NavMenu

Jelena Stanojević, Ars Nova - Bezrazložan strah od recikliranog papira

Izvor: eKapija Četvrtak, 16.05.2019. 15:46
Komentari
Podeli
Ubrus za brisanje ruku pokraj lavaboa u Srbiji je bele boje, u Sloveniji - žućkaste. "Obojeni", reciklirani papir je u srpskim medijima oglašen štetnim po zdravlje i izgubio je čak i bitku za čiste ruke. Jelenu Stanojević, direktorku beogradskog preduzeća Ars Nova, koje nudi rešenja za higijenu, pitali smo da nam objasni pomenuti fenomen.

- Nije to trend samo u Sloveniji, većina zemalja Zapadne Evrope se opredeljuje za reciklirani papir, ali iz kontrolisane proizvodnje i reciklaže, što dokazuju ekološki sertifikati kao što je Eco label, koji su potvrda i za zaštitu životne sredine, ali i za bezbednost u upotrebi. Proizvodi za ličnu uptorebu moraju imati dodatno i potvrdu dermatološke ispravnosti.

eKapija: Reklo bi se da korišćenje recikliranog papira nije popularno kod nas. Zbog čega?

- U našoj zemlji je reciklaža anatemisana, jer nismo dovoljno edukovani na tu temu. Važno je sagledati sve aspekte, prednosti i mane proizvoda koje koristimo i ne prilaziti svemu što je novo sa otoporom. Da li mislite da ljudi u Nemačkoj ili u Velikoj Britaniji nisu imali slične dileme i strepnje? Zašto se oni nisu predomislili u upotrebi, a koriste reciklirani papir već veoma dugo? Potrošači i korisnici u Srbiji nemaju potrebna saznanja, zato što ne postoji sisetemski pristup da se ovoj temi posveti pažnja koju zaslužuje. Zaštita životne sredine je u svim razvijenim zemljama nezaobilazna tema, tamo je najpre uveden sistem, koji je u međuvremenu dodatno usavršavan, zatim je nepoštovanje pravila kažnjavano, a inovacije i poštovanje podsticani. Sada su ekologija i reciklaža deo životnog stila, prisutni u arthitekturi, modi, auto industriji... i poželjno je istaći ih u prvi plan i pohvaliti se brigom o njima. Ako se već upotrebljava celuloza, minimum je da ima neki sertifikat poput PEFC ili PSC, koji garantuje za svako posečeno drvo, drugo posađeno ili posečeno drveće iz resursa obezbeđenih za tu namenu. A opet se postavlja pitanje zašto bismo to radili, kada istu celulozu možemo da dobijemo iz tetrapaka, a da uz to smanjimo otpad? Na kraju, da podsetim da celuloza nije prirodno bele boje, pa bela boja nije garancija bilo kakvog kvaliteta, već pokazuje da je bilo hemijskog tretmana i bojenja.

eKapija: Večita dilema: papirni ubrus ili električna sušilica? Šta više vole korisnici, a šta se više isplati firmama? Koje rešenje u većoj meri "štedi" prirodnu sredinu?

- Opet su posredi zablude, da sušači štede i novac i prirodnu sredinu. Sušači troše električnu energiju, nabavka je skupa, potrebno je više vremena za sušenje ruku, redovan servis i održavanje, ali, osnovno je da oni nisu bezbedni za zdravlje ljudi. Mnoga istraživanja potvrdila su da sušači ne suzbijaju bakterije, zbog čega pre svega i peremo ruke. Suzbijanje bakterija sprečava zaraze. Nažalost, dosad nije izmišljeno ništa što može bolje da reši problem suzbijanja bakterija od pranja ruku i sušenja papirom.


eKapija: Da li u Srbiji dobro održavamo higijenu u radnim i javnim prostorima, u kuhinjama i u toaletima? Da li se stanje popravilo, ili se popravlja u odnosu na ranije?


- Situacija kod nas jeste bolja, ali nije dovoljno dobra, a i kada bude bila, ne treba da odustajemo od unapređenja životnih navika. Viši nivo higijene znači manje bolesnih, samim tim uštedu u vremenu i u novcu, znači i olakšan život. Higijenom treba da se bavimo zbog nas samih, ali ne samo u javnim prostorima, kuhinjama i toaletima, jer, važna je i higijena spoljnog prostora.

eKapija: Greše li preduzeća kada nastoje da o higijeni brinu sama, bez angažovanja specijalizovane firme? Šta predlažete kao najekonomičniju opciju za mala, šta za srednja, a šta za velika preduzeća?


- Bez obzira na veličinu preduzeća, kao i za druge stvari, lakše, ali i isplativije je brigu o nabavci sredstava za higijenu prebaciti na drugog. Specijalizovane firme treba da ponude rešenje prema potrebama i navikama klijenta i tu se ponuda razilikuje, ali, u svim slučajevima, profesionalnim sistemima, koji podrzumevaju opremu za doziranu upotrebu potrošnog materijala, zaštićenu ključem od neovlašćenog korišćenja, postiže se ušteda u vremenu i novcu, a higijena podiže na viši nivo.

M. R.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.