NavMenu

Erste Bank a.d. Novi Sad - Uz podršku prilagođenu potrebama klijenata u izazovnoj godini, ostvareni snažni rezultati u 2020.

Izvor: Promo Petak, 26.02.2021. 09:14
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: archerix/shutterstock.com)Ilustracija
Krediti stanovništvu i mikro klijentima uvećani za 16% u odnosu na kraj 2019. godine i iznose 97,05 milijardi dinara; depoziti stanovništva i mikro klijenata veći za 28,2% i iznose 101,32 milijardi dinara.

Krediti pravnim licima uvećani za 18,8% u odnosu na kraj 2019. godine i iznose 94,15 milijardi dinara; depoziti pravnih lica su uvećani za 57,4% i iznose 74,27 milijardi dinara.

Dobit od kamata viša za 11,5% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi 8,16 milijardi dinara, dok je dobit od naknada i provizija viša za 7,9% i iznosi 1,91 milijardi dinara.

Neto dobit na kraju četvrtog kvartala 2020. godine iznosi 1,33 milijardi dinara, što je za 50,2% niži rezultat u odnosu na isti period 2019. godine, i u skladu je sa procenama.

Bilansna suma je uvećana za 24,1%, sa 231,45 milijardi dinara na kraju 2019. godine na 287 milijardi dinara na kraju 2020. godine.

NPL racio na kraju 2020. godine iznosi 1,4%.

- Izazovna godina je za nama. Godina u kojoj smo pokazali koliko su važne stabilnost i pripremljenost, ali u isto vreme i fleksibilnost, međusobno razumevanje i podrška. Situacije kroz koje smo prošli zajedno sa našim klijentima predstavljale su test, ali i dokaz da klijenti mogu u svakom trenutku da se oslone na nas. To je rezultiralo rastom ukupnih depozita od više od 38 odsto i kredita više od 17 procenata. Izuzetno sam zahvalan svojim kolegama na zalaganju, jer smo godinu velikih iskušenja završili na prvom mestu po korisničkom iskustvu klijenata fizičkih lica - izjavio je Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Bank a.d. Novi Sad.

- Kao odgovorna institucija i sistemski značajna banka u Srbiji, vodimo računa o svim aspektima svog poslovanja. Prepoznajući neizvesnost u čitavoj Evropi i sledeći pre svega odgovoran pristup u upravljanju novcem naših klijenata, deo profita rezervisali smo za potencijalne troškove rizika u okolnostima pandemije. U isto vreme, nastavljamo sa intenzivnim ulaganjima značajnih sredstava u prelazak na novi operativni sistem Banke, koji će nam pružiti još veću fleksibilnost i omogućiti da se još više posvetimo potrebama klijenata, jer dobro korisničko iskustvo predstavlja prioritet u modernom bankarstvu - zaključio je Carić.

Na kraju 2020. godine, stanje kredita plasiranih stanovništvu i mikro klijentima je uvećano za 16% u odnosu na kraj prethodne godine, i iznosi 97,05 milijardi dinara. U poređenju sa krajem 2019. godine, i stanja depozita stanovništva i mikro klijenata su takođe zabeležila rast za 28,2% i iznose 101,32 milijardi dinara.

Stanje kredita plasiranih pravnim licima sa krajem 2020. godine iznosi 94,15 milijardi dinara i predstavlja rast od 18,8% u odnosu na kraj 2019. godine. Stanja depozita pravnih lica rastu i beleže značajan rast za 57,4% u poređenju sa krajem 2019. godine i iznose 74,27 milijardi dinara.

U pogledu operativnog poslovanja, Banka je na kraju 2020. godine ostvarila 8,1% više operativnih prihoda u odnosu na isti period prošle godine, kao i rast operativnih rashoda za 9,2%. U odnosu na isti period 2019. godine, operativna dobit Banke beleži rast od 5,4% i iznosi 2,96 milijardi dinara, dok je na kraju 2019. godine Banka ostvarila 2,81 milijardi operativnog rezultata.

Na kraju 2020. godine ostvareno je 8,16 milijardi dinara dobiti po osnovu kamata, što je za 11,5% više u odnosu na isti period prethodne godine, kada je taj prihod iznosio 7,32 milijardi dinara. Neto dobit po osnovu naknada i provizija je viša za 7,9% i iznosi 1,91 milijardi dinara, dok je na kraju istog perioda prošle godine iznosio 1,77 milijardi dinara.

