NavMenu

RETROSPEKTIVA 2013 - Investicije u oblasti ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika "eKapije"

Izvor: eKapija Ponedeljak, 20.01.2014. 10:28
Komentari
Podeli

Investicioni tim "eKapije" uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje/čitanost naših korisnika u 2013. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru ENERGETIKA.

U 2013. zavarena je prva cev na gasovodu Južni tok, investitori su dobili 213 lokacija za izgradnju mini hidrocentrala, potpisan je ugovor o izgradnji prvog velikog energetskog objekta u Srbiji posle 30 godina. Međutim, vetar ni prošle godine nije zaduvao vetrenjače, niti je počela izgradnja najvećeg solarnog parka. To bi ukratko bile pozitivne i negativne teme koje su vas interesovale u 2013. godini.

Ova godina je počela kritikom sektora energetike u našoj zemlji. Evropski parlament nije zadovoljan kako je Srbija napredovala u praktičnoj primeni okvira za obnovljive izvore energije u 2013. godini. U rezoluciji EP je izražena zabrinutost zbog toga što ciljevi za OIE do 2020. u Srbiji neće biti ispunjeni.

Zabrinuti su prošle godine bili i investitori. Jedan od njihovih problema je model Ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora koji je Ministarstvo energetike donelo u julu, koji nije prihvatljiv bankama što znači da investitori nisu mogli da zatvore finansiranje svojih projekata. Pre svega, ovaj model je odložio izgradnju vetroparkova, što je možda i dovelo do toga da ih bude manje nego prošle godine na našoj rang listi.

Međutim, iz Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine obećavaju da će ova biti godina energetike. Da pogledamo onda listu sa koje će neki projekti biti realizovani u 2014, te se nadamo i opravdati ovaj naziv "godina energetike".

Već treću godinu za redom priču o postrojenju snage 1.000 MW, vrednom 1,75 mlrd EUR, nijedna investicija ne može da pomeri sa prvog mesta. Interesovanje čitalaca "eKapije" ne jenjava kada je reč o najvećem solarnom parku na svetu koji je trebalo da gradi luksemburška kompanija "Securum Equity Partners". Ove godine je ta saga bila u žiži javnosti jer je investitor zapretio da će da tuži državu jer nije ispunila ugovorne obaveze odnosno nije obezbedila potrebnih 3.000 ha. Pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu "Securum" će tražiti naknadu štete od 160 mil EUR. Od avgusta nismo saznali da li je reč o "lažnom" investitoru, koga su svu nadležni primili raširenih ruku ne proveravajući njihovo ranije poslovanje, ili država stvarno nije ispunila svoje obaveze.

Da nije sve tako mračno u našoj energetici, pokazuje druga pozicija na našoj listi – mini hidroelektrane su postale velika energetska priča. Prva dobra vest za investitore u OIE stigla je u februaru kada je Ministarstvo energetike objavilo javni poziv za dodelu saglasnosti i energetskih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana na 317 lokacija u Srbiji. U julu je firmama dodeljeno 213 lokacija, a na kraju prošle godine investitori su dobili priliku da konkurišu za još 143 lokacije za izgradnju MHE.

(Foto: Aleksandar Parezanović)

Velika nadanja naša zemlja polaže na izgradnju gasovoda Južni tok za koji su prve cevi zavarene 24. novembra, a ta priča donela je i brojne kontroverze pa je tako izazvala i veliku čitanost i treće mesto.

Da je možda ova godina jedna od ključnih za energetiku, obećava najavljena izgradnja trećeg bloka termoelektrane "Kostolac B", vrednog 715,6 mil EUR. Nakon tri decenije naša zemlja će početi izradnju velikog energetskog objekta, što svakako zaslužuje četvrtu poziciju. Sa kineskom kompanijom CMEC, Ministarstvo energetike je dogovorilo da se rokovi poštuju i da izgradnja novog bloka snage 350 MW počne do kraja 2014. godine.

Septembar je doneo povoljan vetar za izgradnju prve farme vetrenjača u našoj zemlji petoplasiranoj u retrospektivi "eKapije". Izgradnja vetroparka snage 102 MW počela je u Plandištu, a investitori "Naftna industrija Srbije" i "Energowind" uložiće 160 mil EUR.

Na šesto mesto se plasirala termoelektrana-toplana na gas, koju gradi NIS za potrebe snabdevanja svoje Rafinerije i HIP "Petrohemije" električnom i toplotnom energijom. U taj objekat, snage 200 MW, "Naftna industrija Srbije" uložiće 182 mil EUR. Gradnja objekta bi trebalo da bude završena do 2016. godine.

