NavMenu

Da li je reka Rasina, kod Kruševca, zlatonsona reka ?

Izvor: Glas javnosti Utorak, 18.01.2005. 12:00
Komentari
Podeli
Za sto godina, kad se Ćelijsko jezero bude isušilo, na tom mestu će ostati veliki rudnik ovog plemenitog metala, uveren je poslednji ispirač zlata Raša Milosavljević

Kruševljane je od vajkada golicala priča da je Rasina zlatonosna reka i da su još stari Rimljani u njoj nalazili zlato. Kad je reč o zlatu cara Lazara, ni ono nije u Rasini, ali ga ljudi i dalje traže.

Radoslav Raša Milosavljević, radnik Elektroistoka, ispiranjem zlata bavi se već pet godina. Naravno, zlatno grumenje u Rasini nije našao, ali je ispod Ćelijskog jezera sakupio ljuspice samorodnog zlata, od kojih je izlio zlatnik od 24 karata, težak 45 grama. Tehnika izdvajanja i pronalaženja zlata iz rečnog korita jako je stara, ali malo poznata široj javnosti, jer se vekovima ljubomorno čuva unutar porodica. Štaviše, priča o ispiračima zlata slična je onoj o pecarošima - kad pronađu dobro mesto, čuvaju ga samo za sebe.

Raša je dosad pronašao više od 40 grama zlata, čistoće 24 karata. Nekoliko puta su mu kruševački zlatari za 10 grama rečnog zlata nudili 17 grama zlatnog nakita ali, kao i svakom "hobisti", profit mu nije bio na prvom mestu. Raša je dosad pronašao i malo bele platine, koje, kako se smatra, najviše ima u Srebrenici. Za razliku od drugih, on ne krije tajnu i kaže da se zlato uvek taloži u unutrašnjoj krivini reke i da ga u Rasini ima.

- Celo leto provedem na Rasini u čizmama i sa pijukom, sitom, plastičnom kofom i vrbovom karlicom. Jer, kod tragača nije važno samo zlato, važna je potraga - kaže dodajući da je zlata u Rasini sve manje, jer je izgradnjom Ćelijskog jezera zaustavljeno njegovo spiranje s Kopaonika i Goča.

Raša otkriva i da zlata najviše ima u Mudrakovcu, nadomak Kruševca, na potezu između crkve i groblja. On smatra i da će kroz 100 godina, kada se Ćelijsko jezero bude isušilo, na tom mestu ostati veliki rudnik zlata.

Prijatelji i kolege s posla često ga pitaju gde se zlato tačno nalazi, a on im odgovara uvek isto: zlato je tamo gde ga vi nađete!
- Niko ga nije zakopao i rekao da je baš tu. A zlato nije na površini, već se pronalazi kopanjem. Znači, treba pročitati reku. Kad bi ljudi počupali svo to korenje i prosušili mulj, mogli bi da nađu zlato - kaže Raša dodajući da ovog plemenitog metala najviše ima u bujičnom blatu.

- Gde nema kamenja, nema ni zlata, pa ga najčešće tražim upravo oko velikog kamenja i ispred njega, a uglavnom nalazim na mestima gde se brza reka iz uskog toka naglo širi, a voda postaje mirna. E, to je pravo mesto. I, tu, garantovano, ima najviše zlata - otkriva Raša dodajući da se ono ne pronalazi tek tako. Potrebno je da se - kopa! A za kopanje, treba vam i pribor - drvena karlica, isključivo od crvene vrbe, ašov i sito.

- Povlačenje reke najveća je tajna. Posebno u proleće kad su velike kiše, pa kad se voda povuče i ostavi zlato. Štaviše, ljudi gaze po zlatu, a nalaze ga i po konjskim zaprežnim kolima - veli Raša.
- Tražeći zlato u Rasini, pronalazio sam sve i svašta - stare pare, ali i ručnu bombu - pripoveda Radoslav Milosavljević, poslednji ispirač zlata na Rasini.

Na pitanje šta ga je povuklo da počne da ispira zlato, Raša odgovara da je to bilo 2001. kada je sa starim ispiračem čika Borom Jovanovićem iz Čitluka obilazio rečice po jastrebačkom kraju. - Čika Bora bi motikom grabio gornji sloj materijala i, ne vadeći zlato, karlicu bi ponovo punio i ponavljao postupak. I to, nekoliko puta, da bi na kraju zlato, s nešto malo crnog sitnog peska, nasipao u posudu. Bora bi tako svakog dana isprao po gram zlata, ako ne i više. Od njega sam mnogo naučio - kaže Milosavljević.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.