I Srbija traži utočište u zlatu - Svet zahvatila nova "zlatna groznica"
Tako danas raspolažemo sa 32 tone zlata, vrednog 1,66 mlrd USD. Zašto je u svetu došlo do nove "zlatne groznice" i okretanja ka ovom plemenitom metalu? Da li je u pitanju bežanje od dolara, od papirnog novca uopšte ili je sveprisutan strah od potpunog kraha liberalnog kapitalizma?
Novinar i književnik Boris Nad kaže za Politik" da je jedno izvesno: "Potražnja za zlatom raste u kriznim vremenima." Dodaje da Zapad nastavlja sa starom politikom, optužujući Rusiju i Kinu za ekspanzionizam, agresivnost, imperijalne ambicije...
- Dakle, za sve ono na šta smo već navikli. Što, takođe, ukazuju na lošu savest Zapada. Ko danas viče "držite lopova", prokomentarisao je on. Predstoje nam, kako kaže, zanimljiva vremena, u smislu drevne kletve: "Dao bog da živiš u interesantna vremena." - U budućnosti očekujem, u najmanju ruku, novi hladni rat sa Kinom i nastavak onog starog, sa Rusijom. Svet se danas deli na zasebne i samodovoljne celine, a ne ujedinjuje - ocenjuje Nad.
Nova "zlatna groznica" predstavlja reakciju na pokušaje globalne dominacije određenih zapadnih zemalja, siguran je iskusni diplomata Živadin Jovanović. To je, kako navodi, ujedno i reakcija na praksu štampanja novca bez pokrića koje je postala posebno izražena od 2008. godine. Jovanović dodaje da je finansijska i ekonomska kriza proizašla iz neodgovarajućeg sistema globalnog liberalnog kapitalizma, a pojačana je globalnim zaoštravanjem odnosa u sferi bezbednosne politike.
I Boris Nad se slaže da je liberalni kapitalizam iscrpeo sve svoje modele i da se "međunarodni liberalni svetski poredak" urušava pred našim očima.
- Štaviše, on je bio ’uspešan’ samo u jednom, ograničenom segmentu, na jednom teritoriju: u državama koje nazivamo zapadnim. To je model koji je svoje ’uspehe’ zasnivao na kolonijalizmu, pljački, eksploataciji, imperijalizmu. Sada je postao prepreka rastu. Gde su uspesi liberalnog kapitalizma u Latinskoj Americi, Africi, Aziji...? - prokomentarisao je Nad.
Pita se šta je danas "svetska ekonomija" i napominje da nisu svi jednako pogođeni krizom, jer je Kina prva i jedina velika ekonomija koja je zabeležila značajan rast i izbegla recesiju. SAD su, podseća, kumovale ovoj tendenciji, proglašavajući sankcije za dobar deo sveta. - A to će se nastaviti i pod Bajdenom - poručuje Nad. Zapad danas, u želji da se "odbrani" (od koga? od Istoka?), srlja u novi totalitarizam. To je, dodaje, takozvani veliki reset – zbirka lepih želja.
S druge strane Živadin Jovanović podseća da je globalna atmosfera nesigurnosti pojačana nezabeleženom trkom u naoružanju i da nikada nisu bili veći izdaci u te svrhe. SAD je, dodaje, potrošila 400 mil USD za naručivanje novih raketa, a sve to izaziva tenziju i nesigurnost.
Boris Nad nije siguran da je reč samo o jačanju nacionalnih država već pre da je reč o jačanju "država-civilizacija". O tome, kako dodaje, govori politički teoretičar Adrijan Pabst:
"U Kini i Rusiji vladajuće klase odbacuju zapadni liberalizam i širenje globalnog tržišnog društva. One definišu svoje zemlje kao karakteristične civilizacije, sa svojim jedinstvenim kulturnim vrednostima i političkim institucijama. Na Zapadu to nazivaju "jačanjem autoritarizma".
