NavMenu

U zemlje ASEAN-a izvoze se milioni tona srpske pšenice preko trećih država - Da li je na pomolu mogućnost direktne trgovine?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 09.11.2020. 15:46
Komentari
Podeli
Nedavno je i u Srbiji obeležena 53. godišnjica osnivanja ASEAN-a (Asocijacije nacija jugoistočne Azije). Šefovi diplomatskih misija članica ASEAN-a u Srbiji bili su voljni da sa nama podele utiske i zapažanja vezana za perspektive razvoja same organizacije, država koje zastupaju ali i za budućnost bilateralnih odnosa i ekonomske saradnje sa Srbijom.

ASEAN je formiran u Bangkoku 8. avgusta 1967. godine, od strane osnivačkih država: Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda a ozvaničen potpisivanjem bankoške deklaracije. Od osamdesetih godina prošlog veka, savezu su pristupili Brunej, Vijetnam, Laos, Mjanmar i Kambodža.

Prvobitni cilj formiranja alijanse bio je usmeren na pokušaj razrešavanja osetljive političko–bezbednosne situacije u etnički i kulturno izuzetno raznolikom regionu, te uspostavljanje mira i stabilnosti. Osim bezbednosnih pitanja, ciljevi unije podrazumevali su ekonomski, a time i svaki drugi vid napredovanja zemalja regiona.
ASEAN je, od osnivanja, prošao kroz čitav niz deklaracija, dogovora i institucija koje su menjale i usmeravale njegov razvoj, da bi 2015. godine konačno došlo do uspostavljanja ASEAN zajednice (ASEAN Community). Nju definišu tri značajne strateške sfere, koje potpun izraz dobijaju kroz delovanje pojedinačnih institucija: političko–bezbednosne, ekonomske i kulturne ASEAN zajednice.

Aktuelni statistički podaci sugerišu da je ASEAN trenutno 5. po redu najveća ekonomija u svetu, 3. najveća ekonomija u indo–pacifičkom regionu, kao i 3. najbrže rastuća glavna ekonomija u regionu u poslednjih 10 godina (odmah posle Kine i Indije).

U okviru globalne trgovine, više od 3,4 hiljade milijardi dolara vrednosti svake godine prolazi kroz region ASEAN-a, što ga čini strateški veoma važnom tačkom svetske ekonomije. Postoje procene da će sa ekonomskim rastom većim od 5,5% godišnje, ASEAN do 2050. postati 4. najveća ekonomija u svetu. Iako su ekonomije pojedinačnih jugoistočnih azijskih država u različitim fazama razvoja, procenjuje se da imaju ogroman potencijal za ekonomski rast.

Kuriozitet je da je, od osnivanja, postojala velika skepsa međunarodne zajednice da će unija, čije se delovanje zasniva na principima poštovanja nezavisnosti i nacionalnog identiteta, suvereniteta, jednakosti, nemešanja i mirnog rešavanja sporova, s obzirom na specifičnu problematiku regiona, opstati. Međutim, kako koautor knjige "Čudo Aseana – katalizator mira", Kišor Mahbubani primećuje, zajednica ne samo da je opstala, nego je za oko 50 godina uspela da osetno poboljša životne uslove više od 600 miliona ljudi u regionu i postane ekonomski značajan faktor u svetu.

Najznačajniji prodori ASEAN-a ostvareni su upravo u sferi ekonomskog napretka. Mahbubani ocenjuje da su se ekonomije zemalja jugoistočne Azije pojačale Sporazumom o slobodnoj trgovini iz 2015. kao i trgovinskim sporazumima sa velikim ekonomskim igračima: Kinom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Novim Zelandom. Od 2015. godine, predviđen je prosečni godišnji rast od 5,2% u periodu od 2016. do 2020. Danas postoje podaci da je 2019. totalni BDP svih zemalja ASEAN-a iznosio blizu 9.34 hiljada milijardi dolara, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Međutim, čini se da je danas, kada govorimo o ASEAN-u i pojedinačnim zemljama članicama, potrebno dodati i dimenziju koju je postavila kovid–kriza, a potom razmotriti izazove i perspektive daljeg razvoja kako zajednice, tako i pojedinačnih država.

O nekim od ovih tema razgovarali smo sa šefovima diplomatskih misija Indonezije i Tajlanda u Srbiji, ambasadorom Mohamedom Čandrom i počasnim konzulom Kraljevine Tajland u Srbiji, Zoranom Đukanovićem.


Značaj i benfit ASEAN integracija iz ugla pojedinačnih zemalja članica

- ASEAN je osnovan da bi poboljšao živote svojih ljudi, ubrzavanjem ekonomskog rasta, socijalnog napretka i kulturnog razvoja u regionu, kao i da bi promovisao regionalni mir i stabilnost. Jedan od ciljeva ASEAN-a je promocija aktivne saradnje i međusobne pomoći u pitanjima zajedničkog interesa, kao i obezbeđivanje podrške u edukaciji i istraživanjima. Sve države članice sarađuju na planu poboljšanja životnog standarda i promovisanja istočnoazijskih studija. Osim toga, ASEAN održava blisku i plodnu saradnju sa postojećim međunarodnim i regionalnim organizacijama koje imaju slične ciljeve i istražuje načine za još bližu međusobnu saradnju - izjavio je za eKapiju ambasador Indonezije, Mohamed Čandra.

