" od Finske.

eKapija: Javnost polako sve više počinje da se upoznaje sa cirkularnom ekonomijom. Zašto je cirkularna ekonomija danas toliko važna za nas?

– Naš ekonomski model danas je duboko zavisan od neodržive upotrebe prirodnih resursa. Da bismo se nosili sa najvećim izazovima našeg vremena, kao što su klimatske promene i prekomerna upotreba prirodnih resursa, potrebna nam je cirkularna ekonomija, u kojoj je potrošnja zasnovana na upotrebi usluga – deljenja, iznajmljivanja i reciklaže – umesto na vlasništvu nad stvarima i konstantnoj proizvodnji sve više i više dobara.

eKapija: U kojim sektorima je cirkularna ekonomija moguća?

– S vremenom će cirkularna ekonomija dotaći svaki sektor. Zapravo, mi u Sitri tvrdimo da će u budućnosti najviše vrednosti koje kompanije stvaraju, poticati iz poslovnih modela cirkularne ekonomije. Poslovni potencijal je ogroman. Postoje, međutim, neki sektori koji su ključni u omogućavanju sistemskih promena, kao što su građevina i poljoprivreda.

eKapija: Šta se ispostavilo kao dobra praksa cirkularne ekonomije u Finskoj?

– Ključna stvar u Finskoj je to što se celo društvo uključilo u cirkularnu ekonomiju. To je zahtevalo raznovrsne oblike saradnje i koordinacije između različitih sektora.

eKapija: Finska je usvojila plan razvoja za period 2016-2025. Koje konkretne mere ovaj plan podrazumeva i šta je Finska postigla dosad?

– Prvi plan razvoja, objavljen 2016, odredio je početnu poziciju Finske i njen put ka cirkularnoj ekonomiji. Da bismo podigli nivo ambicije i ubrzali promene, ove godine smo objavili drugo izdanje plana razvoja. Unapređeni plan razvoja predviđa ciljeve u četiri centralne grupe: upravljanje/vlada, kompanije, građani i opštine i gradovi. On predstavlja strateške ciljeve koji se odnose na celo društvo i koristi različite sektora društva da bi još detaljnije predočio viziju cirkularne ekonomije.

Kao deo implementacije plana razvoja, Sitra unapređuje praktičnu primenu cirkularnog pristupa tako što učestvuje u stvaranju i finansiranju desetina projekata. Na primer, finski obrazovni sistem prolazi kroz proces uvođenja principa cirkularne ekonomije u nastavu, da bi se način razmišljanja vezan za cirkularnu ekonomiju predstavio što većem broju građana Finske i da bi se budućim stručnjacima obezbedio metod koji mogu da koriste da bi izgradili održivu budućnost. Industrijski park cirkularne ekonomije Kemi-Tornio širi cirkularni model za tešku industriju kroz ostale delove zemlje putem nacionalne mreže eko-industrijskih parkova. Sitra je takođe uključena u testiranje novih regionalnih usluga mobilnosti i u stvaranje regionalnih održivih sistema ishrane u Finskoj.

eKapija: Šta od toga bi Srbija mogla da primeni?

– Saradnja i učešće zainteresovanih strana su ključni – teško je napraviti velike promene bez posvećenosti. Važna uloga vlada sastoji se u tome što one treba da olakšaju proces sprovođenja plana razvoja, ali i zainteresovane strane treba da budu uključene u rad, bilo da su u pitanju kompanije, gradovi, NVO sektor ili građani. Što je manje područje fokusa jednog plana razvoja, to socijalna inkluzija treba da bude veća. Tako cirkularna ekonomija postaje bliža građanima i kompanijama. Sprovođenje planova razvoja biće utoliko uspešnije ukoliko je podrška zainteresovanih strana šira.

eKapija: Da li i ne tako razvijene zemlje, kao što je Srbija, imaju kapacitet da razviju i uvedu koncept cirkularne ekonomije?

– Definitivno. Postoje primeri uspešne primene cirkularne ekonomije u različitim privredama. Aktivnosti vezane za cirkularnu ekonomiju ne zavise toliko od veličine ili razvijenosti jedne privrede, već više od inovativne uportebe proizvoda i nus-proizvoda.

eKapija: Na koji način koncept cirkularne ekonomije može da bude profitabilan za zemlje, kompanije i pojedince?

– Ekonomski potencijal nacionalnih privreda je ogroman. Po istraživanju koje je sprovela Fondacija Elen Makartur, cirkularna ekonomija bi mogla da poveća produktivnost zasnovanu na resursima u Evropi za 3% do 2030, uz godišnju uštedu od 600 mlrd EUR i druge ekonomske benefite u iznosu od 1.8 biliona EUR.

Ekonomski potencijal cirkularne ekonomije zasnovan je na stvaranju dodatne vrednosti kroz vek trajanja jednog proizvoda, bez potrebe da se stalno proizvode nova dobra i da se stalno izvlače nove količine sirovina. Kompanije stvaraju dodatnu vrednost svojih proizvoda putem usluga, pametnog pristupa, održavanja, ponovnog korišćenja i preradu gotovih proizvoda, čime se stepen iskorišćenosti dovodi do maksimuma.

eKapija: Kako građanima približiti značaj cirkularne ekonomije?

– Građani imaju ključnu ulogu u ovoj transformaciji. Sposobnost da se napravi pravi izbor zahteva svest, tako da je od suštinske važnosti da se više govori o uticaju svakodnevnog života na okolinu i da se ljudi inspirišu da prave izbore koji su održivi. U kompaniji Sitra naglašavamo da, u najboljem slučaju, cirkularna ekonomija pomaže da se smanji lični uticaj na okolinu i da se poveća kvalitet života pojedinaca. Na primer, na našem sajtu možete naći opis uticaja svakodnevnih odluka na životnu okolinu, pod naslovom "100 načina da živite pametno i održivo".

eKapija: Napori fonda Sitra prepoznati su 2018. na skupu u Davosu. Koji su vaši trenutni ciljevi i na šta se sada fokusirate?

– Nastavljamo da pokrećemo promene u finskom društvu kroz finansiranje i saradnju na širokom planu. Uz to, u budućnosti, Sitrine aktivnosti će sve više imati međunarodni karakter. Cilj narednog projekta jeste da se rešenja cirkularne ekonomije primene globalno, da bi se odgovorilo na globalne izazove vezane za održivost.

eKapija: Poslednjih godina raste svest o zaštiti životne okoline. Kako vidite svet 2050. godine?

– Ako donesemo prave odluke i odmah im se posvetimo, u 2050. već možemo imati svet u kome dobrobit i razvoj čovečanstva nije vezan za iskorišćavanje životne okoline i biodiverziteta. U takvom svetu, ljudi su već odavno shvatili da su netaknuti prirodni resursi ograničeni, a privreda se prilagodila ekološkim ograničenjima na planetarnom nivou.

Sandra Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.