NavMenu

Koliko zapravo iznosi inflacija u Srbiji i da li nam preti dvocifreni rast?

Izvor: Politika Sreda, 18.08.2021. 15:43
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Robert Petrovic/shutterstock.com)Ilustracija
Individualni, psihološki osećaj je da je stopa rasta veća zbog poskupljenja hrane, jestivog ulja na primer.

- Nekada sam za hiljadu dinara točio sedam, sedam i po litara goriva, a sada samo šest. Gradnja kuće me košta 70% više nego da sam to radio prošle godine...

Ovakvi i slični komentari na poskupljenja mnogih proizvoda u Srbiji mogu se čuti na svakom koraku. Više cene registrovala je i statistika pa je tako julska međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila 3,3%, a od početka godine, što znači u odnosu na decembar 2020 – 3,7 procenata. Za većinu stanovnika bitna je roba koju oni kupuju, a to su hrana, gorivo, cigarete koje su poskupele zbog šestomesečnog usklađivanja akciza. Zato mnogi kažu da im se čini da je mereno time koliko su im novčanici prazniji, inflacija ipak veća.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu navodi da su građani i ranije sumnjali u podatke o inflaciji, ali da su oni kod nas relativno pouzdani. Više je reč o percepciji da su poskupeli proizvodi koje oni kupuju, što je nepovoljno za njih, dok zanemaruju desetine hiljada drugih čije cene nisu povećane. Cene goriva su, na primer, povećane, ali ne treba da ih poredimo sa prošlom godinom. Građevinski materijala jeste poskupeo, napominje on.

– I u drugim zemljama cene rastu. Još dominira objašnjenje da je reč o poremećajima u lancima snabdevanja kao posledica pandemije. Nedostaju poluprovodnici, čipovi. S druge strane, moguće je i da je tako "širok" rast cena posledica velike fiskalne i monetarne ekspanzije koje su primenile centralne banke i vlade. Centralne banke su štampale mnogo novca, a države su takođe podelile puno para kako bi ublažile krizu. Ponuda novca je znatno brže rasla od proizvodnje. U periodu restriktivnih mera ljudi su štedeli, a posle su izneli taj novac na tržište – objašnjava Arsić.

Prema njegovim rečima moguće je da će inflacija biti i nešto veća od ovih 3,3%, ali nam dvocifrena ne preti.

– Ako cene primarnih proizvoda ostanu na visokom nivou onda će one da se prenesu na cene finalnih proizvoda. Taj prenos se ne dešava odmah, postoji određeno kašnjenje. Rizični su i rezultati poljoprivrede zbog suše za proizvode koji dospevaju u avgustu, septembru. Ne preti nestašica, ali će prinos biti smanjen, a neće biti robe za izvoz – navodi Arsić.

Ako na svetskom nivou potraje inflacija vlade i centralne banke preduzeće mere za njeno suzbijanje, jer bi ona bila loša za oporavak privrede, za državu kao dužnika, preduzeća i građane kao dužnike. Zato SAD i Evropa nisu povećale kamate. Balansira se između potrebe da se kroz tražnju podstakne privrede, ali se tražnjom podstiče i inflacija, kaže Arsić.

Ivan Nikolić saradnik Ekonomskog instituta napominje da je inflacija trenutno malo viša, ali vrlo bliska cilju od tri, plus, minus 1,5%. U Nemačkoj, na primer, stopa rasta je trenutno 3,1 procenat dok mnoge zemlje imaju i veću. Baltičke zemlje oko 4,5 do 5%, SAD više od pet procenata, a cilj im je bio dva odsto što znači da im je inflacija dva i po puta veća.

– Kod nas je tri procenta centralna vrednost cilja, a da ne govorimo da je interval veći za još 1,5%. U tih 3,3 procenta međugodišnje inflacije ugrađene su i regulisane cene koje u EU nemaju. Povećane su cene električne energije, akcizni proizvodi, neke komunalne usluge. Individualni, psihološki osećaj je da je inflacija veća zbog poskupljenja hrane, jestivog ulja na primer. Cene hrane idu u oba smera. Povrće je u junu poskupelo, a u julu pojeftinilo, dok je voće poskupelo. Trećina porasta cena svuda u svetu, pa i kod nas potiče od energenata, ali i građevinskog materijala. Bazna inflacija, a to je deo gde se cene određuju na tržištu, je dva odsto već dugo i nema nagoveštaja da bi mogla da bude alarmantna – ukazuje Nikolić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija je u julu ostala nepromenjena u odnosu na jun i iznosila je 3,3%, što je u skladu sa očekivanjima Narodne banke Srbije.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u julu povećane za 0,2%, pri čemu su na mesečni rast cena najviše uticale više cene naftnih derivata, turističkih paket-aranžmana, kao i redovno usklađivanje cena cigareta s povećanjem akciza. U suprotnom smeru najviše su delovale sezonski niže cene povrća.

Bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) nastavila je stabilno kretanje i u julu je iznosila 1,9% međugodišnje.

Prema centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija će i u narednom periodu nastaviti da se kreće u granicama cilja od 3% plus, minus 1,5 procentnih poena.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.