NavMenu

Slavoljub Jevtić, predsednik Nacionalne asocijacije Transport i logistika - Velike promene na tržištu donose nove izazove

Izvor: eKapija Četvrtak, 27.10.2016. 12:47
Komentari
Podeli

Slavoljub Jevtić (Foto: lična arhiva)Slavoljub Jevtić
Najveći izazovi sa kojima se danas suočavaju sektori transporta, logistike i špedicije su svakako velike promene na tržištu, kako u vidu zahteva, tako i u procesima rešavanja tih zahteva. Jednostavno, svedoci smo skoro svakodnevnog nestajanja kompanija koje se nisu na vreme prilagodile novim okolnostima. Dolazak velikih logističkih provajdera, koji se desio u poslednjih petnaestak godina, doneo je ne samo nove zahteve, već i nove pristupe u sredinu koja je na neki način bila izolovana tokom perioda sankcija, kaže u intervjuu za eKapiju Slavoljub Jevtić, predsednik Nacionalne asocijacije Transport i logistika.

Kako pojašnjava, drugi važan segment su promene u privredi i sve veći zahtevi za smanjenjem troškova koji su znatno uticali i na branšu.

- Digitalizacija poslovanja, uvođenje elektronskih servisa, kako u državnim organima, tako i kod klijenata, nesumnjivo su ubrzali standardne procedure i postupke koji su doveli do velike tražnje kako za adekvatnim aplikacijama, tako i za obučenim kadrovima - kaže predsednik strukovnog udruženja osnovanog 2003. godine sa osnovnim ciljem da se sistemski utiče na organizaciju i unapređenje rada struke.

Poslovno udruženje osnovale su kompanije koje su imale dugogodišnje iskustvo u poslovima organizacije špediterskog i agentskog poslovanja i koje su uvidele da se na neadekvatan način reprezentuje interes struke.

eKapija: Predstavite nam detaljnije Asocijaciju. Šta konkretno kompanije dobijaju članstvom?

(Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com)
- Primarni interes svih članica je da se ujedinjeni mogu lakše nositi sa bremenom promena, uvođenjem drugačijih metoda i načina rada, zastupanja kod nadležnih državnih organa, plasiranjem ideja i ukazivanjem na greške i nelogičnosti sistema. Zahvaljujući Asocijaciji došlo je do promene ili ukidanja mnogih neutemeljenih i nepotrebnih (neargumentovanih) uredbi, otvorena su vrata za dijalog sa nadležnim ministarstvima i upravama, stvorena je baza podataka koju mogu da koriste samo punopravne članice Asocijacije, osnovana su trajna mešovita-paritetna tela sa nadležnim organima koja se sistemski zalažu za pojednostavljenje postupaka, za jedinstveno tumačenje propisa, za promene raznih pravilnika, itd.

Za potrebe svojih članica Asocijacija je uvela i dodatne servise kao što je npr. Carinski savetnik koji pomaže kod tumačenja pravnih propisa. Takođe, nudimo i pomoć u tumačenju spoljnotrgovinskih propisa, pravnih propisa, itd.

Jako je važna činjenica da dnevno dobijamo sve relevantne informacije sa terena i potpuno smo u toku implementacije kako postojećih, tako i propisa koji su u pripremi. To nam omogućava da na vreme reagujemo i upozoravamo nadležne na eventualne posledice koje bi se javile uvođenjem neadekvatnih propisa.

Ono što bih posebno voleo da naglasim, u pitanju je dobrovoljno poslovno udruženje koje radi po vrlo precizno, aktima propisanim pravilima i u strogo kontrolisanim uslovima od strane Skupštine, Upravnog i Izvršnog odbora i gde se odluke donose voljom većine članica, a ne u skladu sa željama pojedinih članica ma koliko one velike i značajne bile. Naše članice su kako najeminentnije i najveće (domaće i strane) logističke kompanije, tako i male firme sa svega nekoliko zaposlenih.

Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da Asocijacija u sadejstvu sa drugim udruženjima (na primer Međunarodni transport, Mreža za poslovnu podršku itd.) aktivno učestvuje na svim skupovima koje organizuju kako nadležni državni organi, tako i međunarodne institucije, i na kojima ne zastupa samo interese struke, već i predlaže određena sistemska rešenja koja su značajna za celokupnu privredu, ali i za društvo u celini.

Asocijacija smatra vrlo važnim zadatkom obrazovni rad i u tom smislu ima redovnu saradnju kako sa fakultetima, tako i sa srednjim stručnim školama gde zaposleni u kompanijama članicama organizuju predavanja sa primerima iz prakse. Na taj način pokušavamo da smanjujemo razlike i nerazumevanja između teorije i prakse.

eKapija: Carina poslednjih godina uvodi elektronske servise. U kojim segmentima bi dalje trebalo da se razvijaju ti servisi?

(Foto: Don Pablo/shutterstock.com)
- Stupanjem na snagu carinskog zakona iz 2005. godine dolazi do naglog razvoja elektronskih servisa. Prema agendama Uprave carina očekuje se ubrzan razvoj svih bezpapirnih servisa, kao i kompletno elektronsko poslovanje u narednih godinu-dve.

Najvažniji segmenti razvoja E-carine svakako su uvođenje institucije Ovlašćenih privrednih subjekata, elektronskih transportnih dokumenata, EORI brojeva, unapređenje analize rizika, itd. Svakako treba naglasiti da sve gore navedeno treba da prati adekvatna IT infrastruktura i obučenost carinskih radnika za potpunu primenu procedura i postupaka.

