NavMenu

Nevenka Dokmanović, dermatovenerolog - Trend preplanule kože je prošlost

Izvor: eKapija Ponedeljak, 13.05.2019. 15:56
Komentari
Podeli
Nevenka DokmanovićNevenka Dokmanović
Nije nepoznato da u svetu pa i kod nas već godinama vlada trend preplanule kože. U cilju zaštite, nedavno je donet i dugoočekivani Pravilnik koji zabranjuje korišćenje solarijuma za mlađe od 18 godina. U okviru kampanje Euromelanoma 2019, koja je usmerena na podizanje svesti o zaštiti kože od UV zračenja i ranom otkrivanju melanoma, danas, 13. maja. građani cele Srbije, u terminima čije je zakazivanje završeno prošle nedelje, mogu besplatno da pregledaju mladeže u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.

Budući da je sezona godišnjih odmora pred nama, a imajući u vidu štetno UV zračenje, uvek se pitamo koliko sunčanja je zdravo za nas?

U intervjuu za eKapiju dr Nevenka Dokmanović, specijalista dermatovenerologije Centralnog naučnoistraživačkog instituta za kožne i polne bolesti Ministarstva zdravlja Ruske Federacije, govori o tome koji su prvi znaci koji nas upućuju da je vreme da posetimo dermatologa, koliko dugo i kada bi trebalo da se izlažemo suncu, i u kojoj meri samo jedna upotreba solarijuma povećava šanse za dobijanje melanoma.

eKapija: Koje su to prve promene koje sami možemo da uočimo a koje ukazuju da je potreban odlazak kod dermatologa?

- Samopregledom kože mogu se uočiti promene koje su nove ili se menjaju, što je dovoljan razlog da se obratite dermatologu. Ono na šta treba obratiti pažnju je promena boje, veličine (promene veće od 6mm, ili jednostavnije/veće od promera olovke) rast iznad nivoa kože, simetrije. Melanom nije jedini kancer kože, ali je najopasniji, zbog čega je rano otkrivanje ključno za potpuno izlečenje. Dodatno, 70% melanoma nastaje na neizmenjenoj koži, a 30% na postojećem mladežu.

Bitno je pregledati i kožu leđa, jer, kod 40% novootkrivenih malignih promena, ovo je upravo mesto gde se nalaze. U velikom broju slučajeva, promene koje su nove nisu i mladeži, već spadaju u neku od grupa benignih promena, kao što su virusni papilomi, seboroične keratoze, meki fibromi i slično. Dermatolog je neko ko sa sigurnošću može da vam potvrdi dijagnozu kliničkim pregledom, ali i pregledom dermatoskopom, koji je bezbolan, brz i jednostavan. Samopregled, ali i pregled kod dermatologa ne treba raditi mesec dana posle sunčanja, jer može dati lažno pozitivne rezultate.

eKapija: Ko spada u grupe sa povećanim rizikom za obolevanje od raka kože?

- U grupu osoba sa povećanim rizikom za oboljevanje od raka kože spadaju pre svega osobe koje imaju svetao ten, oči i kosu, kao i riđokose osobe, i one koje provode dosta vremena na suncu. Takođe u rizičnu grupu spadaju i oni koji imaju više od 50 mladeža na telu, starije osobe koje na koži već imaju tragove solarnog oštećenja, kao i oni čiji su članovi porodice imali rak kože. Dermatolozi sa posebnom pažnjom pregledaju mlade žene koje su koristile solarijum, čak i ako su to samo uradile nekoliko puta u životu.

eKapija: Uskoro kreće sezona godišnjih odmora, veće temperature i sunčanje na plažama i kupalištima. Koja je najbolja zaštita od štetnog zračenja?

- Faktor zaštite koji je ukazan na kremama za sunčanje, u stvari predstavlja koliko puta duže smete bezbedno da boravite na suncu, a da ne dobijete opekotine, u odnosu na ono vreme koje možete bez njih. Tako da ako vaša koža dobije opekotine posle 5 minuta boravka na suncu, sa faktorom zaštite 50, bezbedni ste 250 minuta, ili 4 sata. Ne postoji idealna zaštita od štetnog dejstva sunčevih zraka, kao ni bezbedno sunčanje, ali, kako bi se rizik za obolevanje od raka kože sveo na minimum, neophodno je primenjivati mere zaštite.