Ukupna neto dobit na kraju 2020. godine iznosi 1,33 milijardi dinara, što je za 50,2% niži rezultat u odnosu na kraj istog perioda 2019. godine, kada je neto dobit iznosila 2,68 milijardi dinara, i u skladu je sa procenama načinjenim pri pravljenju rezervacija za potencijalne troškove rizika u okolnostima pandemije, kao i izdvajanju sredstava za prelazak na novi operativni sistem Banke. NPL je na istom nivou kao i na kraju 2019. godine i iznosi 1,4%.

Broj korisnika digitalnih kanala distribucije na kraju 2020. godine je veći za 27,3% u odnosu na kraj 2019. godine, tako da sada oko 380 hiljada klijenata Erste Banke koristi internet i mobilno bankarstvo. Mreža Erste Banke broji 88 poslovnih jedinica na kraju četvrtog kvartala 2020. godine.

Prognoza

Erste Bank a.d. Novi Sad nastavlja da pruža sveobuhvatnu podršku stanovništvu i privredi Srbije prilikom ostvarivanja njihovih finansijskih potreba i ciljeva. Principi poslovanja koji podrazumevaju fokusiranje na stalno poboljšavanje usluge klijentima te konstantno unapređivanje unutrašnje organizacije i efikasnosti i ubuduće će činiti osnovu poslovanja Banke.


Erste Grupa ostvarila neto rezultat od 783 mil EUR u godini pogođenoj virusom korona

• Operativni rezultat stabilan, ali rezervisanja za rizike i dalje opterećuju neto prihod

• Rast kredita i depozita na svim tržištima

• Upravni odbor će predložiti dividendu od 0,50 EUR po akciji na Godišnjoj skupštini akcionara; do 1,00 EUR po akciji rezervisano za potencijalnu buduću dividendu

Erste Grupa, vodeći zajmodavac u Centralnoj i Istočnoj Evropi, završila je 2020. godinu obeleženu virusom korona sa dobrim operativnim rezultatom od 2,9 mlrd EUR (-1,3% u odnosu na prethodnu godinu). Bankarska grupa, čije su akcije listirane na berzi, izdvojila je rezervisanja za rizike u vrednosti od gotovo 1,3 mlrd EUR za potencijalne buduće gubitke po kreditima usled pandemije. Kao posledica toga, neto prihod je zabeležio pad od 46,7% na 783 mil EUR. Krediti klijentima su, sa druge strane, zabeležili porast od 3,6% na 166,1 mlrd EUR, a ukupni depoziti klijenata zabeležili su porast od 9,9% na 191,1 mlrd EUR. Koeficijent kapitala CET 1 (konačni) ponovo je zabeležio rast, sa 13,7% na 14,2%.

- Postigli smo dobre rezultate na svim svojim tržištima u godini koja je pred nas stavila izuzetne izazove. Naši operativni rezultati su ostali stabilni i naša kapitalizacija je odlična. Želimo da naši akcionari učestvuju u tim rezultatima, te ćemo zato - u skladu sa preporukom ECB - predložiti dividendu od 50 centi po akciji za 2020. na Godišnjoj skupštini akcionara i takođe ćemo rezervisati do jedan evro po akciji za potencijalnu buduću isplatu dividende - kaže finansijski direktor (CFO) Erste Grupe Stefan Dorfler.

Dobit u blagom padu

Neto prihod od kamata je porastao – uglavnom u Austriji, ali i u Rumuniji i Mađarskoj – za 0,6% u odnosu na prethodnu godinu, na 4,8 mlrd EUR. Neto prihod od kamata u Češkoj Republici zabeležio je znatan pad zbog smanjenja kamatnih stopa. Neto prihod od naknada i provizija je opao za 1,2% na 1,98 mlrd EUR. Viši prihod od trgovanja hartijama od vrednosti i upravljanja aktivom samo je delimično nadomestio niži prihod od ostalih kategorija prihoda od naknada i provizija – u najvećoj meri u uslugama platnog prometa. Ukupni prihodi od neto rezultata trgovanja i stavke dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha zabeležili su znatan pad od 32,1% na gotovo 200 mil EUR. Operativni prihod je samim tim zabeležio pad od 1,4% na 7,2 mlrd EUR.

