NavMenu

Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije - Nema razloga da bezvizni režim bude ugrožen

Izvor: kurir Nedelja, 08.07.2018. 11:47
Komentari
Podeli
Jadranka Joksimović (Foto: YouTube/screenshot)Jadranka Joksimović
Ulazak Srbije u Evropsku uniju 2025. je realan cilj, a reforme koje na tom putu sprovodimo treba da dovedu do toga da građani žive bolje i budu zadovoljniji svojom državom, institucijama i kvalitetom života, ističe u intervjuu za Kurir ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović.

EU je, kaže ona, još uvek najbolje mesto za život i rad. Dodaje i da Srbiji iz Unije godišnje stiže 200 mil EUR bespovratne pomoći.

Da krenemo od godišnjice rada Vlade, koja je obeležena 5. jula 2018. Koliko ste zadovoljni onim što se uradilo za 12 meseci?

- Mislim da je ova vlada, ukupno gledano, postigla vidljive rezultate u više oblasti. Nastavili smo ono što su prethodne dve vlade, dok je Vučić bio premijer, trasirale kao strateški pravac reformi i politike u različitim oblastima. Zato je važno za naredni period zadržati, ali i ubrzati taj strateški pravac reformi i postići do kraja mandata zaokružen reformski proces. To znači, pre svega, zadržati jasan kurs evropskog puta, jer građani treba da razumeju da je evropski put krovna politika stabilnosti i okvir koji nam je omogućio da se posvetimo unutrašnjem razvoju i da su sve ove reforme deo našeg usklađivanja sa standardima EU i prenošenja najboljih praksi u naš sistem, naravno uz fino podešavanje, da bi građani živeli bolje i bili zadovoljniji svojom državom, institucijama i kvalitetom života.

Je li mogla Vlada nešto bolje i više da uradi?

- Važno je zadržati odgovornu fiskalnu politiku, stabilne makroekonomske parametre, ići na nove i domaće i strane investicije koje će dovesti do novog zapošljavanja, viših plata i penzija, zdravog kontinuiranog rasta, time i odgovornog rasta potrošnje i, takođe, održivog regionalnog razvoja. Naravno, ima pomaka u mnogim resorima, i to zaista vidljivih i značajnih. Ne bih posmatrala to kao pitanje da li je i šta moglo bolje, već da li možemo brže.

Da li je ugrožen bezvizni sistem za Srbiju? Spekuliše se da Unija zamera Srbiji odluku da ukine vize pojedinim zemljama, što je povećalo broj migranata u EU, pa je zato zapretila ponovnim uvođenjem viza.

- Srbija je i 2015. godine, kada je intenzitet migrantske krize bio najveći, pokazala sposobnost i odgovornost prema zemljama EU, ali i prema našim građanima, u pogledu odgovorne kontrole granica i učestvovanja u zajedničkim rešenjima. Jer i u našem je interesu, kao države kandidata, da taj problem bude rešen na što bolji način. Naravno da članice EU prate situaciju s kretanjem građana zemalja koje su na negativnim listama EU ka državama Unije. To činimo i mi, vrlo odgovorno pratimo situaciju i kontrolišemo letove na aerodromu zajedno s pripadnicima Fronteksa. Zbog toga verujem da nema razloga da naš bezvizni režim bude ugrožen. Nameravamo da uskladimo viznu politiku do prijema u članstvo, jer smatramo da će to značiti veću bezbednost naše zemlje.

Koliko je 2025. realna za ulazak Srbije u EU? Da li je to previše ambiciozan cilj?

- Radi razjašnjenja, važno mi je da naglasim da smo 2025, kao godinu koja se pominje u kredibilnoj strategiji za zapadni Balkan, razumeli kao važno ohrabrenje da nastavimo sa sprovođenjem reformi, ali ne i kao izvesno i sigurno obećanje kao godinu prijema u EU. Ta godina koju je, da podsetim, prvi pomenuo predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker - kada je govorio o Srbiji i Crnoj Gori kao liderima procesa evropskih integracija u regionu, prilično je jasan pokazatelj da Unija na našu državu ozbiljno računa. Rekla bih - s pravom.

Zbog čega ste toliko sigurni u to?

- Srbija se u više navrata i po više osnova pokazala i dokazala kao pouzdan partner EU - konstruktivno i aktivno smo učestvovali u rešavanju migrantske krize, delimo isti odnos prema terorizmu, zalažemo se za stabilan region - jer je to preduslov saradnje, mira, napretka i razvoja... Dakle, mislim da 2025. nije nerealna za članstvo Srbije ukoliko očuvamo sopstvenu političku stabilnost, ali i političku stabilnost regiona, te ako ubrzamo reforme, što i jesu strateški ciljevi Vlade. Time bi dinamika otvaranja poglavlja mogla da se poboljša.
(Foto: Birute Vijeikiene/shutterstock.com)
Da, ali Srbija je nedavno otvorila dva nova pregovaračka poglavlja, a bila je spremna za pet... Da li je ovo normalan tempo kada je reč o poglavljima?

- Naša je intencija da u narednom periodu stvorimo uslove za održavanje više od jedne međuvladine konferencije po predsedavanju, što znači u šest meseci. U tom slučaju, realno je da do kraja 2023. godine otvorimo sva poglavlja i da do tada postepeno krenemo da zatvaramo ona koja su sada otvorena. Tada bi okvirno 2025, kao godina pristupanja, bila realna.

