NavMenu

OIE Srbija 2022: Investitori vetroparkova otkrivaju zašto je za njih Srbija ključno tržište u Evropi

Izvor: eKapija Subota, 17.09.2022. 09:40
Komentari
Podeli

(Foto: OIE Srbija/Goran Zlatković)
Najveće svetske kompanije žele da investiraju u razvoj vetroparkova i solarnih elektrana u Srbiji, ali će operateri morati da šire kapacitete kako bi priključili povećan broj projekata na prenosni sistem - zaključak je panela koji je na konferenciji OIE Srbija 2022 okupio najpoznatije svetske investitore iz oblasti OIE.

Investitori se slažu da jedna od najjeftinijih energija u svetu dolazi iz OIE, kao i da je preduslov za razvoj ovih projekata sistem koji omogućava jednostavnije dobijanje dozvola.

Kako rat u Ukrajini i inflacija utiču na investitore, da li je proces dobijanja dozvola za gradnju u Srbiji teži nego u regionu, može li Evropa biti energetski nezavisna - neke su od tema o kojima su razgovarali učesnici panela "Tržišni izazovi, regulatorne prepreke i investicioni ambijent kao ključni elementi za realizaciju vetroparkova i drugih OIE projekata (reč investitora i proizvođača opreme)".

Srbija je ključno tržište za Masdar

Senior menadžer za razvoj i investicije kompanije Masdar Ubaldo Janez Dijaz ističe da je Srbija za njih ključno tržište u Evropi. Kompanija Masdar iz Abu Dabija stoji iza najvećeg vetroparka u Srbiji, Čibuk 1, a otvorena je i za razvoj solarnih elektrana.

- U Srbiji smo prisutni na terenu od 2018. godine kroz Masdar Taaleri Generation (MTG). Srbija je za nas ključno tržište u Evropi, sa velikim potencijalom za rast. Otvoreni smo i za razvoj solarnih kapaciteta - ističe Dijaz.

On napominje da se investitori OIE projekata suočavaju sa različitim izazovima u Evropi, a jedan od njih su razgovori sa velikim brojem vlasnika zemljišta.

- U Srbiji je situacija specifična, projekti su manji do srednji, dok su u Španiji na primer, veliki. Dobijanje dozvola izazov je i u Srbiji i Evropi. Cenimo reforme u energetskom sektoru, ali očekujemo više regulatornih propisa koji će poboljšati dobijanje dozvola - napominje Dijaz.

(Foto: OIE Srbija/Goran Zlatković)

Nema većih problema po pitanju izdavanja dozvola za OIE projekte u Srbiji

Ipak, direktor poslovnog razvoja za Evropu u kompaniji Enlight Renewable Energy Marko Lipošćak kaže da ne vidi neke veće probleme po pitanju izdavanja dozvola za OIE projekte u Srbiji.

- Očekujemo u budućnosti više monitoringa od strane domaćeg zakonodavstva što će značiti i duže procese, ali to je razumljivo jer je reč o kompleksnim projektima. Srbija u tom smislu nije izuzetak, ni u regionu, pa ni u Evropi. Ono što mora da se uzme u obzir je pitanje priključenja na prenosni sistem. Operateri moraju da šire kapacitete kako bi nas priključili na prenosni sistem, a njima su za to potrebne iste dozvole kao i nama - upozorava Lipošćak.

Prema njegovim rečima, novac nije problem, a zelena tranzicija ima političku podršku. Kako kaže, trenutna nestabilnost cena ne ide na ruku nikome, ali postoje načini da se ona kontroliše.

- Danas su rekordno visoke cene struje što je za neke fantastična vest. Ali, pre dve godine imali smo rekordno niske cene. Vreme se promenilo, a promene nekad nama idu u korist, nekad ne. Postoje, ipak, alati da se kontroliše nestabilnost. Sistem koji je uspostavljen u Srbiji mora da uzme u obzir novu realnost, koja uključuje i povećanje cene materijala. Ako se to desi, imaćemo uspešnu primenu - zaključuje Lipošćak.

Evropa mora da bude energetski nezavisna

Generalna direktorka kompanije Nordex za Mediteran En-Katrin de Turtije kaže da Nordex želi da podrži razvoj vetroenergije u Srbiji. Inače, ovaj nemački proizvođač turbina isporučuje turbine ukupne snage 105 megavata za vetropark Krivača.

- Srbija omogućava da se instalira najsavremenija tehnologija što je velika prednost. Da bi Evropa prevazišla veliku energetsku krizu u kojoj se nalazi, moramo da imamo energetsku nezavisnost na nivou kontinenta. Potrebno je da svu proizvodnju imamo u Evropi - ističe de Turtije.

Sama kompanija, koja je novi ambiciozni igrač na srpskom tržištu vetra, ima u planu povećanje proizvodnih kapaciteta.

- Za 150% smo povećali proizvodnju u poslednje četiri godine. Ukoliko su uslovi povoljni, imamo dugoročnu perspektivu. Razvijamo nove turbine, ulažemo u nauku, sposobni smo da povećamo proizvodne kapacitete kad se ukaže potreba - kaže de Turtije.

Ona podseća da jedna od najjeftinijih energija u svetu dolazi iz OIE, ali profit nije ravnomerno izjednačen.

- OIE su uspeli da smanje troškove energije za 70% što je veliki uspeh. Ali, pritisak na cene je sve veći, imamo smanjenje marži i povećanje cena što nije dobar put. U poslednje dve i po godine, kovid i rat u Ukrajini dodatno su povećali cenu transporta i proizvodnje i uticali na neizvesnost koja onda izaziva cenovne fluktuacije - objašnjava de Turtije.

Očekivano povećanje cena vetroturbina

Povećani troškovi kapitala svakako utiču na razvoj OIE, ali nije to najveći problem, smatra direktor evropskog energetskog tima EBRD Grzegorz Zielinski.

- Troškovi pozajmljivanja su veoma visoki, ali sećam se vremena kada su troškovi finansiranja bili još viši. Moramo da razmotrimo kako da se zaštitimo od rizika. Očekivano povećanje cena vetroturbina će biti mnogo veći problem, ali očekujem da projekat OIE ostane konkurentan jer je i dalje najjeftiniji i ima političku podršku u Evropi. Ranije su političari mislili da je OIE naučna fantastika, danas ne, i to ne toliko zato što je reč o zelenoj energiji, već lokalnoj. I zato, nećemo da pričamo o megavatima iz OIE, već o gigavatima - zaključuje predstavnik EBRD.

Konferenciju OIE Srbija 2022 organizovalo je udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i organizacije WindEurope.

Portal eKapija je jedan od medijskih pokrovitelja konferencije.

M. D.

Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Obnovljiva energija

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.