Savetuje se izbegavanje sunčanja, boravak u hladu i pod suncobranom, kao i nanošenje krema sa visokim zaštitnim faktorom na sve delove tela izložene sunčevim zracima, na svaka 2 sata kao i posle svakog kupanja i jakog znojenja. Ono što će vam svaki dermatolog preporučiti je korišćenje krema sa zaštitnim faktorom na otkrivenim delovima kože, naročito na licu, tokom 365 dana u godini, jer 70% ukupnog sunčevog zračenja dobijamo upravo tokom svakodnevnih aktivnosti, kao što su odlazak na posao, ili šetnja vikendom. Ovakvo bezbedno ponašanje, ne samo da će smanjiti rizik od malignih promena na koži već i znatno usporiti njeno starenje.

eKapija: Neki se oslanjaju samo na kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Da li nam je dovoljna samo krema sa faktorom 50 da bismo se slobodno sunčali?

- Preparati za zaštitu su dodatak, osnovno je izbegavanje izlaganja suncu kada je UV zračenje najjače, od 11 do 17 sati, kao i nošenje zaštitne odeće.

eKapija: Često se čuje da je sunčanje dobro i da nam obezbeđuje apsorpciju vitamina D. Kako naći balans, i kada onda možemo da se sunčamo, ali zdravo?

- Za održavanje koncentracije vitamina D u fiziološkim granicama, dovoljno je nekoliko minuta provedenih napolju, što se postiže obavljanjem svakodnevnih aktivnosti. Tako postoje klinička ispitivanja koja su dokazala da je dovoljno da 3 dana za redom osunčate šake po 15 minuta i obezbedite sebi zalihu vitamina D na godinu dana. Ukoliko postoji manjak vitamina D, ili se savetuje apsolutno izbegavanje sunca, lekar ce propisati suplemente.

Najveći nedostatak vitamina D imaju pacijenti svelte kože koji rade i žive u izuzetno toplim krajevima (npr. u Dubaiju), jer najveći deo svog vremena provode u zatvorenim prostorima.

eKapija: Na koja mesta na telu često zaboravljamo ili ne obraćamo pažnju, kada govorimo o mladežima i promenama na koži?

- Nažalost u praksi se pokazalo da se melanomi javljaju i na mestima koje zaboravljamo, kao što su ušne školjke, stopala, regija između prstiju, na kosmatom delu glave, ali i u pupku.

ekapija: Koliko je teško boriti se sa trendovima koji promovišu preplanulu kožu? Kako mladima objasniti štetnosti preteranog izlaganja suncu ali i solarijumima?

- U današnje vreme zaista je teško boriti se sa trendovima, ali upravo putem medija, mladima kao i njihovim roditeljima treba podići svest o rizicima za oboljevanje od nekog od obika raka kože. Posebno je važno obratiti pažnju na decu i adolescente, jer preterano izlaganje suncu u mladosti povećava šansu za razvoj raka kože kasnije tokom života. Poslednjih desetak godina svi dermatolozi, ali i mediji dosta govore o štetnosti sunčanja i solarijuma, tako da je trend preplanule kože, itekako, prošlost. Koža je ta koja pamti sve loše, ali i dobro što ste joj učinili tokom života. Nažalost, maligni melanom je oboljenje koje je najčešće u dobi od 19. do 35. godine, tako da dermatolozi ne biraju reči da zaplaše upravo ovu grupu pacijenta, da bi njihova zaštita bila potpuna.

eKapija: Nedavno je Ministarstvo zdravlja donelo Pravilnik kojim se zabranuje korišćenje solarijuma za mlađe od 18. Međutim, i dalje dosta mladih misli da od jednog sunčanja, neće biti štete. Koliko, zapravo, samo jedno izlaganje solarijumu uvećava šanse za dobijanje raka kože?

- Korišćenje solarijuma spada u istu grupu uzroka karcinoma, kao i pušenje, i nema uopšte sumnje da je zabrana opravdana. Mlade devojke često imaju opravdanje u smislu da su bile samo nekoliko puta u solarijumu, pre letnje sezone, ili nekog važnog događaja, ali, upravo takvo ponašanje je dovelo do porasta melanoma u poslednjih 20 godina za 60%.

Jedno izlaganje solarijumu višestruko povećava rizik za dobijanje raka kože. Nažalost, upotreba solarijuma uzrok je čak 76% melanoma u uzrastu od 18 do 29 godina. Donošenje Pravilnika o korišćenju solarijuma, kao i zabrana za mlađe od 18 godina, veliki je uspeh svih dermatologa Srbije, koji svakodnevno viđaju posledice kod svojih pacijenata.

Sandra Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.