NavMenu

D Days 2022: Građane treba edukovati da lakše prihvate inovacije u bankarskom sektoru

Izvor: eKapija Petak, 17.06.2022. 11:24
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija)
Građani često imaju strah od inovacija i tehnologija, jer im je sve to nepoznato i novo. Službenici na šalterima banaka, takođe, potajno strahuju hoće li ostati bez posla usled svepristune digitalizacije bankarskog sektora. A država? Ona sve to prati i trudi se da nađe načine kako da reguliše ovu oblast.

Kako su poručili učesnici na prvom panelu ovogodišnje D Days konferencije u Bečićima, ne treba žuriti sa normiranjem ove oblasti, jer se tehnologija menja iz dana u dan, pa države našeg regiona treba da osluškuju tržište i da prate kako su to neke druge države uspešno uredile i time uvede adekvatnu zakonodavnu praksu u svojim okvirima.

Jedno je činjenica, istakao je u uvodu Miloš Grujić, direktor PREF-a, fintek je naša realnosti i uvođenje savremenih tehnologija u bankarski sektor ima pozitivne implikacije na celokupno društvo, jer se stvara dodatna vrednost građanima i privredi. Naveo je podatak da ulaganje u fintek povećava GDP per capita za 0,1%.

Otpor ka finteku i inovacijama je generalno prisutan u bankarskom sektoru, i u suštini svodi se na činjenicu da bilo kakva veća promena sa sobom donosi nepoznanice i određenu dozu neizvesnosti i unosi strah od nepoznatog i uzrokuje otpor i blokadu, istakao je u svom izlaganju Bojan Luburić, predsednik Uprave MF banke iz Banjaluke.

- Locirali smo tri ključna mesta gde se taj otpor najviše dešava. Prvo unutar samih finansijskih insituticija, zatim kod regulatora i zakonodavca i na kraju kod samih klijenata. Moramo prvo krenuti od finanasijskih institucija, menjati se iznutra, i videti koja su to pitanja koja dovode do otpora i zašto se teže prihvataju inovacije – rekao je Luburić.

Trebalo bi se pozabaviti, kaže on, posebno pitanjima koje postavljaju zaposleni.

- Vrlo često, kad se planira promena, zaposleni u bankama postave pitanje: Hoću li se ja moći prilagoditi u takvom novom okruženju, da li ću doprineti radu banke i hoće li moj rad biti vrijedan. Ova pitanja ne smeju biti zanemarena.

I zakonodavci i finansijske institucije, prema njegovom mišljenju, imaju tu boljku nedostatka kadrova, stručnih lica koja imaju iskustva i volju da prate i uče o promenana, da uočavaju prilike i šanse.

- Ako se složimo da je taj kadar redak resurs, onda ga kao takvog moramo deliti da bi društvo imalo koristi. Svi učesnici u ovom procesu moraju jedni druge da uvažavaju, da se zajednničkim snagama radi na regulativi.
Klijenti su i dalje najvažniji - smatra Luburić.

- Komplikovano je njima pojašnjavati ko je šta osmislio, na kraju krajeva, to obigčnog građanina ni ne zanima. Poenta je da se prepozna potreba ili problem klijenta, i da mu se na što lakši način objasni kako ćemo to rešiti, i kako će to uticati na uštedu vremena i prostora. Potrebno je ugraditi vid kratkoročne nagrade za klijente, da bi se lakše prihvatili noviteti - zaključio je Luburić.

Banke su prepoznale da je tehnologija njihova budućnost i značajne resurse ulažu u novu vrstu usluga, istakao je Goran Babić, predsednik Uprave NLB banke Banjaluka.

- U stalnoj komunikaciji sa klijentima i podižući nivo naših usluga pokušavamo da našim klijentima približimo novitete. Način na koji bankari razmišljaju o približavanju tih usluga građanima nije isti način kako klijent razmišlja. Klijent može imati sasvim drugu percepciju kako treba da finkcioniše savremena banka, imaju neke druge strahove i pitanja, nego što mi bankari imamo dileme.

Naveo je interesantnu percepciju da npr. mlađa populacija sada više koristi šalter usluge nego stariji ljudi i to je nešto što pokušavaju da razumeju.

- To su mladi koji odrastaju uz tehnologiju, ali u domenu banaka nisu spremni da prihvate nove tehnologije, smatrajući ih rizikom.

Više od deset godina imaju dobra i moderna rešenja u digitalizaciji, kaže Babić, al ne može reći da su zadovoljni brzinom sprovođenja odluka.

- Očekivali smo da da ćemo brže doći do nekih brojki, kao neke druge zemlje u regiji. Na primer, Severna Makedonija je puno odmakla u tom smislu. Cilj celog društva je da se modernizujemo i prihvatimo inovativnost, kako bi se olakšao svakodnenvni život – poručio je Babić.


Kriptovalute su mejnstrim

Više nije nepoznanica šta su to kriptovalute, jer su svi čuli o njima, od domaćica do bankara, poručio je Boris Majstorović, CCO fintek kompanije BCX, koja je osnovana 2018. godine i koja je prva u BIH implementirala blokčejn tehnologiju. BCX, kaže, nije klasična kriptomenjačnica ili kriptoberza, već mnogo više – ima svoj digitalni, blokčejn model, i to je temelj u digitalnoj ekonomiji.

