NavMenu

Digitalizacija u finansiranju zdravstvene zaštite donosi uštede od 13 milijardi dinara na godišnjem nivou

Izvor: eKapija Subota, 28.01.2023. 15:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je neophodno da naše zdravstvo ide u korak sa digitalizacijom i da se centralizovanim javnim nabavkama, robno-materijalnim knjigovodstvom i sistemom e-recepta uvodi red u finansiranje u zdravstvu na nivou čitave države.

Mali je, na panelu "Digitalizacija u finansiranju zdravstvene zaštite" koji su organizovali Ministarstvo finansija i RFZO, naglasio da direktori zdravstvenih ustanova moraju da pokažu odgovornost prema svakom dinaru koji se ulaže u zdravstvo.

On je podsetio na to da su Ministarstvo finansija i RFZO 2020. godine započeli digitalizaciju finansijskih procesa u našem zdravstvenom sistemu.

Prema njegovim rečima, to podrazumeva uvođenje više sistema, među kojima SAP (glavna finansijska knjiga i plaćanje u RFZO) i "Portal finansija", koji je vezan za centralizovane javne nabavke, ugovaranje, trebovanje, utroške i zalihe.

Ministar je rekao da su uvedeni i UniOut (automatska kontrola faktura u RFZO, preuzetih sa SEF-a uz knjiženje u SAP) i sistem eRecept, koji, pored ostalog, omogućava vremensko doziranje terapije pri propisivanju lekova na recept.

On je, govoreći o periodu pre uvođenja centralizovanog sistema za javne nabavke u zdravstvu, ocenio da takav sistem nije dobro funkcionisao, jer je svaka zdravstvena ustanova opremu nabavljala za sebe, pojedinačno.

Kako je istakao, nakon sedam meseci analize, došlo se do podatka da je moguće napraviti ušetede od čak 18% u odnosu na ukupne troškove, što iznosi 13 milijardi dinara na godišnjem nivou.

Ministar je ukazao na to da uvođenje robno-materijalnog knjigovodstva daje potpunu kontrolu zaliha i da se u svakom trenutku zna koliko ima zaliha u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji.

- Tu onda nema više mogućnosti dugovanja, niti bilo kakvih malverzacija. To je u vašem interesu, a i u interesu građana Srbije koji će dobiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu - poručio je Mali, navedeno je na sajtu Vlade.

On je naveo da se u ovom trenutku rekonstruiše 11 domova zdravlja i kliničkih centara u Srbiji, pri čemu je najavio nastavak ulaganja u zdravstvo, podizanjem plata i daljim ulaganjima u opremu i infrastrukturu.

Mali je predočio da je 2019. godine budžet za zdravstvo iznosio 270 milijardi dinara, a da su ove godine planirana izdvajanja u iznosu od 490 milijardi dinara, odnosno 4,5 mlrd EUR.

Ministarka zdravlja Danica Grujučić navela je da je to ministarstvo formiralo novi sektor za digitalizaciju sa Ministarstvom informisanja i telekomunikacija, Kancelarijom za Informacione tehnologije i elektronsku upravu i RFZO, i da zajedno rade na projektu centralizovanja podataka.

Grujičić je rekla da je cilj da se u svakom trenutku zna šta svaka zdravstvena ustanova u Srbiji ima od opreme, koliko je stara, kad je bio poslednji servis i kada oprema mora da se menja.

Ona je naglasila da je projekat od kapitalnog značaja za državu i zdravstvo, kao i da će se svi trenutni elektronski servisi objediniti u centralizovanu distribuciju podataka koja će činiti novi e-karton.

Ministarka je ukazala na to da će podaci biti smešteni u Data centar u Kragujevcu i da će biti kompletno zaštićeni, dodavši da će u tom smislu, svaka nova usluga, novi e-servis u perspektivi biti komponenta e-kartona.

- Bitno je napomenuti da će, za razliku od sadašnje prakse, kompletan razvoj i održavanje biti u vlasništvu države, odnosno resornih ministarstava i Kancelarije za IT, koji će upravljati daljim razvojem e-kartona - rekla je Grujičić i najavila da će do kraja avgusta ove godine svaka bolnica u Srbiji imati skener.

Ona je navela da će neke od narednih aktivnosti Ministarstva zdravlja biti unapređenje pravnog okvira menjanjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenoj dokumentaciji, što će omogućiti unapređenje ovog novog, integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.