NavMenu

Vladan Pirivatrić, generalni direktor Energoprojekt hodlinga - Država je na potezu

Izvor: Politika Nedelja, 21.10.2007. 15:25
Komentari
Podeli

ProkopProkop

Dalji razvoj „Energoprojekta” umnogome će opredeliti pokretanje najavljenih javnih investicija i odluka države o svom najvećem pojedinačnom paketu akcija ove kompanije, kaže generalni direktor Vladan Pirivatrić

„Nikada do sada razvojna putanja ’Energoprojekta’ nije toliko zavisila od poteza države: od ulaska u nove, najavljene javne investicije za koje smo zainteresovani do toga šta će, kada i kako učiniti sa svojim, inače najvećim, pojedinačnim paketom akcija naše kompanije”, ocenjuje ovonedeljni gost Politikinog poslovnog kluba Vladan Pirivatrić, generalni direktor „Energoprojekta”.

Jedine domaće građevinsko-projektantske firme sa poslovnim prihodom višim od sto miliona evra (prošle godine 168 miliona), sa trenutno više od 400 miliona evra ugovorenih poslova, od čega oko dve trećine na inostranim tržištima, što ga je svrstalo među 200 najvećih projektantskih i 225 građevinskih kompanija u svetu. Sve je valorizovano i na tržištu: akcije „Energoprojekta” su među najlikvidnijim na Beogradskoj berzi ( jedna je od samo dve kompanije sa A listinga), a uvršćene su i u regionalne indekse Bečke berze.

Da li znate šta država namerava?

Zvanični razgovori još nisu vođeni. Planiramo sastanak sa resornim ministrom Dinkićem o sudbini državnog paketa, planovima vlade, ali i našim razvojnim planovima. Mi smo pred formiranje nove vlade predložili jedan od mogućih modela za koji smatramo da je u interesu sve tri grupe akcionara – i države, kao najvećeg sa 33 odsto akcija, ali i malih akcionara i institucionalnih investitora, fondova, banka, osiguravajućih društva, koji imaju po trećinu, ali pojedinačno niko više od pet odsto.

Šta podrazumeva vaš predlog?

Sekundarnu ili modifikovanu sekundarnu javnu ponudu koja kod nas još nije primenjivana. Država bi po nama, naravno ako se odluči, na prodaju trebalo da pozove i druge zainteresovane akcionare, kako bi se formirao jedan krupniji paket koji bi se podelio na više manjih i prodao na berzi.

Kakav razvoj događaja na berzi bi najviše odgovarao „Energoprojektu”?

Nama bi odgovaralo i da dobijemo većinskog vlasnika, ukoliko bi se pojavio, ali i više akcionara sa manjim paketima, pa da, kroz dokapitalizaciju, u narednom periodu pribavljamo svež kapital za razvojne, investicione projekte.

Koji su to projekti?

Novom emisijom akcija mogao bi da se obezbedi novac za učešće u koncesionim aranžmanima na državnim projektima, za objekte koje bismo gradili i prodavali na tržištu, a koje sada finansiramo iz tekućeg poslovanja, ali i za izgradnju, na primer, malih hidroelektrana i sličnih objekata.

A šta ako država odluči da zadrži svoj paket?

Nemamo ništa protiv. To čak, u ovom momentu, i imajući u vidu naše planove za naredni period, može da bude dobro. Jedna takva vrsta stabilnosti ne bi bila loša.

Ali vlada mišljenje da država nije najbolji gazda u preduzećima?

Ima različitih iskustava. Ne mogu da kažem da nam je država odmogla. Naprotiv, pomogla nam je u ovom procesu vlasničke konsolidacije.

Ulaskom u indekse Bečke berze svrstali ste se u regionalnu elitu. Da li razmišljate o strateškom partneru?

O tome nismo još razmišljali, što ne znači da nećemo. Realna je i opcija da „Energoprojekt” bude regionalni starteški partner. Mi smo jedina kompanija u regionu koja pokriva tako širok spektar delatnosti, od konsultantsko-projektantskih do izvođačkih, u oblastima energetike, infrastrukture, visokogradnje, ekologije... Naći pravog strateškog partnera – kompaniju sličnu našoj nije tako jednostavno. Ali je, ponavljam, opet pitanje šta je interes države, kao najvećeg akcionara.

