NavMenu

Kornišoni na mreži - Odličan prinos na malom prostoru

Izvor: Agroklub Petak, 23.04.2021. 15:37
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Bork/shutterstock.com)Ilustracija
Prošle godine Dragoslav Čubrlo iz Bača odlučio se za proizvodnju kornišona na otvorenom vertikalnim uzgojem i kako kaže - nije pogrešio. Na površini od osam ari imao je prinos od osam tona, a prosečna cena kretala se oko 60 dinara. Od setve do branja njegova porodica je sve sama odradila te su troškovi proizvodnje znatno smanjeni.

Proizvodnja kornišona na mreži pogodna je za male površine, a podrazumeva podizanje noseće konstrukcije, stubova, na koje se postavlja gornja i donja noseća žica i mreža na koju se usmeravaju biljke.

- Za postavljanje stubova i špalira, što će mi poslužiti i ove godine, potrošio sam oko 120.000 dinara, a tome treba dodati i troškove za preparate za prihranu i to je sve. Na maloj površini imao sam dobru zaradu, te ću i ove godine posejati ovo povrće - kaže naš Čubrlo, dodajući da je po dužnom metru imao 14 kilograma što smatra odličnim prinosom.

Ručno sejanje

Setvu kornišona sorte kibrija bački povrtar planira da obavi tokom prve dekade maja, kad prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva. Kako napominje, zemljište je nađubreno pregorelim stajskim đubrivom, uzorano, pre početka setve uradiće predsetvenu pripremu freziranjem. Seje se ručno ubacivanjem semenki u kućice na dubini od 1,5 do dva centimetra, razmak između kućica je 25 cm, a između redova 1,5 metar.

- Ukoliko je toplo biljke niču u roku od sedam dana, a ako je temperatura niža za desetak dana. Kako se razvija i raste polako se biljka usmerava u špalir kako bi uspravno rasla - kaže Čubrlo, dodajući da nakon toga treba obratiti pažnju na mere nege biljaka, a to podrazumeva redovno okopavanje, zalivanje i po potrebi zaštitu od bolesti i insekata, kao i prihranu koja se obavlja kroz sistem za navodnjavanje kap po kap.

Dobro negovane biljke mogu dostići visinu od oko 1,8 m.


Povrće koje voli visoke temperature

Krastavac voli toplotu te je za vegetativni rast i razvoj optimalna dnevna temperature oko 25°C i noćna oko 18°C, a tokom cvetanja do 32 °C. Sagovornik Agrokluba kaže da kada biljka ima optimalne uslove brzo napreduje te se za 45 dana nakon setve može očekivati prva berba. Krastavce je potrebno brati svaki ili svaki drugi dan obzirom da se plodovi klasiraju i moraju biti odgovarajućih dimenzija.

- Mogu da se pohvalim odličnom saradnjom sa otkupljivačem firmom iz Futoga, koji su svakodnevno nakon isporuke kornišona i isplaćivali. Takođe, njihov agronom Marko Grubiša bio nam je od velike pomoći svojim savetima i preporukama te smo uspeli ostvariti proizvodnju sa odličnim prinosima i kvalitetom - kaže ovaj proizvođač dodajući da će on ove godine organizovati otkup, a naredne povećati površinu pod kornišonima.

Na osnovu svog dosadašnjeg iskustva zaključuje da je ova proizvodnja rentabilna ukoliko se radi kao porodični posao, veće površine zahtevaju radnu snagu, samim tim i veće troškove.

- Ukoliko se proizvodnja organizuje na manjim zasadima koje mogu da obrađuju članovi porodice, zarada može biti odlična - kaže na kraju dodajući da se povrtarstvom bavi već nekoliko godina, ima plastenik na 400 m2, a na otvorenom povrće seje na 20 ari.

- Površina je mala ali se trudima da imam više kultura koje se tokom godine smenjuju tako da uvek imam prihod od prodaje povrća - navodi.

U planu i futoški kupus

Trenutno porodica Čubrlo bere mladi luk za koji tvrdi da osim jednog tretmana nije tretiran hemijskim sredstvima, jer kako objašnjavaju rade na kvalitetu, a ne kvantitetu.

- Svakodnevno vadimo luk, peremo ga i pakujemo po želji kupaca. Imamo svoje kupce, a to su ovadašnji marketi i pijace - kaže sagovornik Agrokluba dodajući da će nakon luka zasejati pasulj, u plasteniku je paradajz koji je rasađen nakon zelene salate, trenutno je u fazi cvetanja, a odlučili su da ove godine prvi put na otvorenom zasnuju proizvodnju futoškog kupusa.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.