NavMenu

Ivan Simič, poreski savetnik - Najbolji način borbe protiv sive ekonomije je smanjenje nezaposlenosti

Izvor: eKapija Ponedeljak, 27.05.2019. 15:36
Komentari
Podeli
Ivan SimičIvan Simič
Na održanom međunarodnom Kongresu poreskih savetnika osnovano je Udruženje ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­poreskih savetnika Jugoistočne Evrope, a suština osnivanja ovog neformalnog Udruženja je da se poreski savetnici povežu na nivou regiona i da sarađuju, kaže za eKapiju Ivan Simič, poreski savetnik iz Slovenije i nekadašnji v.d. direktora Poreske uprave Srbije. Simič ima zavidno iskustvo u poreskim sistemima Srbije i Slovenije, a trenutno je predsednik Udruženja poreskih savetnika Srbije i Davčno savetovalne zbornice Slovenije.

- Zanimanje poreskog savetnika neke države smatraju nepotrebnim, mada mogu da prenesem iskustva iz Slovenije gde imamo poreske savetnike već 26 godina. Danas čak i Poreska uprava u poreskim postupcima radije sarađuje sa poreskim savetnicima nego sa poreskim obveznicima, jer sa poreskim savetnicima lakše komunicira. Često poreski obveznici ne razumeju najbolje mnoge stvari i tu pomažu poreski savetnici. Zanimanje poreskog savetnika je takozvano slobodno zanimanje i u EU je to zanimanje koje ne treba da se reguliše zakonom. U Sloveniji nemamo zakon o poreskom savetovanju, a imamo tri organizacije koje udružuju poreske savetnike. Bitno je da vas prihvati klijent i poreska uprava.

eKapija: Šta se promenilo u poreskom sistemu Srbije u odnosu na 2013. godinu kada ste bili na čelu Poreske uprave?

- Primetio sam da nije uvedeno ništa posebno novo. Kada sam u avgustu 2012. godine došao u Srbiju kao savetnik tadašnjeg ministra finasija Mlađana Dinkića, elektronsko poslovanje su obveznici koristili u manje od 1% slučajeva. Nakon šest meseci postao sam v.d. direktora Poreske uprave iz za tih 11 meseci, koliko sam vodio poresku upravu, ulagali smo velike napore da poreske obveznike ubedimo da elektornsko poslovanje olakšava posao njima, a i poreskoj upravi. Tako smo uveli objedinjenu naplatu, koja je najpre probno krenula 1. januara 2014. godine, što je značilo, da smo iz 0,0% predatih elektornskih prijava prešli na 100%. Tako je uveden jedan obrazac i jedan uplatni račun za sve poreze i doprinose, koji se uplaćuju od dohodaka. Pre je bilo više od hiljadu uplatnih računa. Predaja obračuna PDV podignuta je iz 0,32% na preko 50%, a 1. jula 2014. godine je bila praktično 100%. Takođe smo pripremili sve potrebno za elektronsku predaju godišnjih obračuna pravnih lica i preduzetnika, što je uvedeno kasnije.

eKapija: Gde vidite prostor za poboljšanje poreskog sistema u Srbiji?

- Vidim mnogo prostora za napredak i poboljšanje, pre svega da postojeći informacioni sistem radi bez poteškoća. Mnogo puta me zovu kolege iz Srbije da ne mogu da predaju obračune jer sistem ne radi. Te stvari mogu da se događaju ali ne smeu se događati često. Hardver i softver poreske uprave moraju omogućavati nesmetanu predaju svih obračuna i to u svako vreme. Čak i u vreme največeg opterečenja.
Veliku rezervu vidim i u prijavi stranih dohodaka. U Sloveniji je to potpuno normalni postupak. Svi slovenački poreski obveznici mogu da osnuju firme i otvore lične račune u bankama u inostranstvu. Poreskoj upravi moraju da prijave udeo u tim stranim firmama. Takođe moraju da prijave imena banaka i brojeve računa koje su otvorili u tim bankama. Nakon toga svake godine moraju da prijave sve dohodke koje imaju u vezi sa tim, to znači prijava kamata, dividendi i kapitalnih dobiti. Tako poreska uprava ima sve podatke. Pozitivna stvar je i izmena tih podataka između država. Slovenačka poreska uprava dobija sve podatke od država EU i svih onih sa kojima je potpisala OECD sporazum o izmeni podataka. Smatram da nema potrebe to sakrivati, i kada bi Srbija to otvorila, uz uslov da svi koji već imaju račune u drugim zemljama moraju da ih prijave recimo u roku od pola godine bez plaćanja kazne, ljudi bi to prijavili i to bi i povećalo i poreske prihode, jer bi ljudi prijavljivali i dividende i kapitalne dobiti, i slično, što danas verovatno ne prijavljuju.

eKapija: Koliko je opterećenje privrede u Srbiji u odnosu na Sloveniju?

- U poređenju sa Slovenjom privreda u Srbiji je manje opterećena, porezi su dosta niži, osim socijalnih doprinosa koji su posebna kategorija, i tu nema nekih mogućnosti da se smanjuju, a da se ne smanjuju prava iz tih doprinosa. Tako na primer socijalni doprinosi kod plate u Srbiji iznose 38%, a u Sloveniji 38,2%. Govorim o opterećenjima koje imaju zajedno i poslodavac i zaposleni. Velika razlika je u Sloveniji i Srbiji kod poreza na dohodak građana, naročito kod plate, u Srbiji je fiksno 10%, a u Sloveniji je to progresivno i kreče se od 16 % do 50 %. Takođe, u Sloveniji se obračunavaju doprinosi na svaki iznos plate, bez obzira da li je to 20.000-30.000 EUR, a Srbija ima ograničenje. Porez na dobit pravnih lica se u Srbiji oporezuje za 15%, a u Sloveniji 19%. Vlada u Sloveniji planira dizanje te stope u naredne tri godine na 20%, 21% pa 22%. Stopa oprezivanja kamata i dividendi je 25%, od 1. januara 2020. godine se planira stopa od 30%. U Srbiji je 15 %. Kapitalna dobit se oporezuje po stopi od 25%, koja se svakih pet godina snižava i tek nakon 20 godina nema oporezivanja. U Srbiji stopa iznosi 15%.

Jedan od mojih predloga je, da se sav nenaplaćen porez kod koga je već nastupilo apsolutno zastarevanje briše iz svih evidecija. To znači da se ne vodi ni vanbilasno. Ti porezi se ne mogu više naplatiti i zato nema smisla da je bilo gde evidentiran. Takođe je potrebno više vremena posvetiti zaposlenim u preskoj upravi kao i poreskim obveznicima.

eKapija: Kakvo je vaše mišljenje o PDV-u? Treba li ga smanjivati?

- Ja mislim da ga ne treba smanjivati. Ja bih pre umesto da smanjim PDV, smanjio neki drugi porez koji opterećuje ili firme ili građane. Jer i kada bismo i smanjili PDV, recimo kod niže stope sa 10%, na 9%, smatram da se cene ne bi smanjile. Evo recimo na konkretnom primeru, ako neka stvar košta 100 dinara, PDV iznosi 10 dinara, kada bi stopu smanjili na 9%, razlika bi iznosila 1 dinar. PDV je porez koji najbrže puni budžet.

eKapija: Kako se boriti protiv sive ekonomije?

- Tim problemom se bavi mnogo stručnjaka i to je svakogodišnja tema raznih susreta. Moje mišljenje je da se siva ekonomija najviše smanjuje, ako se smanji nezaposlenost, te poveća savest ljudi da izdaju i uzimaju fiskalne račune. Za bolji nadzor potrebno je uvesti onlajn fiskalne kase, koje omogućavaju višestruku kontrolu izdavanja računa, pa čak i nadzor zapošljavanja na crno. U vreme kada sam bio v.d. direktora poreske uprave Srbije, sve smo spremili za uvođenje onlajn fiskalnih kasa, međutim prodavci i serviseri tadašnji i sadašnji zastarelih fiskalnih kasa krenuli su u ofanzivu i slali pisma predsedniku države, vlade, ministrima .... I pošto tadašnji ministar finansija Lazar Krstić nije stao iza naše ideje, nismo ih uveli. Posle sam napustio poresku upravu. Zato se nadam da će to da urade sada.

TEKST JE NASTAO U OKVIRU 5. MEĐUNARODNOG KONGRESA PORESKIH SAVETNIKA NA ZLATIBORU, A OSTALE TEKSTOVE MOŽETE VIDETI OVDE.

I. Milovanović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.