Na Beogradskoj ste i Bečkoj berzi. Neke domaće kompanije najavile su izlazak i na Londonsku. Razmišljate li i vi o tome?

Dugoročno gledano, verovatno, da. Sada je i ovo dovoljno. Međutim, prvo je neophodno završiti započeti proces reorganizacije kompanije, u kome smo angažovali inostranog konsultanta i uvođenje integralnog informacionog sistema. Bez toga bi rast bio skromniji. A planiramo da sadašnji desetoprocentni udvostručimo.

Da li „Energoprojekt” razmišlja o kupovini nekog od građevinskih preduzeća koja se privatizuju?

Da, zainteresovani smo za PIM. Njihova delatnost je kompatibilna sa našom i sa planiranim aktivnostima. Razmatramo mogućnost vlasničkog učešća u tom preduzeću, a definitivnu odluku donećemo kad vidimo kakve su namere države, kao njegovog većinskog vlasnika.

ProkopProkop
(Kolubara B)

Naravno, i prodaja vaših i kupovina drugih akcija zavisiće od poslovnih rezultata i od ugovorenih poslova? Država je najavila velike projekte kao što su „Kolubara B”, TE „Nikola Tesla”, planira se i gradnja „Buk Bijele”. Da li se spremate za te tendere?

Zainteresovani smo i sigurno ćemo učestvovati u njihovoj realizaciji. Međutim, u kojoj ulozi, zavisi kako EPS bude koncipirao tender. Ukoliko bude tražio investitora, nećemo se kandidovati, jer to je, objektivno, krupan zalogaj za nas.

Najavljeni su i radovi na Koridoru 10 koji bi se finansirali državnim sredstvima i eventualno kreditima.

ProkopProkop
(Buk Bijela - moguće rešenje)

Ne bi bila šteta da se sav novac iz NIP-a i od privatizacije usmeri u što brži završetak tog i sličnih infrastrukturnih, transportnih projekata. Koristi bi bile višestruke, a energetika i vodoprivreda se mogu finansirati i na drugi način. A što se „Energoprojekta” tiče, sigurno ćemo učestvovati na svim tenderima na kojima procenimo da imamo poslovnog interesa i šanse da dobijemo posao i tako povećamo prihode sa domaćeg tržišta koji sada predstavljaju trećinu ukupnih. Naravno, zavisno i od uslova i trenutnih kapaciteta kojima raspolažemo.

Zašto „Energoprojekt” ovoga puta nije učestvovao na tenderu za koncesiju Horgoš–Požega?

Na tenderu se tražio investitor i vrednost posla je prevazilazila naše mogućnosti, što ne znači da ne možemo da izvodimo radove na tom putnom pravcu. Mi smo, nevezano za koncesiju, dobili posao na delu puta i petlji oko Novog Sada, koji finansira EIB i koji radimo sa „Intermostom”.

ProkopProkop

Ima li drugih novih poslova u zemlji?

Uz već započete radove na obilaznici oko Beograda, brani Rovni, konsultantskim poslovima za EPS, završetku stanova za tržište na Bežanijskoj kosi, nedavno smo potpisali ugovor za Prokop, a prošle nedelje ugovorili i novi posao vredan 73 miliona evra – veliku poslovnu zgrade na Novom Beogradu koju ćemo graditi i prodati jednom grčkom investicionom fondu.

A zašto su u Beogradu stanovi toliko skupi?

Tržište diktira cene kvadrata. Imamo nedovoljnu ponudu i sve veću tražnju, zahvaljujući i povoljnijim bankarskim kreditima. Cena se formira u trouglu opremanje zemljišta – gradnja – zarada. Ona može da bude niža ako se neki od ovih parametara pomeri intervencijom države ili delovanjem tržišta.

napomena : tekst je u potpunsoti preuzet iz lista POLITIKA od 21.10.2007

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.