Istovremeno, dodaje Živadin Jovanović, sve su brutalniji pokušaji zapada, tačnije SAD, da kontrolišu Kinu i Rusiju na ekonomskom i finansijskom planu. Ipak Jovanović podseća da Rusija, Kina, Brazil, Južnoafrička Republika i Indija menjaju globalni raspored moći i to upravo na štetu zapadnih zemalja. Naravno da nove ekonomske i političke sile ne žele više dolar kao monetu, jer on predstavlja moćno oružje održavanja američke dominacije na globalnom planu. O promenjenim odnosima dovoljno govori i činjenica da se nekada 90 odsto svetske trgovine obavljalo u dolarima, a sada polovina.
- Kina i Rusija koje su strateški globalni partneri prešle su na međusobna plaćanja u juanu odnosno u rubljama, a njihovi poslovi samo u energetskom sektoru vrede 400 mlrd USD. Zamislite taj udarac za dolar - dodaje naš sagovornik.
Jovanović smatra da je ulaganje u zlato prirodna reakcija na negativna dešavanja na globalnom finansijskom polju, a tome se svaka zemlja prilagođava na svoj način. Tako i mala Srbija. Reč je o nuždi da se zaštitimo u neizvesnim vremenima. Međutim, ključno je to da među velikim silama nedostaje globalni dijalog kako bi se smanjile tenzije i turbulencije. Svaka zemlja bi, kako dodaje, shodno svojoj snazi, trebalo da uzme udeo u rešavanju globalnih finansijskih i ekonomskih problema.
Direktor Centra za društvenu stabilnost Ognjen Karanović objašnjava za Politiku da je ulaganje u zlato dobar potez jer ulagači i investitori, sagledavajući širu, makroekonomsku sliku, gledaju i kako neka zemlja vodi svoju ekonomsku politiku na dugoročnom planu. Zlatne rezerve štite državu od brojnih rizika, a trenutno je to odlična investicija s obzirom na rastuću cenu ovog plemenitog metala.
- Procenjuje se da će unca zlata dostići cenu od čak 4.000 USD, što meni zvuči potpuno neverovatno. Ipak, to nam govori da su svetske valute u ozbiljnoj krizi, pre svega dolar, ali i evro i juan. Kada postoji nesigurnost, naravno da se zemlje okreću plemenitim metalima - podseća Karanović, napominjući da je Srbija u značajnoj prednosti u odnosu na druge zemlje. Hrvatska trenutno ne raspolaže zlatnim rezervama i uzaludno pokušava da ih obnovi.
Ekonomisti se slažu u oceni da je zlato čuvar vrednosti imovine i baš zbog toga je izuzetno značajno kupovati ga, pogotovo kada su na vidiku veći geopolitički konflikti. Pandemija je samo uvećala tražnju za ovim plemenitim metalom, a ova jagma ne odražava prostu finansijsku računicu već i aktuelno stanje na globalnoj političkoj sceni. Boris Nad napominje da se Srbija sa 32 tone zlata kojima raspolaže, nalazi na solidnom mestu.
- Reč je o oko deset odsto deviznih rezervi. Da li je to dovoljno? Udeo u Rusiji iznosi približno jednu četvrtinu, a mi ’živimo u vreme kad se novac troši, a ne zarađuje - podseća Nad.
Sa gotovo istom količinom zlata kao Srbija raspolaže Mađarska, dok je Bugarska "teška" 40 tona. Severna Makedonija ima 6,9 tona zlata, Bosna i Hercegovina tri, a Albanija 2,8 tona. SAD su ubedljivi rekorderi po količini zlatnih rezervi, a na drugom mestu je Nemačka, iako ima gotovo 5.000 tona zlata manje od Amerike (3.346 tona). Na petom mestu nalazi se Rusija (2.300 tona), u stopu je sledi Kina (1.948 tona), a potom i Švajcarska (1.040 tona).
Takođe, Turska, Indija i Kazahstan u proteklih nekoliko godina značajno su uvećale broj zlatnih poluga kojima raspolažu, što izaziva konstantno komešanje na Zapadu. Pandemija kovida 19 prouzrokovala gotovo neverovatan skok cene zlata, tako da jedna unca vredi čak 2.075 dolara, umesto dosadašnjih 1.560. Ova cena je posledica veće tražnje, slažu se stručnjaci, ali i odraz turbulentnih vremena u kojima živimo.
Top priče
18.04.2024. | Energija, Građevina
Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura