NavMenu

Najavljeno povećanje minimalca "ujedinilo" poslodavce i sindikate - 300 EUR ne odgovara ni jednima ni drugima

Izvor: eKapija Četvrtak, 15.07.2021. 13:44
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Lavazzamoon/shutterstock.com,)Ilustracija
Između 350 i 400 hiljada radnika koji u Srbiji primaju najnižu zaradu, mogli bi, sudeći prema najavama predsednika Srbije Aleksandra Vučića, da od naredne godine primaju platu veću za nešto manje od 3.000 dinara. Najavljeno povećanje minimalca sa sadašnjih 32.000 na oko 35.000 dinara, pak, iz različitih razloga nije prihvatljivo ni za poslodavce, ali ni za sindikate.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da je dogovoreno povećanje neoporezivog dela na 19.300, ne preciziravši sa kime je dogovor postignut.

- Dogovorili smo se da idemo na povećanje neoporezivog dela dohotka, moguće na 19.300 dinara, a druga mera je smanjenje poreza i dopronosa za 0,5 ili 1,5%, u zavisnosti od toga kakvo bude stanje javnih finansija - rekao je Vučić novinarima povodom ocena poslodavaca da neće moći da u 2021. godini isplate minimalnu zaradu od 300 EUR, a prenosi Beta.

Direktor Unije poslodavaca Srbije Srđan Drobnjaković za eKapiju ističe da poslodavcima neće biti od koristi ni najavljeno povećanje neoporezivog dela zarade, a taj teret posebno će teško podneti mala preduzeća.

- Povećanje neoporezivog dela na 19.000 nama ništa ne znači, a pogotovo malim i srednjim preduzećima. Najavljeno je povećanje minimalne zarade za 10%, a retko ko ima i održavanje prometa od pre pandemije, a kamoli povećanje od 10% - smatra Drobnjaković.

Dodaje da je njihov predlog da nepoporezivi deo treba da bude u visini minimalne zarade, ali i da su sremni da podrže predlog Fiskalnog saveta.

- Podržavamo Fiskalni savet i predloge koje su oni dali. To je progresivno oporezivanje i predlog da neoporezivi deo bude 26.000 dinara.
Država treba da shvati da je to dugoročno, to su uradile i razvijenije skandinavske zemlje, ali i neke iz našeg bližeg okruženja Hrvatska i Slovačka - kaže naš sagovornik.

Prema njegovim rečima povećanje minimalca na 35.000 dinara neće značiti samo povećanje minimalne zarade, već će "lančano povući i povećanje zarade drugih radnika".

- Radnik koji je do sada imao 35.000 dinara, imao je više od minimalca, i sada će tražiti povećanje - ističe Drobnjaković i dodaje da kako dogovor nije postignut ni prošle godine, tako ga ne očekuje ni ove.


Za sindikate prihvatljiv minimalac u visini minimalne potrošačke korpe

Ni stav sindikata nije promenjen u odnosu na prošlu godinu, kaže za eKapiju Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS).

- U ovoj zemlji se sve isto dešava. Predsednik kaže koja će biti minimalna zarada, što je direktno stavljanje u zapećak Socijalno-ekonomskog saveta, i poslodacaca i sindikata - smatra Savićeva.

Navodi da o povećanju minimalne zarade treba da se govori u septembru.

- Tada mož da se vidi kolika je inflacija, koliko je povećanje plata i penija i na osnovu toga možemo da damo predlog povećanja minimalne zarade. Predsevnik je valjda mislio da će iznoseći taj podatak da će sve nas da fascinira - ističe predsednia ASNS-a.

Najavljeno povećanje minimalne zarade prema rečima naše sagovornice neće uticati na to da radnici bolje žive.

- Povećanje neće uticati na onih oko 400.000 ljudi koji primaju minimalnu zaradu jer su enoromno porasle osnovne životne namirnice, komunalne usluge, porezi, pre svega porez na nekretnine, povećanje akciza, tako da to povećanje od nešto manje od 3.000 hiljade neće značiti. Poručujem predsedniku i svim članovima vlade da probaju da žive sa 35.000 dinara mesečno - kaže Savićeva.

Cilj sinidkata je da se minimalna zarada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.

- Pre dve godine postignut je dogovor da se minimalna zarada izjednači sa minimnalnom potrošačkom korpom, to je potpisano, dogovoreno, od tada je prošlo dve godine. Oni će sada reći pandemija, nemoguće je to ostvariti, međutim i da nije bilo pandemije to se ne bi desilo - ističe.

Ivana Milovanović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.