NavMenu

ŠSTK priča o uspehu: Goran Kovačević, vlasnik trgovinskog preduzeća Gomex - U fazi smo pronalaženja novog investitora

Izvor: Promo Četvrtak, 08.02.2018. 15:54
Komentari
Podeli
Goran KovačevićGoran Kovačević
Maloprodaja u Srbiji se u poslednjih dvadesetak godina značajno promenila i ona je svakako bolji deo srpske privrede. Mi svi poslujemo na prilično otvorenom tržištu, ne postoji nešto što bi se moglo nazvati monopolom, nema značajnijih državnih intervencija i građani uglavnom mogu biti zadovoljni snabdevanjem, kaže u intervjuu za eKapiju Goran Kovačević, vlasnik trgovinskog preduzeća Gomex.

On budućnost trgovine vidi u komšijskim radnjama i personalizaciji kupovine, a namera im je da u 2018. godini izgrade distributivni centar za voće, kao i da otvore 30 novih objekata u naseljima koja broje više od 3.000 stanovnika na potezu od Beograda do Smedereva, kao i u Beogradu i Vojvodini.

- Preferiramo format prodavnice između 200 i 500m2 prodajnog dela, a za takav format u Srbiji postoji još mnogo slobodnog tržišnog prostora.

Intervju sa Goranom Kovačevićem je deseti u nizu razgovora sa firmama-članicama Švajcarsko-srpske trgovinske komore, kojima ŠSTK promoviše rad švajcarskih firmi u Srbiji i ističe vrednosti i dobre poslovne prakse ove zemlje i ovih kompanija.

eKapija: Imate specifičnu vlasničku strukturu. Suvlasnik kompanije Gomex je fond SEAF. Recite nam nešto više o toj saradnji.

- Mi smo verovatno jedna od prvih kompanija koja je napravila manjinsku dokapitalizaciju, tako da je moj suvlasnik fond SEAF, sa 35% vlasnčkog udela. Naša saradnja je iznenađujuće dobra i predstavlja zaista dobar model za unapređenje razvoja kompanije. Od početka saradnje kompanija je porasla više od deset puta, a ono što je još bitnije, Gomex je postao potpuno profesionalizovana kompanija organizovana na isti način kao bilo koja zapadna sa potpuno transparentnim načinom poslovanja, što je za srpske prilike ipak retkost.

eKapija: Koliko je rasprostranjena vaša mreža? Koliko radnika zapošljavate?

- Gomex danas broji 1.750 zaposlenih, 153 maloprodajna objekta, 3 distributivna centra i 100 mil EUR prometa. Naša misija je da snabdevamo kupce, pre svega proizvodima u svežem stanju, a vizija nam je da postanemo najveći nacionalni lanac u formatu 250 m2 prodajnog prostora. Izuzetno mnogo ulažemo u modernizaciju svih teholoških sistema. Razvili smo jedinstveni lojaliti program koji prati nabavke više od 300.000 potrošača i to nam je osnova na kojoj ćemo dalje razvijati naše servise. Već sada, svaki korisnik naše kartice može da izabere deset proizvoda na koje će samo on dobiti popust od 20% prilikom svake kupovine. Sistem ga prepoznaje prilikom očitavanja kartice i odobrava mu sve benefite koji su samo njemu namenjeni. Put maksimalne personalizacije kupovine je naš glavni pravac razvoja.

eKapija: Kako ste zadovoljni poslovanjem u 2017? Kakvi su vaši finansijski rezultati?

- Za razliku od 2016. koja je bila godina dubinske tranformacije sistema, a to znači veoma bolna, 2017. godina je bila prilično uspešna. Ostvarili smo rast od 18% na nivou sistema, ali, što je za mene još važnije, ostvarili smo rast L2L (like to like) od preko 6%. Taj rast svedoči o zdravlju kompanije. Čest problem trgovačkih kompanija je što su osuđene na stalni rast, pa se dešava da otvaraju veliki broj objekata i tako kreiraju problematičnu sliku o napredovanju. Zato je za mene bitno da naše prodavnice, starije od godinu dana rada, budu znatno bolje nego prethodne godine. To je rast na bazi unapređenja efikasnosti poslovanja.

eKapija: Koji su vam još planovi za ovu godinu?

