Branislav Mitrović, akademik - I arhitektura se davi u kiču
U moru kiča kojim smo preplavljeni, bilo bi bolje formirati komisiju koja bi utvrđivala šta je prava umetnost. U svim kulturnim sferama savremenog stvaralaštva samo nekoliko procenata predstavlja pravu umetnost, sve ostalo je kič i šund. Zato ne verujem da bi i najpravednija i najstručnija komisija bila potpuno objektivna i proglasila kičem sve ono što zaslužuje.
Ovo za "Novosti" kaže naš ugledni arhitekta, akademik Branislav Mitrović, povodom inicijative da se uvede porez na šund i kič, a da se taj novac slije u budžet za kulturu.
- Kultura bi trebalo drugačije da se finansira. Ratovi se, između ostalog, vode da bi se istakla kultura i zato ona konačno mora da dobije važno mesto u budžetu - smatra Mitrović.
- Ako bi zaživelo oporezivanje kiča, veliki problem će predstavljati kriterijumi i ko će ih postaviti. Država je pokazala da u tome ne ume da pliva, zato bi u komisiji morali da budu pravi profesionalci za pojedine oblasti, a ne državni činovnici.
Mitrović ističe da je u našoj arhitekturi oko 95 procenata kiča:
- Da se ne zavaravamo, samo treba pogledati gde se nalazi naša arhitektura u međunarodnim relacijama. Previše smo površni kada je u pitanju životni prostor, a onda nam je ko zna ko kriv što postajemo loši i što živimo u frustriranom okruženju.Ukoliko zaživi porez na kič, naš sagovornik predlaže da prvi "platiša" bude država.
- Država treba da plati za kič na Voždovcu, gde je nekad bila kasarna "4. juli", a zidaju se nove zgrade. Pet stotina hiljada kvadrata projektovala je jedna ruka, umesto 50 beogradskih biroa. Da je bilo drugačije, svaki biro bi dobio 10.000 kvadrata, što bi značilo 50 realizovanih ideja o jednom ljudskom staništu.
Mitrović ističe da je država obezvredila profesionalni posao, pa ne može ni da traži kvalitetan proizvod.
- Mnogi materijali se ponižavaju u gradnji. Ne govorim o dobrim i lošim materijalima, skupim i jeftinim, već o nadgradnji koju arhitekta mora da unese u svoj proizvod. Ali ništa bolje i ne može da se uradi ako se stalno gleda kako da se uštedi, pa i na projektu. Postoji sijaset bezimenih arhitekata i ostaće, nažalost, takvi celog života, koji proizvode neke smešne kuće, kompilacije po Neimaru, Dedinju i drugim nekada ozbiljnim rezidencijalnim naseljima. Ta naselja više nisu dostojna onoga čemu su bila namenjena.
Da bi sudili o kiču, smatra sagovornik "Novosti", moramo imati visoku produkciju.
- Članovi žirija salona arhitekture već godinama panično očekuju da pronađu dobar projekat koji bi im bio alibi za izbor. Od sto radova, najčešće mogu da se izdvoje dva ili tri, kao uzor za sredinu koja gradi. Ali ni to našim investitorima, koji se bave arhitekturom i gradnjom, nije ni nauk, ni putokaz za izbor arhitekata koji će raditi projekat. Nekada nije bilo tako. U staroj Jugoslaviji, gde sam imao sreće da počnem da radim, najrigidniji investitori poput vojske, imali su ozbiljne i kredibilne timove, koji su sudili o proizvodu profesionalaca.
Po njegovim rečima, odnos aktuelne vlasti prema kulturi mora suštinski da se promeni i da konačno pravi profesionalci izađu na površinu.
- Država, odnosno političke stranke iako se menjaju, uvek pozivaju istu grupu ljudi, koji se priklanjaju različitim političkim opcijama da bi bili prisutni. Ti ljudi se nisu dokazali kvalitetnim rezultatima, već preletačkom veštinom. Upravo zbog toga, ako se nešto drastično ne promeni, uvođenje poreza na kič biće samo još jedan marketinški trik - zaključuje Mitrović.
Kritična masa
- Nisam siguran da bi se uvođenjem velikog poreza, stalo na put kiču u arhitekturi - kaže Branislav Mitrović.
- Pošto je kod nas sve kič, uz dužno poštovanje za retke dobre i profesionalne projekte, kultura će se jako obogatiti. Naravno da to kažem sa ironijom. Jer, pitanje je da li mi imamo kritičnu intelektualnu i kulturnu masu, koja može konsezusom da donese platformu o kiču.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti" od 12.07.2013.)
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Finansije
Šta svaki menadžer treba da zna o finansijama poslovanja?
28.03.2024. | Finansije
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina