NavMenu

Gvozdeni puk na holivudskom platnu - "Atlantic Screen Group" snimaće u Srbiji film o ljubavi Flore Sends i poručnika Jovića

Izvor: eKapija Utorak, 10.09.2013. 15:56
Komentari
Podeli

(Flora Sends) Romansa britanske bolničarke i srpskog poručnika, koji su u Prvom svetskom ratu služili u slavnom Gvozdenom puku, uskoro će se naći i na holivudskom velikom platnu. Snimanje filma "Moj dragi narednik", ljubavne priča o Flori Sends i Janaćku Joviću, u produkciji "Atlantic Screen Group", očekuje se već sledeće jeseni.

Britanski producent i multimilioner, predsednik "Atlantic Screen Group", Sajmon Foset i generalni sekretar garde kraljice Elizabete, Dejvid Sajmon Vandelor (kao vojni konsultant), krajem avgusta boravili su u etnoselu "Rašavil" kod Lazarevca, gde su predstavili scenario ovog filma. Premijera se, kako su tada kazali, očekuje 2015. godine.

Kako "eKapija" saznaje, boravak Britanaca započeo je "Stazama slobode naših predaka", što je u međuvremenu postala redovna memorijalna tura agencije "Magelan". Oni su obišli centar Beograda, tvrđavu i Vojni muzej na Kalemegdanu i detaljnije se upoznali sa učešćem Srbije u Prvom svetskom ratu.

Inače, Dejvid Vandelor, je bio vojni ataše u ambasadi Britanije u Beogradu pre nekoliko godina.

Nakon mnogobrojnih svetskih filmova, u kojima su Srbi uglavnom predstavljeni kao loši momci, namera producenta je da "Moj dragi narednik" svetu pokaže ulogu, doprinos, žrtvu, ali i hrabrost s kojom su Srbi prevladavali teškoće, i kako su preživeli Veliki rat.

Istina je da su istinita priča, akcija, ljubav i istorija, recept za izmamljivanje emocija kod publike, ali, da bi film bio komercijalan, potrebni su pre svega – poznat reditelj i poznata glumica.

Kako je "Politika" nedavno objavila, nezvanično, ulogu Flore Sends mogla bi da odigra Kejt Vinslet ili Sofija Majls, poručnika Jovića Ivan Bosiljčić, a režija bi, iako je više imena u opticaju, mogla biti poverena Marku Fosteru ("Džems Bond – Zrno utehe") ili nekome poput Mel Gibsona. Scenario potpisuje Rori Felouz, a muziku Tim Holijer, producent je, kako je najavljeno, Gabrijela Tana, ćerka Dena Tane, koji je član Američke filmske akademije.


"Atlantic Group", koja bi u ovaj projekat trebalo da uloži 10 mil EUR, je boravak u Beogradu iskoristila za pregovore sa potencijalnim partnerima. Sada od srpske vlade očekuju garancije i pomoć u realizaciji projekta – stavljanje na raspolaganje i objekata, lokacija, ali i određene finansijske olakšice. Dok čekaju, neće sedeti skrštenih ruku, već bi uskoro trebalo da krene promotivna kampanja.

"Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca" organizovalo je u čast gostiju iz Britanije svečanu akademiju u Narodnoj biblioteci, a Sajmonu Fosetu uručena je statueta "Srbija pamti", u znak sećanja na prvu posetu i pokretanje inicijative za snimanje filma.

Vek od Velikog rata

Pripreme za stogodišnjicu Prvog svetskog rata počele su širom Evrope, a iako uz podsećanje "da se više nikad ne ponovi", taj jubilej biće obeležen i raznovrsnim kulturnim i turističkim programima. Francuzi i Belgijanci već uveliko spremaju mnogobrojne manifestacije.

- Samo Belgija je do sada utrošila više od 50 mil EUR na renoviranje, obnavljanje lokaliteta i pripremanje izložbi i predstava koje su namenjene turistima, a svoju ponudu predstavljaju i na svetskim sajmovima – kažu turističkoj agenciji "Magelan".

Ova agencija je pripremila programe putem kojih će strani turisti moći da saznaju i o ulozi i doprinosu Srbije u Prvom svetskom ratu.
Kako kaže naša sagovornica, jedan program već je prodat nemačkom turoperatoru sa kojim ova agencija sarađuje nekoliko godina.

