NavMenu

Da li je Srbija prestala da bude jeftina zemlja? - Dinar stabilan, cene rastu u evrima, šta nam to donosi

Izvor: eKapija Četvrtak, 19.01.2023. 14:01
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Bru-nO)Ilustracija
Svedoci smo svakodnevnog rasta cena u Srbiji, a tri primera možda najbolje ilustruju taj veliki skok koji se, čini nam se, desio "preko noći" – obično točeno pivo u Beogradu sada je 3 evra, relativno kratka vožnja taksijem 10, a mesečna kirija za solidan stan 500 EUR. Da li je Srbija zapravo prestala da bude jeftina zemlja i šta nam to donosi?

Sa druge strane, u uslovima visoke inflacije nacionalna valuta je prvi put stabilna (ako ne računamo neprežaljeno vreme Ante Markovića). Treba li da se radujemo stabilnosti dinara, i koliko to zavisi od priliva stranih investicija koje predsednik Vučić neki dan pomenu u kontekstu svojih strahova?

- Mi smo navikli na neka druga vremena kada smo mi imali inflaciju, a drugi je nisu imali. U takvim okolnostima postoji problem za stabilnost nacionalne valute. Ali sada se paralelno uz inflaciju dinara dešava i inflacija evra. Znači isto koliko je kod nas povećana inflacija, u dinarskoj zoni, toliko je skočila i u evrozoni. To je taj paritet kupovne moći, ništa se nije promenilo – kaže za eKapiju Zoran Grubišić, profesor na Bankarskoj akademiji.

- Ali ako svima paralelno raste inflacija, jer ovo je sada globalni problem, nije samo naš, onda nema problema sa nestabilnim deviznim kursom, ništa se ne dešava sa vašom valutom specifično u odnosu na druge – dodaje profesor.

On navodi da dinar može da ostane stabilan, jer i drugi imaju probleme:

- Sve dok mi nemamo veće probleme u odnosu na druge, a nemamo, naprotiv čak, ako pogledamo ekonomski rast i priliv stranog kapitala, on je verovatno povoljniji kod nas nego u nekim drugim zemljama. E sad, ako nam se smanji priliv stranih direktnih investicija, to bi uticalo na stabilnost dinara, ali ne vidim razlog zašto bi se smanjio. Ništa se ekonomski specifično ne dešava sa našom zemljom u odnosu na druge.

Predsednik Vučić je, međutim, pomenuo "politički rizik", praveći paralelu sa Rusijom i odlaskom investitora...

- Politički rizik je druga stvar, ali se ni to nije negativno odrazilo cele prošle godine na priliv kapitala u Srbiju. Skoro čitave godine smo imali rat u Ukrajini, pa taj priliv nije bio ništa manji, naprotiv, imali smo rekordni priliv stranog kapitala od oko 4 mlrd EUR, kako je rekao ministar Siniša Mali poredeći prošlu godinu sa rekordnom 2006. godinom – kaže Grubišić za eKapiju.

Profesor ocenjuje da Srbija i dalje nije skuplja zemlja:

- Svi imaju inflaciju, ali ne možemo samo kroz inflaciju da merimo. I svima drugima je skočila inflacija. Idite u Oslo ili u Frankfurt, bilo koji grad na Zapadu i pogledajte šta tamo možete da kupite za 1.000 EUR a šta u Srbiji, pa ćete videti razliku. Više vredi 1.000 EUR u Srbiji nego tamo.

Neki kažu da smo za kratko vreme u Srbiji, praktično, devalvirali evro...

- Nismo mi devalvirali evro, nego prosto i evro ima probleme.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu za eKapiju podseća da je u ekonomiji, po sistemu spojenih sudova, nemoguće samo izgubiti ili samo dobiti.

- Na jednoj strani izgubiš, na drugoj dobiješ. Ima više argumenata zašto je ovakav fiksni kurs dobar, a sa druge strane zašto je loš. Loš je na dugi rok, jer destimuliše izvoznike, ali suštinski, za većinu građana, ovakav kurs je dobar. Umetnost vođenja ekonomske politike je da tih loših implikacija bude što je moguće manje, a dobrih više – kaže naš sagovornik.