Koliko za to imamo podršku zemalja članica Unije?

- Očekujemo podršku Austrije, koja je od 1. jula preuzela šestomesečno predsedavanje, pa zatim Rumunije, i verujemo da će se tema proširenja kredibilno i pouzdano vratiti na evropsku agendu i pored svih izazova koje će u idućoj godini imati EU, s obzirom na predstojeće evropske izbore, ali i situaciju u pojedinim velikim zemljama članicama, pregovore o bregzitu, migracije, zaoštravanje trgovinskih odnosa itd. Zato je važno da radimo uporno i hladne glave.

Da li mislite da je građanima poslednjih godina postalo jasnije šta zapravo predstavlja EU i kako se pristupanje Uniji odražava na njihove svakodnevne živote?

- Evropska unija je, i pored izvesnih slabosti koje se pojavljuju, a kojih je bio i u prošlosti EU, ipak još uvek najbolje mesto za život i rad. Procesom pristupanja, ali i punopravnim članstvom koje će doći, i sprovođenjem reformi, stvaramo državu po meri građana - pravnu i pravednu, socijalno sigurnu, ekonomski stabilnu, modernu i razvijenu, baš onakvu kakvu smo im i obećali - i Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić i SNS, kao najjača partija vladajuće većine. Svesni smo značaja reformi koje sprovodimo. One nisu uvek ni lake, a ni jednostavne, međutim, njihov krajnji rezultat jeste u funkciji dobrobiti građana. Mislim da i građani to uviđaju, jer imam utisak da podržavaju i razumeju da odluke koje donosimo - ma koliko u jednom trenutku izgledale nepopularne - rezultiraju brojnim koristima i pogodnostima.

Evo, izdvojte neke od tih pogodnosti...

- Recimo, jedna od njih, u periodu pristupanja, jeste i korišćenje sredstava iz fondova EU (IPA). Na godišnjem nivou naša država dobija 200 miliona evra bespovratnih sredstava koja se upotrebljavaju za realizaciju brojnih projekata - infrastrukturnih i ostalih, pre svega na lokalnom nivou. Ako prođete Srbijom, gotovo da nema mesta - većeg ili manjeg, u kome nema objekta - bilo da je reč o obdaništu, školi, bolnici ili putu, koji nije izgrađen iz sredstava EU. Pre nekoliko dana sam, uz prisustvo kolege Nedimovića, potpisala IPARD program za razvoj sela i agrara, novac koji će bespovratno moći da koriste naši poljoprivrednici, od 2014. do 2020. u iznosu od 175 miliona evra granta iz EU, a ako računamo i nacionalne kontribucije i deo investicija, to će biti i mnogo više. I to je jedan u nizu pozitivnih primera saradnje s Unijom.

Stiče se utisak da građani na EU gledaju samo kao na nepresušni izvor novca...

- Naravno, mi ne gledamo na EU samo kao na bankomat već kao na sistem života i rada koji, podešen nekim našim specifičnostima, može da nam donese višestruke koristi - ekonomske, političke, bezbednosne, kulturne, razvojne. Mi smo evropska zemlja i narod i ne znam zašto bismo se odrekli perspektive koju su pre nas mnogi, ne u potpunosti zasluženo, iskoristili.

Vladavina prava, nezavisnost pravosuđa i sloboda medija uvek se u izveštajima EU o napretku Srbije navode kao oblasti na kojima treba više raditi. Šta se konkretno preduzima da bi se uvažile primedbe i da se one ne bi iznova ponavljale?

- To su teme koje su uvek u samom srcu procesa pridruživanja i obuhvaćene su poglavljima 23 i 24. Ona se među prvima otvaraju i na kraju procesa pregovora zatvaraju i od rezultata koji se u njima ostvare može da zavisi otvaranje drugih poglavlja. Istovremeno, to su i najteža poglavlja - njima se menjaju čitav sistem, institucionalne navike i kultura, pogled na svet, način života... Reforme u oblastima koje pominjete su dugoročne i sistemske i potrebno je dosta vremena da se sprovedu. To, naravno, nije lako. Dosta toga smo uradili - što je, smatram, primećeno u EU, ali ima i još mnogo posla. Vredno radimo na usklađivanju naših pravnih normi sa evropskim, uvažavamo sve primedbe na koje je ukazano i ujednačavamo ih s pravom EU. To ćemo na isti način, predano i odgovorno, raditi i u vremenu koje dolazi.

Venecijanska komisija je nedavno imala komentare na predloženi nacrt izmena Ustava...

- Kada je reč o ustavnim izmenama u pogledu načina izbora nosilaca pravosudnih funkcija, dobili smo komentare Venecijanske komisije i sve ćemo ih prihvatiti da bismo zaista imali nezavisno i efikasno pravosuđe. Pokazalo se da smo razmišljali u dobrom pravcu kada je o evropskim standardima reč.

Šta kažete na zamerke EU koje se odnose na medije?

- Obnovljen je rad na medijskoj strategiji, formirana je nova radna grupa u kojoj su predstavnici novinarskih udruženja, Misije OEBS u Srbiji, tako da mislim će i tu biti rezultata.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.