U ovim zanimljivim turama, biće reč o uzrocima između velikog i starog carstva i mlade balkanske kraljevine, i o tome kako je atentat u Sarajevu iskorišćen kao povod za napad na Srbiju - napad koji će oživeti antagonizme između velikih sila koji će dovesti do svetskog rata. Govoriće se i o događajima u mesecu između atentata u Sarajevu i početka rata tokom kojeg su u Beograd bile uprte oči svetske javnosti, i kako je u konzulatu umro veliki srpski prijatelj, ruski ambasador Hartvig.

(Janaćko Jović)
Turisti će videti kamenu osmatračnicu vrhovne komande sa Solunskog fronta, Krsmanovićevu kuću u kojoj je 1. decembra 1918. proglašeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu. Nedaleko je mesto Viktorovićeve apoteke koja je odigrala važnu ulogu u uličnim borbama 1914. godine ali i bila zle sreće da bude uništena u oba svetska rata. Tu je i hotel "Moskva", omiljeno stecište oficira-crnorukaca.

I beogradske kafane su deo istorije. Gavrilo Princip i njegovi mladi drugovi iz organizacije "Mlada Bosna" kovali planove o ujedinjenju Južnih Slovena i atentatu u Sarajevu. Park Topličinog venca nekada je bio groblje austro-ugarskih vojnika poginulih u uličnim borbama 1915. Nekada je tu bila spomen-česma okupacionih vlasti a danas spomenik Vojvodi Vuku, komandantu jugoslovenskih dobrovovoljaca iz celog sveta koji je poginuo u najtežim borbama na Kajmakčalanu. Na Kalemegdanu bi obavezno trebalo zastati pred spomenikom Zahvalnosti Francuskoj i popričati o tome kako su sve saveznici pomagali Srbiju. Pešačka tura se završava kod crkve Ružice.

crkva Ružica na Kalemegdanu (Foto: Eli Nastasijević)crkva Ružica na Kalemegdanu


Kako Beograd ima još važnih spomenika, agencija "Magelan" predlaže obilazak meste gde je oktobra 1915. major Gavrilović održao svoj čuveni govor. Turisti moraju videti i Novo groblje gde postoje odvojena vojnička groblja francuske, italijanske, britanske, ali i austro-ugarske vojske, kao i Kosturnicu branilaca Beograda natkriljene najlepšim beogradskim spomenikom u znak sećanja na žrtve Prvog svetskog rata. Važno je obići kuću i spomenik Arčibaldu Rajsu u Topčideru, nekadašnje nemačko vojničko groblje na Košutnjaku. I na kraju Avala, na kojoj se nalazi spomenik Neznanom junaku podignutom u znak sećanja na sve srpske vojnike nastradale u borbama za slobodu od 1912–1918. godine.

Muzej Kolubarske bitke

Kada 2014. godine bude obeležavana stogodišnjica Kolubarske bitke, u Lazarevcu će, ako sve bude teklo po planu, biti otvoren panoramski muzej posvećen ovom okršaju srpske i austrougarske vojske. Velelepno zdanje trebalo bi da bude smešteno u samom centru gradića na Kolubari.

Budući izgled muzeja u LazarevcuBudući izgled muzeja u Lazarevcu

Proletos je osnovan i Fond "Muzej Kolubarske bitke" koji će voditi projekat, ali nismo saznali šta je u međuvremeno urađeno.

"Sveti Georgije ubiva aždahu"

Pred samu stigodišnjicu Prvog svetskog rata, na scenu Ateljea 212, posle sedam godina vraća se kultna predstava Dušana Kovačevića "Sveti Georgije ubiva aždahu" - istorijska drama o ljubavnom trouglu koji se odvija u vihoru rata.

- Moj komad je priča o jednom događaju u jednom strašnom ratu. Pred nama nije proslava stogodišnjice, to je proslava pogibije! Za nekoliko dana izginulo je 16.000 srpskih vojnika prvog poziva. Kažu, izginulo je i 25.000 austrougarskih, a zaboravlja se da su polovina bili naši ljudi. Prvi svetski rat je u srpskoj istoriji jedna od najvećih katastrofa. Posledica je to što nas danas nema, a što ne može da se nadoknadi. Nestala je trećina najvitalnijeg stanovništva, celokupne familije. Zato na taj dan treba da zvone zvona i da se drže parastosi – podseća Kovačević.

M.S.

Mapa : Crkva Ružica na Kalemegdanu


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.