- Najvažniji u ovoj godini će bti zajednički projekat sa našim glavnim dobavljačem voća i povrća - Carskom baštom. Već smo krenuli u realizaciju izgradnje distributivnog centra za voće i povrće koji će zadovoljavati potrebe Gomexa u narednom periodu. Radi se o hladnjači površine oko 2.500m2 sa svom potrebnom infrastrukturom. Cilj ovog projekta je da unapredimo kvalitet voća i povrća, kako bi naši kupci dobili odličan kvalitet za odličnu cenu. Poznato je da je rad sa voćem i povrćem najteži deo našeg posla i da zavisi od mnogo internih i eksternih faktora. Ovo je pokušaj da to pitanje rešimo na sveobuhvatan i dugoročan način. Ponosan sam na ovaj projekat, jer ćemo preko njega povezati još najmanje pedesetak poljoprivrednih proizvođača koji će sada postati naši stabilni partneri.

Tu su i projekti u vezi sa optimizacijom trošenja radnog vremena zaposlenih, distribucijom, i, možda i najvažnije, edukacijom zaposlenih. Osnovali smo naš edukativni centar još pre pet godina i svake godine usavršavamo modele edukacije. Ove godine testiramo model koji povezuje edukaciju, ocenjivanje rada zaposlenih, nagrađivanje u skladu sa rezultatima rada i karijerni put. Verujemo da od uspešnosti ovog modela zavisi i budućnost Gomexa.
eKapija: Najavili ste razvoj sopstvene robne marke? U kojoj fazi je taj projekat?

- Razvoj sopstvene robne marke počeli smo pre četiri godine. Krenuli smo od modela najbolja cena-dobar kvalitet, do modela specifičan proizvod-odličan kvalitet. Tokom cele prošle godine vršili smo redefinisanje svih naših brendova, pa smo se okrenuli lokalizovanim proizvodima, kao što su smrznute pite, sveže kobasice, dodaci jelima i sl. Imamo 215 proizvoda sopstvene robne marke i ne planiramo dramatično povečanje broja artikala. Naši PL proizvodi moraju biti temeljito definisani i promišljeni kako bi postali kompetitivna prednost u odnosu na konkurente.

Ideja je da budemo prepoznati po artiklima koje naše tržište dobro poznaje, a da ih mi proizvodimo po originalnim recepturama, bez dodataka veštačkih poboljšivača. Kranji cilj je da kupci razumeju da mi garantujemo za kvalitet i zdravstvenu ispravnost robe i da smo mi ti koji su plaćeni da brinu umesto njih.

eKapija: "Komšijske radnje" su postale svetski trend. Šta konkretno taj koncept nudi? Da li su se kupci zasitili megamarketa?

- Povratak ka "komšijskim radnjama" uopšte nije iznenanđujući proces i on je u vezi sa socijalnim promenama u društvu. Zaposlena žena više nije izuzetak nego pravilo. Ona nema dovoljno vremena za kućne poslove, ali želi da se njena porodica zdravije hrani. To upućuje na sve veću upotrebu gotove i polupripremljene hrane, a to je mač sa dve oštrice. Hranu bi trebalo kupiti u prodavnici, ali ona bi morala biti kvalitetna, ukusna i zdravstveno bezbedna. Tu nastupaju lokalni trgovci.

Po mom mišljenju, prilično je pogrešno odlaziti autom na periferiju da biste kupili svežu hranu. Siguran sam da je zdravije i finansijski isplativije kupovati manje količine stvarno sveže hrane kod lokalnog prodavca, nego prepuniti frižider, dobrim delom i nepotrebnom hranom, od čega će 30% završiti u smeću. Veliki formati svoju profitabilnost pre svega vuku iz malog broja zaposlenih i tu je nemoguć bilo kakav bliži kontakt kupac – prodavac, a to je glavna razlika u odnosu na lokalnog prodavca. Lokalni prodavac koji vas često viđa u svojoj prodavnici mnogo je više naklonjen kupcu i razumevanju njegovih specifičnih potreba nego što je to industrijalizovana prodavnica, kao što je hipermarket. Naravno, ovde se radi pre svega o prodaji hrane i onima koji nisu toliko cenovno orijentisani da su spremni da prihvate i tzv. junk food.
eKapija: Kakvo je po vašem mišljenju stanje u maloprodaji u Srbiji?