Svedoci smo da se i na nivou državne uprave ubrzano sprovodi implementacija elektronskih servisa, kako bismo uhvatili korak sa razvijenijim sredinama. To je trend koji svakako treba pohvaliti i pružiti podršku nadležnim državnim organima da čim pre implementiraju sve servise koji još nisu funkcionalni.

Kao dobar primer saradnje Uprave carina i naše asocijacije naveo bih našu tehničku pomoć tokom procesa implementacije NCTS-a. Špediteri su prepoznali da taj projekat ima mnogo veći značaj za društvo nego interesi pojedinih špediterskih firmi.

eKapija: U poslednje vreme su sve glasnije zamerke na rad inspekcijskih službi na graničnim prelazima, zbog kojih dolazi do zadržavanja kamiona. Kako to može da se reši?

- Problem rada inspekcijskih službi je dosta složen i zahteva hitnu intervenciju nadležnih državnih organa. Osnovni problem je nepokrivenost svih graničnih prelaza inspekcijskim nadzorom svih 24 sata, drugi problem je unifikacija (arbitrarno i različito) tumačenja propisa, kao i njihova neadekvatna primena. Takođe, važan segment je pitanje analiza i sertifikata koji važe na teritoriji EU, a koji kod nas nisu priznati.

Država je reagovala na sve učestalije primedbe i novom organizacijom predviđena je izrada portala E-inspektor koji će omogućiti veću dostupnost kako informacijama i objašnjenjima, tako i podnošenja dokumenata inspekcijskim službama. Kako smo obavešteni, tender za datu aplikaciju trebalo bi da bude raspisan tokom ovog meseca i nakon završetka tog procesa pristupiće se implementaciji platforme. Očekivanja su da to bude najkasnije do kraja prvog polugodišta naredne godine.

eKapija: Kako bi domaći špediteri trebalo da se pripreme za ulazak Srbije u Evropsku uniju?

- Ulaskom članica iz istočnoevropskih zemalja 2004, 2007. i 2013. i stupanjem u jedinstveno tržište EU, prestala je potreba za poslovima carinskog posredovanja. Konkretne posledice su gubitak hiljada radnih mesta (i miliona EUR uslužnim kompanijama) na poslovima carinskog zastupanja, tranzitnih garancija i sl.

Uvođenje Ovlašćenih ekonomskih operatera, odnosno povećanje njihovog broja, svakako će dodatno uticati na smanjenje tražnje za postojećim uslugama koje pružaju špediterska društva.

Ulaskom Srbije u EU nas očekuje isti proces i zbog toga je neophodno što pre početi sa pripremama za poslovanje u novim, promenjenim uslovima. Svakako najznačajniji elementi moraju biti partnerska saradnja ili udruživanje sa domaćim ili stranim logističkim kompanijama kako bi naše firme stvorile realne mogućnosti za implementaciju zahtevanih usluga na teritoriji Srbije.

eKapija: U Evropskoj uniji je promenjen Carinski zakon, a najavljena je izmena i srpskog. Znate li nešto više o tome?

(Foto: Kekyalyaynen/shutterstock.com)
- Tokom septembra održana je radionica u Upravi carina na kojoj su eksperti EU prezentovali predstavnicima Ministarstva finansija, Uprave carina i poslovnoj zajednici agendu najavljenih procesa i implementacije novih servisa u EU.

U Ministarstvu finansija je u toku rad na novom Carinskom zakonu. Očekuje se da će predlog biti gotov do proleća naredne godine kada bi i trebalo da uđe u proceduru usvajanja. Takođe nas očekuje i usklađivanje nove harmonizovane tarife koju usvaja Svetska trgovinska organizacija. Iako još nismo zvanični član, naša država je prihvatila nomenklaturu WTO i ona je već nekoliko godina usklađena sa njihovom.

Asocijacija je kroz zajedničku saradnju i mešovitu komisiju sa Upravom carina ukazala na određene problemske tačke u funkcionisanju sistema. Nadamo se da će kako Uprava carina, tako i nadležno Ministarstvo finansija prihvatiti naše sugestije i iste implementirati u pozitivne propise.

eKapija: Da li imate informaciju o novim procedurama, zakonima i pravilnicima koje donosi država, a odnosi se na špediterske firme?

- Osim informacija o novom Carinskom zakonu i pokrenutoj proceduri za izmenu Pravilnika za polaganje ispita i oduzimanje licenci carinskim agentima, nemamo drugih najavljenih aktivnosti koje se tiču špediterskih firmi.

Što se raspisa Uprave carina tiče, njih dobijamo na dnevnom nivou i objavljujemo ih na našem sajtu gde ih mogu preuzeti isključivo naše članice.

eKapija: Razvoj infrastrukture ojačava položaj Srbije kao tranzitne zemlje. Gde je tu šansa špeditera iz Srbije?

- Najveća šansa je da se nametnu kao servisi koji na teritoriji Republike Srbije mogu da pokriju sve zahteve kako domaćih pravnih subjekata, tako i kompanija iz inostranstva. Svakako, treba razmišljati i o uvođenju novih servisa i usluga, kao i o udruživanju manjih špediterskih firmi kako bi bile konkurentne globalnim logističkim provajderima.

Specijalizacija za određene poslove je veoma značajna jer na taj način se stvara prostor za pružanje novih usluga usklađenih sa specifičnim zahtevima klijenata.

U tom cilju Asocijacija je u pripremnom postupku za organizaciju stručnog skupa na tu temu koji bi trebalo da se održi do kraja godine.

Marija Kambić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.