NavMenu

Legitimni interes rukovaoca kao pravni osnov obrade podataka o ličnosti - Da li umete da ga pravilno primenite?

Izvor: PR Legal Ponedeljak, 13.09.2021. 08:57
Komentari
Podeli
(Foto: Ugur Akdemir / Unsplash)
Obrada podataka o ličnosti je zakonita ukoliko je utemeljena na jednom od šest pravnih osnova koji su predviđeni u članu 12. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (Službeni glasnik RS br. 87/2018) (ZZPL). Drugim rečima, ukoliko obrada nije zasnovana ni na jednom od ovih osnova, ona je nezakonita.

Za razliku od ranije važećeg zakona, ZZPL je u naš pravni sistem uveo legitimni interes rukovaoca ili treće strane kao jedan od osnova obrade podataka o ličnosti. Konkretnije, ZZPL propisuje da će obrada biti zakonita ako je neophodna u cilju ostvarivanja legitimnih interesa rukovaoca ili treće strane, osim ako su nad tim interesima pretežniji interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose koji zahtevaju zaštitu podataka o ličnosti, a posebno ako je lice na koje se podaci odnose maloletno lice.

Rukovaoci podacima se često opredeljuju za ovaj osnov obrade jer ga smatraju pogodnijim od npr. pristanka lica na koje se podaci odnose budući da ne zahteva nikakvu aktivnost ovog lica, a naročito jer (pogrešno) smatraju (1) da je dovoljno uopšten da pod njega mogu da podvedu razne radnje obrade koje vrše, i (2) da je dovoljno da se samo pozovu na njega, bez dublje analize, te stoga često i greše u njegovoj primeni.

Može se reći da je u osnovi problema primene legitimnog interesa suštinsko nerazumevanje šta legitimni interes zapravo predstavlja. Prema Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (Poverenik), legitimni interes se ogleda u "stvarnoj, konkretnoj i pravno dopuštenoj koristi rukovaoca ili treće strane, za čije ostvarivanje je neophodna obrada određenih podataka o ličnosti i nad kojom ne pretežu interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose"[1].

Iako nesumnjivo predstavlja najfleksibilniji osnov obrade, ostvarenost uslova za primenu legitimnog interesa se ne sme pretpostavljati. Rukovalac, naime, mora da izvrši nekoliko provera; najpre, mora da utvrdi postojanje odgovarajuće koristi koja se nastoji ostvariti obradom podataka, zatim da je obrada neophodna radi postizanja te koristi, kao i da nad tako utvrđenim legitimnim interesom ne pretežu interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose (tzv. balancing test).

Pozivanje na legitimni interes će po pravilu biti opravdano onda kada se podaci koriste na način na koji lica na koje se ti podaci odnose to očekuju i kada obrada ima minimalni uticaj na njihovu privatnost. Ukoliko se isti rezultat može postići na način kojim se manje zadire u privatnost lica na koje se podaci odnose, obrada zasnovana na legitimnom interesu neće biti zakonita. Ukoliko lica na koje se podaci odnose ne bi razumno očekivala vršenje konkretne obrade ili bi im obrada nanela neopravdanu štetu, legitimni interes takođe ne bi bio primenjiv jer bi u tom slučaju upravo interesi i osnovne sloboda i prava lica pretegli nad legitimnim interesom.

Navedeno ne treba da odgovori rukovaoce od legitimnog interesa kao osnova obrade već da im pomogne u njegovoj pravilnoj i zakonitoj primeni. Takođe, legitimni interes ne treba svesti samo na situacije kada se radi o ostvarivanju šire društvene koristi jer je njegovo korišćenje moguće i radi ostvarenja npr. komercijalnih interesa, ali uz pažljivu proveru ispunjenosti propisanih uslova.

U vezi sa navedenim, prema stanovištu Poverenika, potrebno je da rukovalac o prethodno izvršenoj proceni legitimnog interesa sačini pisani akt[2]. Takva obaveza nije propisana ZZPL, ali je Poverenik izvodi iz obaveze poštovanja načela zakonitosti, poštenja i transparentnosti i načela odgovornosti za postupanje iz člana 5. ZZPL, a kako bi rukovalac bio u mogućnosti da predoči da se obrada zasnovana na legitimnom interesu vrši u skladu sa zakonom, zbog čega ispunjenost uslova treba da bude dokumentovana[3].

Ne postoji obavezujuća forma u kojoj bi navedeni akt trebalo sačiniti, ali je Poverenik izradio Model akta o proceni legitimnog interesa kao pravnog osnova za obradu podataka o ličnosti i objavio ga na svom veb-sajtu (dostupno ovde) koji može biti od velike pomoći rukovaocima. Model sadrži pitanja podeljena u tri grupe na koja rukovalac treba da odgovori i da na kraju, na osnovu datih odgovora, donese odluku o tome da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za pozivanje na legitimni interes kao osnov obrade.

Poverenik je, pored navedenog, pojasnio i da rukovaoci koji su doneli akt o proceni uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti, u smislu člana 54. ZZPL, nemaju obavezu da sačine posebna akt o proceni legitimnog interesa, budući da opis legitimnog interesa svakako mora biti naveden u proceni uticaja[4].

Ne treba zaboraviti ni da rukovoci koji obradu zasnivaju na legitimnom interesu moraju o tome da obaveste lice na koje se podaci odnose budući da je to obavezni element obaveštenja o obradi podataka u smislu čl. 23. i 24. ZZPL, kao i da je potrebno da ih obaveste o pravu na prigovor u smislu člana 37. ZZPL.

[1] Legitimni interes kao pravni osnov za obradu podataka o ličnosti – Najčešće postavljana pitanja u vezi sa primenom člana 12. stav 1. tačka 6) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (Sl. glasnik RS, br. 87/2018), Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Verzija 1.0 od 12.05.2020. godine, strana 2, dostupno ovde.
[2] Ibid, strana 3.
[3] Ibid.
[4] Ibid.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da kontaktirate advokatsku kancelariju PR Legal.

Autor teksta je Ivana Ružičić, Managing Partner u advokatskoj kancelariji PR Legal

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.