NavMenu

U Srbiji registrovana 430 proizvođača vina - Prošle godine proizvedeno gotovo 23 miliona litara vina

Izvor: Tanjug Nedelja, 13.06.2021. 15:08
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Dmitriy Yakovlev/shutterstock.com)Ilustracija
U Srbiji je u 2020. godini proizvedeno 22,29 miliona litara vina, a ukupno je izvezeno 11,17 miliona litara vina, u vrednosti oko 16 mil EUR, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i navode da broj registrovanih proizvođača vina u poslednjih pet godina konstantno raste.

Tako je junu ove godine u Srbiji registrovano 430 proizvođača vina, dok ih je 2016. bilo 295, a u Ministarstvu za Tanjug kažu da je sektor proizvodnje vina prepoznat kao strateški važan za razvoj ekonomije Srbije.

Navode da proizvodnja varira po godinama u zavisnosti od klimatskih uslova, potražnje i poslovnih aranžmana proizvođača vina.

Na osnovu podataka iz Vinarskog registra koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u 2020. godini bila je umanjena tražnja za vinom usled otežanog rada ugostiteljskih objekata uzrokovanog pandemijom korona virusa.

U 2020. proizvedeno je 7,2% manje vina u odnosu na 2019. godinu, a u Ministarstvu navode da je prošlu godinu karakterisala i smanjena proizvodnja grožda u delovima Rasinskog okruga usled grada koji je pogodio taj kraj u maju prošle godine.

Napominju da su, pored mera podsticaja koje će biti nastavljene i u 2021. godini, vinogradarima i vinarima i ove godine omogućeni i povoljni krediti kroz novi projekat Svetske banke.

Podsećaju da je krajem marta objavljen Pravilnik o dodeli bespovratnih sredstava u okviru Projekta za konkurentnu poljoprivredu, a taj program će manjim i srednjim, ali komercijalno orijentisanim gazdinstvima značajno olakšati mogućnosti korišćenja podsticaja, jer ne moraju da predfinansiraju investiciju, već u realizaciju investicije ulaze tek nakon odobravanja projekta i sredstava.

U prvom javnom pozivu, koji je završen 4. juna, vinogradari su mogli da konkurišu za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno da osavremene opremu, mehanizaciju, uključujući i traktor, i unaprede kapacitete poljoprivrednog gazdinstva. Na javni poziv su mogli da se prijave voćari, vinogradari, povrtari i proizvođači cveća.

Uz sopstveno učešće od svega 10% od vrednosti prihvatljivih investicija, poslovne banke obezbeđuju 40% kroz kreditiranje poljoprivrednika i ostalih 50% su bespovratna sredstva obezbeđena iz zajma Svetske banke.

Minimalna vrednost prihvatljivih troškova za investicije u proizvodnju grožda u okviru Projekta konkurentne poljoprivrede Srbije je 20.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti, a maksimalna 50.000 EUR, dok prerađivači vina mogu da planiraju podsticaj za investicije koje se kreću od 25.000 do 400.000 EUR.

U oktobru se očekuje novi javni poziv u kom će i vinarije moći da konkurišu, a u drugoj polovini godine očekuje se i sprovođenje mera ruralnog razvoja koje su namenjene podizanju novih zasada vinove loze, izgradnji i opremanju kapaciteta za proizvodnju vina, kao i podrška unapređenju kvaliteta vina.

U cilju unapređenja vinogradarsko-vinarskog sektora i jačanja konkurentnosti proizvođača grožđa i vina Ministarstvo poljoprivrede svake godine sprovodi set mera finansijske podrške među kojima se nalazi i podrška namenjena unapređenju procesa proizvodnje kroz nabavku moderne opreme za proizvodnju, a od prošle godine i za izgradnju objekata za proizvodnju.

Kako navode u Ministarstvu, primetno je osavremenjavanje proizvodnje u domaćim vinarijama, što kao rezultat ima unapređenje kvaliteta proizvedenog vina i proširenje asortimana odnosno ponude vinarija različitim vrstama vina.

Kažu da u prilog osavremenjavanju proizvodnih procesa i unapredenja kvaliteta govori i činjenica da vina iz Srbije u poslednjim godinama osvajaju nagrade na prestižnim međunarodnim takmičenjima.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Srbija će projekat "letećih taksija" za EXPO razvijati sa kompanijom Airbus - Najavljeno potpisivanje memoranduma

Vlada Srbije će sa kompanijom Airbus potpisati memorandum za projekat razvoja Air mobility-ja, koji podrazumeva upotrebu malih, visoko automatizovanih aviona, na nižim visinama u urbanim i gradskim oblastima, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Mali je na svom Instagram profilu napisao da je sa regionalnim direktorom prodaje u kompaniji Airbus za Istočnu Evropu Aleksandrom Bojanićem, razgovarao je o uvođenju letećih taksija. -

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.