Modernizacija 20 toplana, koje čine 70% sistema daljinskog grejanja, vredna 60 mil EUR, zauzela je sedmo mesto. To je četvrta faza programa rehabilitacije toplana, a radovi bi trebalo da budu gotovi do kraja 2015. godine. Kada bude okončan ceo program modernizacije toplana, ušteda će iznositi oko 2 mil EUR, a energetska efikasnost biće povećana za 12% i emisija ugljen-dioksida smanjena za 10.000 tona.

Osmoplasirana na listi je solarna elektrana u Kladovu čiju izgradnju je preduzeće "Solaris Energy" započelo u julu, a prvi solarni blok iz kladovske kompanije već je startovao.

Još jedna solarna elektrana je privukla pažnju naših čitalaca, a reč je o postrojenju snage 2 MW koje je počelo da radi početkom godine. Firma "Solar Matarova" sa sedištem u Novom Sadu, čiji je osnivač "Gascom Balkan" Beograd, izgradila je solarnu elektranu vrednu oko 3-4 mil EU u selu Merdare kod Kuršumlije. Ta investicija koja je bila i na prošlogodišnjoj listi najčitanijih i zauzela je 9. mesto.

S obzirom na to da je naša zemlja bogata biomasom sve je više investitora koji grade postrojenja koja koriste biljne ili drvne ostatke za proizvodnju struje. Desetu poziciju je zauzeo opštinski projekat koji bi trebalo da bude realizovan putem javno-privatnog partnerstva. Naravno, potreban je investitor. Opština Nova Varoš je kogenerativno postrojenje na biomasu za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije predstavila na velikoj investicionoj konferenciju u Moskvi. Postrojenje bi trebalo da košta oko 15 mil USD, od čega bi opština obezbedila milion, a ostalo privatni investitor.

Projekat izgradnje kongenerativne bionergane na biomasu, koja će opsluživati daljinsko grejanje u Senti i proizvoditi "zelenu" električnu energiju zauzeo je 11. mesto. Predstavnici kompanija iz Belgije i Holandije "WindVision" i "Synvalor" najavili su da će prva faza izgradnja bioenergane biti realizovana do 1. oktobra 2014. godine. Vrednost izgradnje prve faze bioenergane je 15,2 mil EUR, kojim bi se obezbedilo 8,4 megavata toplotne i 4,9 megavata električne energije, dok bi se druga faza iste energetske snage instalisala za grejnu sezonu 2015/2016.

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji ENERGETIKA uporedite koliko se ona slaže sa nekim Vašim razmišljanjima, ocenama i procenama.

Tagovi:
ekapija retrospektiva
ekapija retrospektiva 2013
retrospektiva
retrospektiva 2013
retrospektiva energetika
retrospektiva energetika 2013
Securum Equity Partners
One Giga
One Giga Solar Park Beograd
najveći solarni park
solarni park
solarni parkovi u Srbiji
Jedan giga
solarni park One Giga
Ugovor o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora
OIE
obnovljivi izvori energije
Međunarodni arbitražni sud London
EBRD
Evropska banka za obnovu i razvoj
mini hidroelektrane
male hidroelektrane
MHE
male hidrocentrale
mini hidrocentrale
lokacije za izgradnju MHE
lokacije za izgradnju mini hidrocentrala
Južni tok
izgradnja Južnog toka
Gasprom
Gazprom
Naftna industrija Srbije
NIS
TE Kostolac
Kostolac B
izgradnja novog bloka u Kostolcu
CMEC
Energowind
Energovind
vetropark
vetroparkovi
vetrenjače
vetrenjača
vetroparkovi u Srbiji
prvi vetropark u Srbiji
vetropark Plandište
vetropark u Plandištu
NIS Energowind
SEWEA
termoelektrana toplana na gas
termoelektrana toplana na gas Pančevo
Rafinerija Pančevo
HIP Petrohemija
modernizacija toplana
rehabilitacija sistema daljinskog grejanja
daljinsko grejanje
Solaris Energy
Solaris enerdži
solarna elektrana
solarne elektrane
solarna elektrana Kladovo
Procredit banka
Prokredit banka
Solar Matarova Novi Sad
Gascom Balkan
Gaskom Balkan
soalrna elektrana Merdare
solarna elektrana kod Kuršumlije
solarna elektrana Matarova
biomasa
SO Nova Varoš
investiciona konferencija Moskva
Moskva
javno privatno partnerstvo
JPP
kogenerativno postrojenje na biomasu
kogenerativno postrojenje na biomasu Nova Varoš
NALED
Šumarski fakultet Beograd
USAID projekat održivog lokalnog razvoja
bionergana na biomasu
bioenergana
WindVision
Synvalor
zelena energija
energetska efikasnost
SO Plandište
SO Kladovo
Kostolac
SO Požarevac
SO Kuršumlija
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.