"DajDaj" pelene od bambusa štede stotine evra - Jedinstven proizvod na srpskom tržištu kreće put Evrope
- Osnovno pitanje koje postavljamo roditeljima koji dođu da vide naše pelenice je: Šta biste vi radije nosili - meke, pamučne gaćice ili plastične jednokratne - 24 sata dnevno u periodu od 2 godine? - kažu nam ove preduzetnice.
Pelene od bambusa su višekratne perive pelene, čija je upotreba identična korišćenju jednokratnih pelena, osim što ih posle upotrebe umesto u đubre odlažete na pranje. Napravljene su od bambusa, koji poseduje antibakterijska svojstva, što znači da nema osipa, alergija i infekcija. Ako do sada niste čuli za njih, verovatno ne znate da je njihova upotreba dva do tri puta jeftinija od jednokratnih pelena na koje smo navikli. Istovremeno, ne proizvode nikakav otpad, pa su pre dve godine, odlukom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine "DajDaj" pelene dobile Eko znak i time postale prvi tekstilni proizvod u Srbiji s tim obeležjem.
Otkud pelene od bambusa u Srbiji?
- Bio je veliki izazov dovesti pelene od bambusa u Srbiju. Obično svi pomisle na stare tetra pelene koje su naše majke koristile za nas, otkuvavale i peglale po ceo dan. Upravo zato se trudimo da što više ljudi vidi kako one izgledaju, kako se koriste i da saznaju o svim njihovim prednostima. Naša najbolja reklama je preporuka mame koja ih koristi, ona će pokazati svojoj drugarici kako izgledaju, dati joj neku da proba i kada nova mama vidi kako to zaista nije nikakva muka razmisliće i sama da ih kupi za svoje dete.
Za jednu bebu, kaže Dakić, dovoljno je oko 20 platnenih pelena od bambusa. Prave ih u univerzalnoj veličini tako da jedna pelena odgovara bebi od rođenja do perioda odvikavanja, a ukoliko se održavaju prema uputstvima jedan paket platnenih pelena može koristiti i dvoje, troje dece. Peru se u mašini sa 1/3 predviđene doze praška, bez omekšivača i izbeljivača, mogu se i sušiti mašinski i ne peglaju se.
Prodaju se u pakovanjima od dve ili pojedinačno, a cena zavisi od modela. Kreću se od 980 dinara do 1.650 dinara po komadu, pa Dakić kaže da je ušteda višestruka u odnosu na trošak jednokratnih. Jedina mana je što sve pelene kupujete odjednom pa imate inicijalno veći trošak.
Za proizvodnju "DajDaj" pelena od bambusa sve, osim etikete i lastiša, za sada se uvozi. Svi materijali sa kojim rade poseduju "Oeko Tex" sertifikat koji potvrđuje da materijal ne sadrži štetne sastojke i da može doći u direktan kontakt sa nežnom bebinom kožom. Bambus vlakno koje koriste, radi se po specijalnoj porudžbini za njih, i to je, kaže Dakić, ono što mame prepoznaju pri prvom dodiru materijala.
"DajDaj" briše granice
Od simpatične preduzetničke ideje, "DajDaj" pelene postaju prepoznatljiv domaći brend na kome radi 5 žena, primer da i u Srbiji malo preduzeće može napraviti vrhunski proizvod. Njihov sajt je za 4 godine posetilo više od 50.000 ljudi, a osim online i prodaje u "Aksa" robnim kućama, pelene se mogu pazariti i u centru Beograda gde imaju kancelariju u koju mame mogu da dođu, vide sve modele uživo i pitaju sve što ih interesuje. Sugestije korisnika nikad ne doživljavaju olako, pa do kraja godine planiraju da prošire paletu proizvoda.
Interesovanje ne jenjava, a ponude stižu i iz inostranstva.
Ove jeseni "DajDaj" pelene će se predstaviti na Porodičnom, Festivalu cveća i Dečijem sajmu u Beogradu.
USA najveće tržište
U Americi se platnene pelene najduže upotrebljavaju, a procena je da ih koristi oko 10% roditelja. Oni imaju i servise za pranje, mogućnost poručivanja iz celog sveta, kao i mnogo mama koje same šiju pelene za svoju decu.
Dva srpska modela
Dakić kaže da postoji više modela pelena od bambusa. "DajDaj" se proizvode u dva: klasična bambusica i bambusica 2u1. Klasična bambusica je pelena koja je kompletno napravljena od bambusa, sjajno upija, mekana je i odlična za noć, a preko nje je potrebno nositi zaštitne gaćice. Bambusica 2u1 na sebi već ima prišiven zaštitni sloj i zgodna je za izlaske napolje, vrtić ili kod starije dece koja su nemirnija pri presvlačenju, a to je, kako kaže Dakić, omiljeni model tata i baka.
Ivana Bezarević
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina