NavMenu

Priručnik za proizvodnju kupine - Priprema zemljišta i sorte

Izvor: eKapija Četvrtak, 14.07.2011. 14:35
Komentari
Podeli

Priprema pre sadnje - odabir parcele

Kupina najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vetar i mraz. Međutim, kupina je u pogledu osetljivosti prema niskim temperaturama mnogo osetljivija u odnosu na malinu, i temperature ispod -18°C prouzrokuju znatnu štetu na izdancima većine sorti kupine. Promenljive temperature zimi i u rano proleće uzrokuju većinu znatnih oštećenja ukoliko kod biljaka dođe do prekida mirovanja.

Prednosti sadnje kupine na severnim i severno-istočnim stranama uglavnom pretežu u odnosu na ranije sazrevanje kupine zasađene na stranama okrenutim ka jugu. Slaba ventilacija i pojava mraznih "džepova" takođe mogu da prouzrokuju oštećenja cvetova u proleće. Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takođe umanjuje mogućnost pojave brojnih gljivičnih oboljenja. Slab protok vazduha povećava vlažnost vazduha oko plodova i izdanaka, što pogoduje razvoju bolesti izdanaka i truljenju izazvanog gljivicama.

Međutim, prejak vetar, naročito tokom zime, može dovesti do lomljenja i isušivanja izdanaka. Ova oštećenja mogu se umanjiti postavljanjem vetrobrana, mada je potrebno da oni budu dovoljno propustljivi, kako bi se ublažili udari vetra. Vetrobrane treba postaviti uz nagib, paralelno sa zasadom, kako se ne bi ometala ventilacija i povećavala opasnost od mrazeva, a služe za stvaranje zavetrine. Divlje maline i kupine koje rastu oko parcele predviđene za postavljanje zasada takođe mogu da predstavljaju problem.

One su dobro stanište za štetočine, a često predstavljaju izvor virusa i gljivičnih patogena. Ako ste u mogućnosti, eliminišite ih u krugu od 200 metara oko zasada. Zemljište i priprema zemljišta Kupina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (peskovitoj ili muljevitoj ilovači) koja sadrže visok stepen organske materije (>3%) i čija se kiselost (pH) kreće između 5,5 – 6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublažiti izborom otpornijih sorti kupine, postavljanjem izdignutih leja i primenom hemijskih sredstava.

Oko 90% korenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm površinskog sloja zemljišta iz koga koren crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine pre sadnje trebalo bi izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljištu. Kiselost zemljišta (pH) može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio željeni rezultat.

Labaratorije za testiranje u Srbiji su:

Institut za zemljište

Teodora Drajzera 7, 11000 Beograd

Poljoprivredni Fakultet

Nemanjina 6, 11080 Zemun, Beograd

Agro FeriCrop

Pap Pala 17, 24000 Subotica

Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti barem godinu dana pre sadnje, kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu, eliminisali problemi sa korovom i obezbedile odgovarajuće sadne leje. Pojavu Guščje trave (u Srbiji odomaćeni naziv za Elytrigia repens) i druge višegodišnje korove trebalo bi suzbiti pre sadnje. Višegodišnji korovi mogu se suzbiti intenzivnijom obradom zemljišta, mada hemijska sredstva daju bolje rezultate. Uopšteno govoreći, jesenja primena herbicida na bazi glifosata je efikasna. Lakše je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada.

Štetočine, kao što su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skočibuba (Agriotes sputator) kao i nematode mogu predstavljati problem. Usmeravanje zasada u pravcu jednogodišnjih useva kao što su kukuruz, pšenica ili raž umanjiće ove poteškoće. U ove svrhe može se primeniti fumigacija zemljišta, ali ovaj postupak uključuje korišćenje hemikalija i specijalnu opremu. Količina organskih materija u zemljištu može se takođe povećati unošenjem životinjskog đubriva u količini od 22-44 t/ha.

Najčešće se koristi stajnjak, koji je i najefikasniji, mada se mogu koristiti i druge vrste đubriva, pod uslovom da se adekvatno primenjuju, sa ciljem da se umanji pojava semena korova (konjsko đubrivo) i ograniči nivo azota u zemljištu (živinsko đubrivo). Alternativno, parcela se u godini pre sadnje može zasejati površinskim usevima koji obezbeđuju dodatne organske materije i smanjuju pojavu oštećenja izazvanih nematodama. Sadnja površinskih useva u godini pre sadnje pozitivno će uticati na povećanje organskih materija, uzoranost zemljišta i količinu azota u zemljištu.

Postoji više rešenja čijom se primenom može popraviti kvalitet zemljišta (Tab.1). Neven (Fugetes spp.) i sirak metlaš (Sorghum vulgare) redukuju nivo zastupljenosti nematoda i uništavaju korov. Mahunasti usevi stabilizuju nivo azota, dok ostali onemogućavaju rast korova. Većina površinskih useva dobro uspeva na svim vrstama zemljišta na kojima rađa kupina. Sitno zrnevlje i trava upijaju azot iz zemljišta i polako ga oslobađaju raspadanjem. Pristupite prihrani zemljišta prema preporukama dobijenim na osnovu rezultata testiranja zemljišta pre sadnje, dodavanjem 45-56 kg N/ha i usklađivanjem nivoa fosfora, kalijuma i kiselosti zemljišta (pH).

Površinski usevi koji se seju pre zasnivanja zasada kupine obično se zaoru kasno u jesen
(travnati usevi) ili u rano proleće (mahunasti usevi) pre sadnje. Busenite trave ili raž koriste mrtve ostatke i suzbijaju pojavu korova. Sistematski herbicidi, kao interšto je glifosat, koriste se da "umrtve" zasad, a kupina se sadi neposredno na mesta sa biljnim ostacima ili u usko formirane leje.

Postavljanje zasada Iz bor sadnog materijala Veoma je važno da se obezbedi zdrav sadni materijal, dobrog kvaliteta. Zasad neće dati dobre rezultate ako se ovaj uslov ne ispuni. Sadni materijal trebalo bi nabaviti iz pouzdanog rasadnika koji prodaje sertificirane sadnice, kako biste bili sigurni da materijal nije zaražen. Rizik od infekcije najmanji je kod sadnica dobijenim iz kulture tkiva, na drugom mestu su one iz staklenika, dok sadnice proizvedene u poljskim uslovima nose najviši stepen rizika.

Biljke dobijene iz kulture tkiva nabavljaju se po višoj ceni, ali se obično isplate kroz povećan rod i duži vek eksploatacije zasada. Razmak između sadnica takođe treba odrediti u godini pre sadnje, kako bi se obezbedio adekvatan broj sadnica. Razmak između redova zavisi od mehanizacije koja će se koristiti i naslona koji će se eventualno postavljati. Razmak između redova kreće se od 2,4 - 3,3 m. Mora se imati u vidu širina kosilice i postavljanje naslona, odnosno treba obezbediti dovoljno prostora između redova za neometano košenje, prskanje i berbu.

Istraživanja su pokazala da se oboljenja manje javljaju i da se postiže veća produktivnost ukoliko je broj redova veći i kada su na manjem odstojanju, nego kada je manje redova na većem odstojanju. Razmak između sadnica u redu kod crvene kupine varira od 0,3 do 1,8 m, u zavisnosti od vrste sadnica i sistema gajenja. Neke sorte uglavnom rastu iz korenovog vrata i mogu se obrađivati ponaosob u sistemu uzdignutih leja, kojim se obezbedjuje mali razmak između sadnica u redu.

Druge sorte se gaje u obliku žbuna ili živice, i popunjavaju prostor između primarno posađenih sadnica. Ukupan broj potrebnih sadnica za sadnu površinu izračunava se pomoću obrasca: ukupna površina zasada podeljeno sa brojem redova podeljeno sa razmakom između sadnica. Na primer, 10000 m2 (1 ha) podeljeno sa 3,0 m između redova podeljeno sa 0,9 m između sadnica jednako je 3,704 sadnice (1000/3,0/0,9=3703,7). Sadnice treba poručiti u zimu pre sadnje da bi se obezbedila adekvatna količina.

Sve komercijalne sorte kupine trenutno su jednorodne. Kupina se svrstava primarno u tri grupe: polegnute, polu-uspravne i uspravne. One koje spadaju u grupu polegnutih sklone su oštećenjima izazvanih niskim temperaturama i najverovatnije ne bi u uslovima u Srbiji davale regularan rod. Ova vrsta kupine obično se gaji za preradu i o njoj dalje neće biti reči. Polu- uspravne i uspravne sorte kupine su takođe relativno osetljive na hladnoću u odnosu na malinu, a oštećenja se mogu primetiti pri temperaturama nižim od -18°C. Oštećenja od mraza su verovatna u većini regiona Srbije tokom većeg dela
godine.

Kupina je prirodno dvogodišnja biljka sa višegodišnjim žbunom. Nakon razvoja u prvoj vegetaciji jednogodišnji izdanci prolaze kroz period mirovanja u jesen, prezime niske zimske temperature i rađaju sledeće godine. Jednogodišnje izdanke u drugoj vegetaciji nazivamo dvogodišnjim izdancima, jer cvetavaju. Posle plodonošenja ovi izdanci odumiru i sledećeg proleća se uklanjaju. Umesto njih, novi jednogodišnji izdanci postaju dvogodišnji. Orezivanje dvogodišnjih izdanaka u proleće, kako bi se proredili rodni i uklonili suvi izdanci, ima pozitivan uticaj na zaštitu kupine od bolesti, kao i na povećanje dimenzije ploda.

Kupina je, generalno, vrsta sa izraženijom bujnošću u odnosu na crvenu malinu, i zahteva i letnju rezidbu, pored prolećne. Oplemenjivački rad na kupini je još uvek u razvoju, mada, trenutno, nijedna sorta ne zadovoljava uslove za komercijalno gajenje. Plodovi sorti kupine koje se proizvode za svežu upotrebu su dovoljno čvrsti za transport, i manje je verovatno da će cureti, za razliku od nekih sorti koje se proizvode za preradu, kao što su kupine iz grupe polegnutih sorti. Tržište takođe pokazuje interesovanje za krupnije plodove iz brojnih razloga, uključujući i veću naklonost potrošača ka krupnijim plodovima, kao i zbog lakše berbe.

Sorte

Na tržištu se neprekidno pojavljuju nove sorte i velika većina njih ne uspe da zauzme mesto među vodećim iz mnogo razloga, uključujući slabu adaptibilnost različitim područjima gajenja, nepredviđene osetljivosti na bolesti i insekte, ili zbog pojedinih osobina plodova koje nisu prihvatljive za potrošače. Nijedna sorta ne može uspevati na svim lokalitetima, na svim vrstama zemljišta i pod različitim sistemima gajenja, ali mnoge od njih pokazale su se uspešnim u različitim uslovima gajenja. Lista sorti koju navodimo nikako nije konačna, ali bi navedene sorte mogle da se gaje u različitim regionima.

Sorte sa bodljama

Darrow (Univerzitet Cornell, Njujork, SAD ) ima velike, izduženo-kupaste i često nepravilne, crne, sjajne plodove sa kasnim vremenom zrenja. Plod je blago kiselog ukusa i dobrog kvaliteta. Rodne grančice radjaju početkom jeseni. Izdanci su bujni i za kupinu otporni na zimske mrazeve.

Gazda (IP FFES, Poljska) rađa okrugle plodove srednje veličine, privlačne, sjajne, crne boje. Izdanci su uspravni sa malo bodlji i kratkim interšto nodijama. Veoma dobro podnosi zimske mrazeve. Osetljiva je na napad preglja Tetranychus urticae.

Illini Hardy (Univerzitet u Ilinoisu, SAD ) plod je srednje krupan, dobrog ukusa i kvaliteta, ali nakiseo. Kasnog je vremena zrenja. Izdanci su uspravni, bujni i dobro podnose niske temperature. Novi izdanci razvijaju se uglavnom iz korenovog vrata i otporni su na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae.

Bestrne

Apache (Univerzitet u Arkanzasu, SAD ) ima plodove kupastog oblika, dobrog kvaliteta i ukusa. Srednjeg vremena zrenja, velikog potencijala rodnosti. Jaka osunčanost posle kiše može da izazove oštećenja. Plodovi su tako rasporedjeni da ih je lako brati. Uspravni, jaki izdanci mogu samostalno da stoje. Izdanci su bujni i veoma rodni. Otporni su na narandžastu rdju. U pogledu otpornosti na zimske mrazeve slična je drugim bestrnim sortama.

Black Satin (USDA -Ministarstvo poljoprivrede SAD , Illinois, USA) je sorta kasnog vremena zrenja. Plodovi su krupni, čvrsti, sa tamnocrnim bobicama blago oporog ukusa. Izdanci su veoma bujni, poluuspravni, visokog potencijala rodnosti. Ova sorta otporna je na antraknozu. Otpornija je na zimske mrazeve u odnosu na ‘bestrne’ sorte, ali ne naročito izraženo. Plodovi su izuzetno pogodni za pripremu džemova, želea i pita, a još pogodniji za korišćenje u svežem stanju.

Cacak Thornless (Srbija) je sorta srednje ranog i ujednačenog vremena zrenja. Plodovi su veoma krupni, izduženo-cilindrični, sjajne crne boje. Plod je dovoljno čvrst da dobro podnosi transport. Rodne grane su bujne, srednje otporne na rdju izdanka i lista. S obzirom na to da je bestrna sorta dobro podnosi zimske mrazeve.

Chester (USDA , Illinois, USA). Sorta kasnog vremena zrenja, sa delimično otežanim branjem, ali visokim kvalitetom plodova i malim gubicima. Plod je krupan, blagog ukusa. Sjajna crna boja dobro se održava na velikim vrućinama. Bujne rodne grane su poluuspravne i srednje otpornosti na zimke mrazeve u odnosu na većinu bestrnih sorti.Otporna je na sušenje izdanaka. Cvet je boje lavande.

Dirksen Thornless (USDA , Illinois, SAD ) rađa krupne, nakisele plodove . U punoj zrelosti boja ploda može biti tamnija. Sorta ranog vremena zrenja. Izdanci su bujni, polu-uspravni i srednje otporni na niske zimske temperature. Uglavnom rastu u žbunu, sa malim brojem izdanaka. Tolerantna je prema septorioznoj pegavosti lista i antraknozi, a srednje tolerantna prema pepelnici.

Loch Ness (SCRI , Velika Britanija) rađa krupne, sjajne, crne plodove dobrog kvaliteta. Izdanci su poluuspravni i srednje bujni, otporni na nepovoljne vremenske uslove kao i sorta ‘Chester’.

Loch Tay (SCRI , Velika Britanija). Sorta ranog vremena zrenja. Izdanci su polu- uspravni, kratki i kruti. Plod je krupan, sjajan, crn i dobrog je kvaliteta.

Smoothstem (USDA , Maryland, SAD ) rađa krupne, zaobljeno-kupaste plodove, mastilo crne boje. Plod je čvrst, dobrog ukusa sa kasnim vremenom zrenja. Izdanci su polu uspravni, srednje bujni. Raste u žbunu, sa malim brojem izdanaka. Prikladnija je za korišćenje u svežem stanju.

Thornfree (USDA , Merilend, SAD ) prorodi srednje-rano. Plodovi su srednje krupni, zaobljenog kupastog oblika, čvrsti, prijatnog blago oporog ukusa, sa pokožicom sjajne crne boje. Vreme zrenja je srednje do kasno a plodovi su čvrsto priljubljeni uz peteljku. Polu-uspravni izdanci su bujni i veoma osetljivi na zimske mrazeve. Sorta pogodnija za korišćenje u svežem stanju.

Triple Crown (USDA , Merilend, SAD ) ima krupne, slatke, aromatične plodove odličnog ukusa. Sorta sa velikim potencijalom rodnosti. Izdanci su poluuspravni, bujni i jaki, ali nedovoljno otporni na zimske mrazeve u većini severnih regiona. Može se koristiti za gajenje u zaštićenom prostoru.

Napomena: Tekst je preuzet iz dokumenta-vodiča za invesitore "Priručnik za proizvodnju kupine", čiji je autor Dr Kortni Veber.

Projekat je realizovan uz podršku "USAID Projekat za razvoj konkurentnosti Srbije".

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.