- Kod nas se mogu pohraniti digitalne valute na digitalnim novčanicama. Iako smo u početku imali najviše muškaraca kao klijenata, u dobi od oko 40 godina, sad primećujemo da nam se obraćaju i dame, jer to vide kao investiciju. Dolaze i i oni iz klasičnih finansijskih institucija, kao i oni koji su se već trgovinom bavili na berzama. Vidimo pomake u smislu da nam dolaze ljudi raznih profila, od domaćica do pravnika. Čak nam i bankari dolaze. Radimo dosta na edukaciji naših korisnika, jer je veliki problem finansijska pismenost.

Možda je donedavno ovaj svet bio svet zaljubljenika u kripto, ali je to sada postao mejnstrim, kaže Majstorović.

- Nije to više nepoznanica. Edukacija je ključ, da se podigne finansijska pismenost, jer se time povećava ne samo kvalitet usluge, nego i efikasnost rada. Kriptovalute nisu kriminal, kako se to danas perceprija u široj javnosti – istakao je Majstorović.


Kako vlast i zakonodavac gledaju na ovu oblast

Život je brži od pravne norme, poručila je Snježana Rudić, pomoćnica ministra u Ministarstvu finansija RS. Stvari se brže dešavaju u privredi, zajednici i među građanima, nego što to normiranje može da sustigne.

- Kad sve to stavimo u finansijski sektor, gde se promene jako brzo dešavaju, shvatamo da se nalazimo u sferi finansijskih virusa, gde se mutacije dešavaju jako velikom brzinom i jako je teško uspostaviti norme. Smatram da ako se neka društvena pojava nije dovoljno razvila, ne treba je ni normirati. Svako normiranje daje privid afirmisanja i poziva ka zajednici, npr. nekoj domaćici, te ispada kao da im šaljemo poruku da država zna šta radi i da je dorasla da nadgelda i normira sve to. To u ovakvim slučajevima ne može biti tako...

Snježana Rudić smatra da u ovoj fazi razvoja, u ovoj oblasti kakva je digitalna imovina, "ne možemo biti pioniri uređenja".

- Nama nedostaje ekspertiza, kao i uporedna prava, i mogućnost da poredimo gde su se koje norme dobro pokazale, a gde su bile smetnja. Trebamo imati zakon koji je proporcionalan željenom cilju. Nekad norma može biti toliko rigidna da zaustavi razvoj pojave koja je bila željena.

U proceduri usvajanja u Republici Srpskoj su određeni propisi, pa se sledeće sedmice očekuje usvajanje izmena zakona o tržištu hartija od vrednosti, gdje je RS najpre izabrala uzak pristup, kojim se za sada radi impelementacija zahteva radi sprejčavanja pranja novca.

- Mi u RS zasad idemo skromno i malim koracima, isključivo radi sprečavanja pranja novca.

Regulatori moraju razumeti tehnologiju i način kako se ona primenjuje da bi mogli doneti adekvatne regulative, poručio je Ivan Bošković, direktor direkcije za platni sistem u Centralnoj banci Crne Gore.

- Mi smo u našoj Centralnoj banci oformirli direkciju koja se bavi finansijskim tehnologijama, sa namerom da znanje kolega podelimo sa kolegama pravnicima i ekonomistima, koji možda dosad nisu imali interesa da se bave ovim pitanjima. Znači, mora postojati akumulacija znanja unutar institucije.

Drugi izazov, smatra on, koji regulator ima su politički procesi, jer se dešavaju velike turbulencije i na tom polju.

- Ali, tehnologija ne čeka. Nama kucaju na vrata kompleksne tehnolgije. Regulacija jeste izazov za institucije, ali je fokus na tome kako zašititi korisnike. Da li možemo zamišljati idealnu regulativu – što da ne, ako ništa drugo onda da zamišljamo efikasnu saradnju i deljenje znanja ne samo u nacionalnim okvirima, nego i regionalno.

Bošković smatra da je Srbija donela najbolji zakonodavni okvir koji bi mogao biti vodilja zemljama regije. Crna Gora, kaže, još nije donela zakon o digitalnoj imovini i blokčejnu, ali radi na njemu.

- Opet, ne mora da znači da ono što se pokazalo dobro u jednoj zemlji, bude dobro i u drugoj. Nama je dosta pomogla komunikacija sa drugim centralnim bankama, u smislu šta se pokazalo kao dobra ili loša praksa, da razumemo proces i ne ponavljamo greške. Mi u Crnoj Gori moramo poboljšati komunikaciju između regulatornih tela i raditi na edukaciji stanovništva, i kako da ono zaštiti svoja prava. Trebalo bi raditi na što efikasnijem donošenju, a onda i ažuriranju regulative. Koliko god da donesete dobru regualativu, ona ima svoj rok trajanja. Regulativa, ali i čitav sistem, mora biti dovoljno fleksibilan za sve novitete koji dolaze - zaključio je Bošković.



Ovogodišnja konferencija D Days održava se u Bečićima 16. i 17. juna u organizaciji banjalučke firme BAM Consult, i posvećena je aktuelnim trendovima u digitalnoj sferi, uvođenju inovacija i tehnologija u finansijski sektor, kao i procesima digitalizacije u celokupnom društvu.

Portal eKapija je medijski sponzor konferencije.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.