Troškovi takođe u blagom padu

Banka je istovremeno uspela da snizi opšte administrativne rashode za 1,5% na 4,2 mlrd EUR. Rashodi za zaposlene opali su za 0,6% na 2,5 mlrd EUR, kao rezultat uticaja pozitivnih kursnih razlika i smanjenja broja zaposlenih (prema ekvivalentu punog radnog vremena – FTE) sa 47.284 na 45.690 na kraju perioda. Ovo smanjenje od 3,4% uglavnom je rezultat poveravanja usluga transporta gotovine i administrativnih usluga trećim licima u Rumuniji. Ostali administrativni rashodi smanjili su se za 3,8% na 1,2 mlrd EUR. Uplate u sisteme za osiguranje depozita obuhvaćene ostalim administrativnim rashodima zabeležile su porast na 132 mil EUR. Depresijacija i amortizacija ostale su nepromenjene na nivou od 541 mil EUR.

Visok nivo rezervisanja za rizik utiče na rezultat

Opšte uzev, operativni rezultat je opao za 1,3% na 2,9 mlrd EUR, a odnos troškova i prihoda je ostao nepromenjen na nivou od 59%. Zbog neto izdvajanja, neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata iznosile su -1,3 mlrd EUR ili 78 baznih poena prosečnih bruto kredita klijentima (2019: -39,2 mil EUR ili 7 baznih poena). Ovo znatno povećanje izdvajanja za rezervisanja po kreditima prvenstveno je bilo podstaknuto pogoršanjem makroekonomske prognoze zbog pandemije Covid-19. Zabeležen je pozitivan doprinos visokih prihoda od naplate već otpisanih kredita, uglavnom u Rumuniji i Mađarskoj. Koeficijent PK na osnovu bruto kredita klijentima opao je na 2,7% (2,5%). Koeficijent pokrivenosti PK je porastao na 88,6% (77,1%).

Ostali operativni rezultat se povećao na -278 mil EUR (-628 mil EUR). Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka koji su uključeni u ovu stavku, porasli su – naročito u Austriji – na gotovo 94 mil EUR. Pad poreza na bankarsko poslovanje i finansijske transakcije na 118 mil EUR uglavnom je rezultat ukidanja poreza na bankarsko poslovanje u Rumuniji. U prethodnoj godini, ostali operativni rezultat obuhvatio je izdvajanja za rezervisanja u iznosu od 153 mil EUR za gubitke za koje se očekuje da će nastati po osnovu odluke rumunskog Vrhovnog suda u vezi sa poslovnim aktivnostima lokalne članice Grupe u Rumuniji, kao i otpisa gudvila u Slovačkoj u iznosu od 165 mil EUR.

Porezi na dobit opali su na 343 mil EUR. Deo neto dobiti koji pripada manjinskim udelima opao je za 45% na 242,3 mil EUR zbog znatno nižih doprinosa dobiti štednih banaka. Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća (neto rezultat) opao je za 46,7% na 783,1 mil EUR.

I kreditiranje i depoziti u porastu

Bilansna suma se povećala za 12,9% na 277,4 mlrd EUR. Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda porasli su, uglavnom u Austriji, na 35,8 mlrd EUR, što predstavlja porast od 235,2%. Krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama opali su za 6,9% na 21,5 mlrd EUR. Krediti i potraživanja dati klijentima porasli su za 3,6% na 166,1 mlrd EUR kao rezultat posebno snažnog rasta kreditne aktivnosti u Hrvatskoj, Slovačkoj, Austriji i Srbiji.

Na strani obaveza, depoziti banaka zabeležili su znatan porast (od 88,5%) na 24,8 mlrd EUR kao rezultat povećanog refinansiranja ECB (TLTRO). Depoziti klijenata su ponovo zabeležili porast – na svim ključnim tržištima, a posebno u Austriji i Češkoj Republici – na 191,1 mlrd EUR, što predstavlja porast od 9,9% u odnosu na prethodnu godinu. Odnos kredita i depozita iznosio je 86,9% (92,2%).

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.