Zelenizacija Srbije - Vraćanje na fabrička podešavanja
Iako će se o poreklu virusa koji je zaustavio svet još dugo pričati i istraživati, insinuacije da su globalno zagrevanje i zagađenje doprineli aktuelnoj svetskoj zdravstvenoj krizi, ne odbacuju se kao teorije zavere.
Prenaseljenost planete, industrijski razvoj, upotreba fosilnih goriva, preterani konzumerizam i proizvodnja velike količine otpada doveli su do kolapsa planetu koja je očigledno rešila da nas vrati na fabrička podešavanja. Vreme je da prirodi vratimo dug. U modernom svetu se već dugo priča i radi na merama ublažavanja posledica klimatskih promena.
Trampovo prkošenje interesima zdrave planete i razuma isključivanjem SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, trebalo bi da anulira Džo Bajden već početkom februara i da vrati Ameriku u prve redove borbe protiv klimatskih promena. Razvoj vetroparkova u Americi je u ekspanziji, ali lidersku poziciju u proizvodnji energije iz vetra i sunca drži Kina. Polovinu električne energije Danska dobija iz vetra. Država koja ima manje od šest miliona stanovnika, u industriji vetra direktno ili indirektno zapošljava 85.000 ljudi.
A gde je Srbija? U vazduhu koji se vidi i ima miris i ukus. U Srbiji je učinjen veliki napredak – ljudi koji pričaju o klimatskim promenama ne smatraju se više čudacima, dok oni koji se bave obnovljivim izvorima energije u javnom diskursu nisu više u statusu inovatora ili zastupnika stranih interesa. Napravljen je realan pomak. U poslednje tri godine instalirano je 398 MW u vetroparkovima i još stotinak u ostalim tehnologijama. Da nije brljotine sa malim hidroelektranama, Srbija bi mogla da se proglasi regionalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora za period od 2016. godine do danas.
Od najvišeg državnog vrha smo čuli da će Srbija 2050. godine biti država zelenih radnih mesta. Uverena sam da će se to dogoditi mnogo ranije. I to ne zato što će nas neko terati i pritiskati već što je to jedini logičan način da se sačuva država, kontinent i planeta. Kao nacija sa najbolesnijim plućima u Evropi morali bismo da požurimo jer podaci Svetske zdravstvene organizacije kažu da u Srbiji od zagađenja godišnje umre 6000 ljudi, a to je skoro duplo više nego što je jeziva korona ubila ljudi u našoj državi.
Naknada za obnovljive izvore energije nije povećavana od 2015. godine. Da se povremeno povećavala, aktuelno uvećanje ne bi zvučalo kao harač, već kao redovan proces nevredan vesti.
Ali i ovako ne vidim razlog za dramu, naročito što će u totalnom računu najvećih kritičara deo za zelenu energiju biti manje novca nego paklica cigareta, ma u kakvim vilama živeti. U mom slučaju to će biti 50, umesto desetak dinara. Znači, cena dnevnih novina ili malo bolje maske. Koliko bi nam bila zelenija i zdravija Srbija da smo za podsticanje zelene energije dali koliko za maske i asepsole ove godine? Vreme je da se bavimo uzrocima, a ne posledicama. Svaka prevencija košta, a valjda smo naučili da zdravlje nema cenu.
Zelenizacija Srbije je počela, tiho i nenametljivo. Sad je vreme za jedan državni i društveni bust (boost). Da poguramo ono što je neminovno. Cirkularna ekonomija od koje za sada imamo samo mapu puta (mnogi u Evropi ni to nemaju) mora postati model srpske privrede, baš kao i što obnovljivi izvori moraju biti mejnstrim srpske energetike. Dobro je što ćemo dobiti Zakon o obnovljivim izvorima energije jer će takav pravni akt podići zelenu energiju na viši nivo, a država će dati formalno-pravno priznanje i podršku obnovljivim izvorima energije.
Potencijala i projekata ima u vetru, solaru i biomasi, a investitorima neće biti neophodna bilo kakva novčana pomoć države, ako se pojednostave procedure i pruži nenovčana pomoć. Čak se i EPS priprema da započne izgradnju vetroparka Kostolac koji bi mogao da snabdeva više od 50.000 domaćinstava zelenom energijom. Takve projekte, podržane kreditima nemačkih banaka, imaju gotovo sve regionalne elektroprivrede.
Podjednaku obavezu i šansu imamo i u otpadu i u drugim delatnostima zaštite životne sredine. U fabrikama otpadnih voda, u preradi komunalnog otpada, tretmanu medicinskog i farmaceutskog otpada. Plastičarima i sličnim zagađivačima moraćemo da se zahvalimo i podržimo proizvođače biorazgradive ambalaže, kao i sve koji poštuju postulate cirkularne ekonomije (reduce, reuse i recycle).
Zelena ekonomija je igra velikih brojeva, ali se tiče običnog malog čoveka. Na njemu, na svima nama je odgovornost koliko i na državi. I može svašta da učini: da ne kupuje plastiku za jednokratnu upotrebu, već proizvode u biorazgradivoj ambalaži ili staklenoj, povratnoj ambalaži.
Tema u žiži: Energija vetra
18.03.2021. | Energija
Potpisana energetska dozvola za proširenje vetroelektrane Kovačica
18.03.2021. | Energija
Top priče
26.03.2024. | Saobraćaj
Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Lidl planira gradnju logističkog centra južno od petlje Bubanj potok
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024.. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina
27.03.2024. | Agro
Prodaje se klanica Big Bull Foods iz okoline Subotice
27.03.2024. | Agro