Zoran Đukanović, počasni konzul Tajlanda, smatra da Asocijacija jugoistočnih azijskih nacija za ovu Kraljevinu predstavlja izuzetno bitnu organizaciju koja najpre doprinosi produbljivanju prijateljstva jugoistočnih azijskih naroda i razvoju ukupnih odnosa između država članica, naročito u sferi ekonomije, kulture i obrazovanja.

- Perspektive međusobne saradnje zemalja članica ASEAN-a izuzetno su velike na svim poljima. U formatu saradnje kakav obezbeđuje ASEAN, države članice imaju mnogo lakši pristup tržištima, informacijama i savetovanjima, lokalnoj zakonskoj regulativi i čitavom nizu podsticaja i incijativa. Ukoliko se, kao i dosada, bude pravilno i uspešno vodila, ova organizacija može pružiti neslućene mogućnosti ukupnog razvoja – rekao je Đukanović za eKapiju.


Saradnja Republike Srbije sa ASEAN-om i pristupanje Ugovoru o saradnji i prijateljstvu (TAC)

Ambasador Indonezije pozdravio je interes Srbije da razvije čvršću saradnju sa ASEAN-om.
On je rekao da su i Srbija i ASEAN važni igrači u svojim regionima i da bi bliska saradnja između Srbije i ASEAN-a bila korisna za obe strane i za oba regiona.

- Ohrabrujem Srbiju da pristupi Ugovoru o prijateljstvu i saradnji (The Treaty of Amity and Cooperation in Southeast Asia, TAC). TAC predstavlja osnov za održavanje regionalnog mira i stabilnosti na principima međusobnog poštovanja nezavisnosti, suvereniteta, jednakosti, teritorijalnog integriteta i nacionalnog identiteta svih nacija – istakao je Čandra i dodao da TAC obezbeđuje pravo svakoj od država da u nacionalnom smislu postoji bez spoljašnjiih uticaja, subverzije ili prinude, kao i da promoviše ideju razrešenja razlika i sporova mirnim putem.

Kada je u pitanju ekonomski aspekt, Čandra ohrabruje Srbiju da istraži mogućnosti na tržištu ASEAN-a. On ističe da je ASEAN dom više od 600 miliona ljudi sa sve većim prihodom po stanovniku svake godine. U poslednjih 5 godina, ekonomija ASEAN-a porasla je 5%. Globalni igrači u različitim industrijama prisutni su u ASEAN-u, a direktna strana ulaganja u 2019. godini dosegla su 160,6 hiljada milijardi dolara.

Sa druge strane, kada je u pitanju mogućnost saradnje Srbije i ASEAN-a, Đukanović je nešto uzdržaniji. On primećuje da se najveći izazov za zainteresovanost Srbije za saradnju sa zemljama članicama ASEAN-a odnosi na geografsku udaljenost.

- Geografska udaljenost predstavlja prvu prepreku u kontekstu veće zainteresovanosti Republike Srbije za saradnju sa zemljama članicama ASEAN-a i to je sasvim razumljivo. Bez obzira na globalizaciju i komunikaciju koja se u 21. veku odvija veoma lako, čini se da regionalne težnje i dalje imaju prednost.

Đukanović ukazuje i na nekomplementarnost ekonomija i kulture poslovanja dvaju strana, što se delimično odnosi i na poznavanje kulturoloških, istorijskih i tradicijskih segmenat. On, međutim, izražava optimizam u pogledu postepenog upoznavanja i zbližavanja nacija ASEAN-a sa Srbijom, njenim običajima i kulturom pa, u tom smislu i razvoja potencijala za ekonomsku, privrednu, kulturnu i obrazovnu saradnju.


Potencijal ekonomskih odnosa između Srbije i istočnoazijskih država u budućnosti

Kada su u pitanju potencijali ekonomske saradnje između dve zemlje, ambasador Čandra kaže da bilateralna trgovina između Indonezije i Srbije ima pozitivan trend, da je u značajnom porastu svake godine i da indonezijske investicije rastu i doprinose izvozu iz Srbije. Dodaje da obe države imaju sporazum o izuzeću od viza, što je olakšica koja na duge staze može ojačati međusobne odnose Srbije i Indonezije, naročito u trgovini, investicijama i turizmu.

- Postoji enorman potencijal bilateralne trgovine koji još nismo istražili. U 2019. indonezijski proizvodi u vrednosti od više od 52 miliona dolara ušli su na srpsko tržište iz trećih zemalja. Slična situacija važi i za srpske proizvode. Indonezijske kompanije uvezle su milione tona srpske pšenice iz trećih zemalja. Trebalo bi raditi na tome da se u budućnosti ovakav obrazac prevlada i promeni. Ako bismo mogli da povećamo direktnu trgovinu između Indonezije i Srbije, verujem da bi se i sam obim trgovine značajno povećao – istakao je Čandra.

Ambasador Indonezije uzima u obzir i dubok uticaj kovid–krize, naričito kada su u pitanju ekonomske relacije. Naglašava da postoje predviđanja da će bilaterlana saradnja ove godine biti niža nego prošle.

Sa ovim se stavom saglašava i Đukanović, koji smatra da je situacija pandemije dodatni faktor da se potencijalna saradnja između Srbije i zemalja ASEAN-a uspori.

Ambasador Čandra, međutim, izražava veru u povećanje komunikacije između poslovnih ljudi iz Indonezije i Srbije. Prilika za tako nešto može biti ovogodišnji Trade Expo Indonesia – indonezijski sajam trgovine koji će se zbog kovida održati virtuelno, i to od 10 – 16. novembra 2020. godine.

Milica Banović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.