NavMenu

Novi zakon o fleksibilnim oblicima rada trebalo bi da isprati globalni trend?

Izvor: Tanjug Utorak, 13.04.2021. 17:15
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pexels/ AlphaTradeZone)Ilustracija
Pandemija korona virusa menja okvir rada u celom svetu, a novi zakon o fleksibilnim oblicima rada, čije je donošenje najavljeno u Srbiji, treba da isprati globalni trend i uzme u obzir da propisi traju makar deceniju ili dve, poručeno je na vebinaru o novim oblicima rada.

Onlajn lejbor indeks je pokazao da je Srbija čak prva u svetu po broju frilensera po glavi stanovnika, a na 11. mestu po ukupnom broju, kaže profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jelena Žarković.

Navodi da frilenseri više spadaju u grupu samozaposlenih, a da to što nisu prepoznatljivi u zakonima, uz probleme u vezi sa naplatom poreza, znači da u startu imaju manja radna prava.

Na vebinaru u okviru projekta "Ekonomski razgovori: Novi oblici radnih odnosa, nova šansa ili novi prekarijat?" u organizaciji Fondacije Fridrih Ebert, Žarkovićeva je rekla da frilenseri nisu definisani ni kroz zakone mnogih zemalja članica EU, među kojima si i Danska i Francuska.

Ukazala je na veliki raspon u njihovim zaradama, ali i na to da treba misliti šta će biti sa tim ljudima, kao i sa platformskim radnicima, kada odu penziju.


Problem frilensera nije trenutni problem

Miran Pogačar iz Udruženja radnika na internetu kaže da problem frilensera nije nešto što je samo trenutni problem.

- Mi jesmo novi prekarijat, ali za razliku od drugih oblika rada, kao što je sezonski rad koji postoji decenijam, imamo ljude koji rade preko platformi, to su novi oblici rada, mogućnost dodira sa poslodovcem ne postoji - kaže Pogačar.

Povodom problema u vezi sa naplatom poreza frilenserima, zbog čega je udruženje ptotestovalo u više navrata, Pogačar je rekao da udruženje zagovara da naplata poreza počne od oktobra 2020. godine, a ne neplaćanje poreza.

- Imali smo samo obaveze koje su nam stavili na teret, a država ništa nije učinila u poslednjih 10 i 15 godina kako bi se ta oblast rada uredila - rekao je Pogačar.

Naveo je da frilenseri procečno mesečno zarađu između 70.000 i 80.000 dinara bruto, a da pojedini mogu da zarade i 2.000 i 3.000 EUR.


Od poslednje izmene Zakona o radu tržište rada umnogome se promenilio

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović rekla je da je Zakon o radu poslednji put izmenjen 2014. godine, a da se od tog momenta do danas tržište rada umnogome promenilio i pre pandemije.

Navela je da su se u međuvremenu pojavili novi nestandardni oblici rada, pored onih koji su funicinisali ranije, kao što su sezonski poslovi.

Istakla je pozitivne rezultate zakona o prijavi sezonskih radnika u poljoprivredi, koji su ranije decenijama radili bez ikakavih prava i bili nevidljivi za sistem.

Navela je da je pre reforme godišnje bilo prijavljeno oko 3.000 radnika, a da je za tri godine od donošenja zakona o prijavi sezonskih radnika u poljoprivredi u sistem uvedeno oko 50.000 ljudi, kao i da ta reforma može da bude "mustra" i za neke druge sektore.


Sindikati se prilagođavaju novim okolnostima


Duško Vuković iz Saveza samostalnih sindikata kaže da frilenseri i novi oblici radnog angažovanja i radnih odnosa utiču na to da se sidnikati prilagođavaju novim okolnostima,

- Blizu smo toga da napravimo jedan granski sindikat koji će obuhvati upravo frilensere i sve one koji ne rade u klasičnim delatnostima i granama - rekao je Vuković.

Ukazao je na trend smanjenja prava radnika i smanjenje broja klasičnih ugovora o radu, pre svega ugovora o radu na neodređeno.

- Prekarijat definišemo kao klasičnu eksploataciju, rad bez radnog odnosa, rad bez pisanog ugovora - kaže Vuković.

Naveo je da se i u Srbiji i u svetu priča samo o fleksibilnosti, ali ne i o "fleksigurnosti" za radnike u slučaju gubitka posla do pronalaska novog angažovanja.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.