- Maloprodaja u Srbiji se u poslednjih dvadesetak godina značajno promenila i ona je svakako bolji deo srpske privrede. Mi svi poslujemo na prilično otvorenom tržištu, ne postoji nešto što bi se moglo nazvati monopolom, nema značajnijih državnih intervencija i građani uglavnom mogu biti zadovoljni snabdevanjem. Naravno, govorimo o tržištu gde je prosečna plata ispod 400 EUR, pa ne postoji dovoljno niska cena kojom će prosečni kupac biti zadovoljan. Trgovačke marže su na kritičnom nivou, ali ipak dovoljne da pokriju troškove i omoguće razvoj. Ipak, ovo je ozbiljan problem, jer su plate zaposlenih niske što se značajno odražava na kvalitet poslovanja. Teško da će se ovi problemi rešiti bez povećanja BDP-a, pa nam ostaje da budemo strpljivi i uporni i da popravljamo sistem korak po korak.

eKapija: Kako ocenjujete uslove poslovanja u Srbiji? Gde ima najviše mesta za poboljšanje?

- Uslovi poslovanja beleže neke pozitivne trendove, ali mišljenja sam da je to daleko od potrebnog. Stabilizovane javne finansije su obezbedile sistemsku stabilnost, ali to je ipak samo preduslov za ostvarenje uspešnog društva, a ne samo cilj po sebi. S obzirom na to da privreda ne beleži značajni rast, a država ostvaruje čak i suficit, očito je reč o preraspodeli istog kolača, a najveći gubitnik su domaće investicije. Država stalno vodi finansijsku politiku tzv. nultog uticaja na budžet, po kojoj nijedna mera ne sme dovesti do smanjenja priliva u budžet. Za privredu to znači "jednom rukom daješ, a drugom uzimaš", a to je garantovano nefunkcionalni metod. U suštini, iza svega stoji nesposobnost države da reši problem javnog sektora. Nefunkcionalni javni sektor je omča oko vrata privrede i bez rešenja tog problema, svaki ekonomski pomak neće imati trajniji karakter. Porast domaćih investicija je od krucijalnog značaja, a sadašnje poslovno okruženje tome ne pogoduje. Naravno, rešavanje ovih problema je povezano sa ozbiljnim socijalnim tenzijama i svako odgovorno društvo mora da vodi računa o pravednoj raspodeli tereta reforme. To je pravi izazov.

eKapija: Koje švajcarske vrednosti cenite?

- Švajcarska je mala, prelepa zemlja, bez nekih prirodnih bogatstava i bez nekog važnog geostrateškog značaja. Kao takva, Švajcarska bi trebalo da bude ozbiljan kandidat da bude nevažna, siromašna zemlja, a ipak, ona je možda najpoželjnije mesto za život. Švajcarci su bili dovoljno pametni da pronađu svoje mesto na mapi sveta, da ga pretvore u grumen zlata i da ga održavaju stabilnim i uspešnim. U ovom svetu gde je sila i dalje primarni koncept rešavanja sukoba interesa, to je zaista vrhunski rezultat vredan svakog poštovanja. Izuzetno mi se dopada koncept unutrašnje demokratije gde se volja građana proverava na čestim referendumima. Ništa nije idealno, ali Švajcarska je iskustvo koje zaslužuje temeljno proučavanje.

eKapija: Koji su vam dugoročni planovi?

- Ja sam pomalo staromodni rukovodilac koji preferira određeni nivo sigurnosti u poslovanju, pre svega imajući u vidu da od Gomexa zavisi najmanje 1.750 porodica. Svetski finansijski tokovi su vrlo hiroviti, a još više netransparentni pa je naša politika zaduživanja prilično oprezna. Zbog svega toga smo i izabrali metodu dokapitalizacije kao zanačajan izvor dodatnog finansiranja. Trenutno smo u fazi pronalaženja novog investitora i očekujem da će se u toku ove godine završiti i taj posao. Bez obzira na rezultate pregovora sa investitorima, imamo planove razvoja i ostvarene predispozicije na osnovu kojih sa velikom verovatoćom možemo očekivati da ćemo u sledećih pet godina postati stvarna nacionalna kompanija. Sada smo se se već spustili u deo centralne Srbije, a očekujemo da ćemo za dve godine organizovati još jedan distributivni centar koji bi opsluživao celu centralnu Srbiju. A dalje... Videćemo. Pre dvadeset godina i ovo je izgledalo verovatno koliko i da ću putovati na Mesec na godišnji odmor.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.