Savić napominje da Srbi pamte i vremena kada se zajedno sa krizom i inflacijom, i dinar sunovraćivao.

- Da ne idemo daleko, možemo da pogledamo devedesete godine, i šta nam se desilo. I ako posmatramo iz tog ugla, jedan od izvora stabilnosti Srbije je upravo taj jak dinar, uz sve manjkavosti. Ali pretežno je najjači argument da stabilan kurs dinara daje određenu sigurnost i privredi i građanima – navodi naš sagovornik.

Inflacija, dodaje, ovog puta nije izazvana u domaćoj ekonomiji.

- Ona je izazvana poremećajem cena u svetu posle pandemije, poremećajima u logistici tokom pandemije, a na sve to se nadovezala kriza sa Ukrajinom, koja je podigla i cene hrane. A mi smo zemlja koja je samodovoljna u proizvodnji hrane i ne bi trebalo da bude razloga za rast cena hrane i zamrzavanje cena. Ali opet, nismo izolovano ostrvo, veštačko đubrivo i naftu, na primer, uvozimo iz sveta – kaže Savić.

Prema njegovim rečima, uz sve mane koje nosi stabilan kurs, on je u ovom trenutku jedini dugoročni izvor stabilnosti.

- Evo uzmimo za primer ljude koji su uzeli kredite, i da NBS kaže nećemo više da branimo evro, nek se slobodno kotira, i on ode na 135. Ni privreda ni ljudi ne mogu da servisiraju kredite ni u ovom stabilnom kursu dinara, a zamislite kako bi to bilo onda. U kriznim vremenima ne sme ništa da se seče testerom – ocenjuje profesor.


Po njegovom mišljenju dinar će ostati stabilan i njegovu nestabilnost mogu da izazovu pre događaji u svetskim ekonomijama nego u srpskoj.

Takođe, ni on ne očekuje da bi priliv stranih investicija mogao da se smanji i da ugrozi stabilnost domaće valute:

- Iako stabilnost dinara ne zavisi samo od priliva stranog kapitala, to je u ovom trenutku važan kontrateg. A Srbija ima zadovoljavajuće visok priliv SDI, rekao bih čak na nivou proseka pre izbijanja pandemije. Dođe nam 4,5 mlrd EUR od SDI, pa još 3,5 milijarde od naših doznaka, i možda još neku milijardu koja ne prođe preko NBS, tako da smo negde na 7-8 mlrd EUR, što je više od 10% BDP-a praktično kao poklon od tetke iz inostranstva. I od toga se najveći deo promeni u našim bankama, što znači da je priliv stranih sredstava plaćanja i dalje značajnije veći nego što je odliv.

Savić smatra sa smo mi "ipak ekonomija koja je uhvatila neki kurs, koja se solidno razvija uprkos ovoj krizi":

- Srbija pruža neverovatne pogodnosti stranih kompanijama – kvalitetnu infrastrukturu, povoljan gasni aranžman sa Rusima, što su sve troškovi proizvodnje, zatim, vrednu i kvalifikovanu radnu snagu za koju stranci ne moraju mnogo da plate, a sve to država prati ozbiljnim subvencijama. Tako da ne postoji velika šansa da odu iz Srbije. Jedino ako njihove matične kompanije budu u problemu, tad se treba plašiti.

Druga je stvar, dodaje Savić, da li je to za Srbiju najbolja opcija:

- Naravno da se Srbija ne može razvijati na ovakav način dugoročno, mora osvajati više faze industrijskog razvoja, ne možemo se osloniti samo na jeftinu radnu snagu i motanje kablova. Ali u vremenu krize to je neko rešenje koje nije najbolje, ali je u ovom trenutku jedina opcija i realnost koju moramo da uvažimo. Biće problema, tu nema dileme, ali i najveći kritičari vlasti moraju da kažu da Srbija neočekivano dobro postiže rezultate i činjenica je da u ovim teškim vremenima ne treba mnogo da se žalimo. Ide to još nekako, što kažu.

B. P.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.