Šta kaže nauka, kako da budemo srećni - čak i tokom pandemije
Hiljade učenika pohađalo je kurs Nauka o sreći i učili su o povezanosti, saosećanju, zahvalnosti i pažnji. Možda i važnije, naučili su niz jednostavnih aktivnosti za koje istraživanje sugeriše da povećavaju sreću.
Oni koji su u potpunosti uzeli učešće u ovom istraživanju, uvideli su kako su se njihova pozitivna osećanja povećavala svake nedelje. Oni su rekli da osećaju manje tuge, stresa, usamljenosti, besa i straha, dok su istovremeno osećali više entuzijazma i naklonosti, kao i veći osećaj zajedništva, povezanosti. Tokom kursa, sreća i zadovoljstvo učesnika porasli su za oko 5%. A takvu vrstu podsticaja osećali su i četiri meseci nakon završetka kursa.
Može li se zaista tako lako postati srećan? Prema ovom istraživanju, može. Čak i tokom izazovnih vremena, kao što je sada pandemija koronavirusa.
- Postoji zabluda da je sreća takva kakva jeste i da je ne možemo promeniti - kaže Lauri Santos, profesorka psihologije na Univerzitetu Jejl koja drži besplatne časove pod nazivom Nauka o blagostanju.
Jedna od popularnih teorija koja sugeriše da možemo da utičemo na svoja osećanja zasniva se na istraživanju iz 2005. godine koje je pokazalo da dok 50 odsto sreće određuju geni i 10 odsto životne okolnosti, 40% sreće određuju i dnevne aktivnosti. Iako se ova teorija suočila sa brojnim kritikama, ona je prilično široko prihvaćena: barem deo naše sreće je pod našom kontrolom.
- Nauka pokazuje da su naše okolnosti, koliko god smo bogati, kakav god posao imali, kakvu matarijalnu imovinu posedovali, manje važne za sreću nego što mislimo - kaže Santos.
Još jedna velika zabluda? Ta sreća je isto što i kontinuirano pozitivno emocionalni stanje, kaže Emilijana Sajmon-Tomas, koja takođe predaje na kursu Nauka o sreći.
Ako ste srećni, ne znači da osećate čistu radost i vedrinu svakog sata i svakog dana. Ljudi nisu takvi. Oni doživljavaju neuspehe, probleme, gube voljene ljude. A ta negativna osećanja su takože važan deo našeg emotivnog života.
Sreća, kažu stručnjaci, znači prihvatanje negativnih iskustava i posedovanje veština za upravljanje i suočavanje sa njima, kao i njihova upotreba prilikom kasnijeg donošenja boljih odluka.
- Mislimo da je sreća poput onoga što vidimo na Fejsbuku. Ali ljiudi koji teže sreći u takvoj vrsti sistema verovanja, na kraju postaju manje srećni od ljudi koji sreću definišu na sveobuhvatan način, kao kvalitet života - kaže Sajmon-Tomas.
Ono što je zanimljivo u vezi sa sposobnošću da kontrolišemo bar deo svoje sreće je to što to možemo da učinimo besplatno od kuće ili bilo gde drugde.
Evo pet važbi koje su kliničke studije pokazale da poboljšavaju osećanje sreće i blagostanja.
(Važna napomena: Za ljude sa kliničkom anksioznošću, depresijom ili drugim mentalnim problemima, ove vežbe nisu zamena za terapiju, lekove ili druge profesionalne intervencije. Međutim, neka istraživanja sugerisala su da mogu da budu korisne kao dodatak tome.)
Društvene veze su najveći faktor koji utiče na sreću, otkrilo je više studija. Jedna od najuverljivijih je Studija razvoja odraslih koju je radio Univerzitet Harvard i koja je više od 80 godina pratila živote stotina učesnika, a sada i njihove dece.
- Shvatili smo da ćete, ako imate dobre veze, verovatno biti srećniji, ali isprva nismo verovali podacima koji nam pokazuju da dobri odnosi zapravo održavaju naše telo zdraviljim i pomažu nam da živimo duže. A onda su druge studije počele da otkrivaju istu stvar - rekao je Robert Valdinger, direktor te studije.
On kaže i da ove veze zahtevaju rad. - Morate da budete u toku sa ljudima, što znači da im ukazujete vreme i pažnju – posebno tokom pandemije. Pozovite ih, ćaskajte sa njima preko video poziva, prošetajte uz distancu, ako je to moguće. Namerno odlučite da provedete vreme zajedno - objašnjava on.
Ostali faktori za dug i srećan život uključuju život bez duvanskog dima i zloupotrebe alkohola, redovno vežbanje i pronalaženje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Pronađite načine kako da tokom dana izvedete male ljubazne postupke. Oni mogu biti neverovatno jednostavni, kao na primer pravljenje kafe supružniku pre posla.
Namerno činjenje takvih postupaka može doprineti osećanju sreće, a manje depresivnom ili osećanju uznemirenosti, pokazalo je niz studija.
- To funkcioniše jer ovi postupci utiču na naše prirodno prosocijalno ponašanje ili na osnovni ljudski impuls da pomognemo drugima - kaže Sajmon-Tomas. Kada ulažete sopstvene resurse u dobrobit drugih, osećate se dobro jer ste drugom učinili da se oseća dobro.
Zapisivanje tri stvari zbog kojih smo zahvalni na kraju svakog dana i zašto su se one dogodile dovodi do dugoročnog povećanja sreće i smanjenje simptoma depresije, prema studiji iz 2005. godine koju je sproveo Martin Seligman, direktor Centra za pozitivnu psihologiju na Univerzitetu u Pensilvaniji. Nije važno koliko je velika ili mala neka stvar – samo je zapišite u beležnicu ili aplikaciju "Notes".
Na primer, jedna od tih stvari može da bude: - Išao sam u šetnju i video neke slatke pse, jer je bio lep dan.
- Poenta je u tome da naučite svoj um da se orijentiše na delove života koji su dobri, umesto da usmerimo pažnju na stvari koje su stresne ili iritantne - kaže Sajmon-Tomas.
Vežbe, poput meditacije koje uče vaš um da se usredsredi na sadašnjost umesto na prošlost ili budućnost, mogu da povećaju osećaj samoprihvatanja, prema studiji iz 2011. godine.
- Ideja je da budete prisutni u sadašnjosti – ne osuđujte svoje emocije, već ih prepoznajte - kaže Elizabet Dan, profesorka psihologije na Univerzitetu Britanske Kolumbije.
- Ovo bi mogla da bude najizazovnija stavka na ovoj listi - kaže Sajmon-Tomas.
- Naročito na Zapadu, ljudi su usvojili sklonost samokritici kao kulturnoj vrednosti i imaju tendenciju da se samokažnjavaju kada se suočavaju sa neuspesima - kaže ona.
Ističe da prekomerna samokritičnost sprečava postizanje viših ciljeva.
Postoje tri načina za važbanje samosaosećajnosti i oni se oslanjaju na neke druge vežbe sa ove liste: budite u prisutni u sadašnjem trenutku, a ne zadržavajte sa na prošlosti i ne brinite o budućnosti.
Shvatite da su stagnacije deo života i da ih svi ljudi doživljavaju. Negujte topli, podržavajući unutrašnji glas, a ne neprijateljski, samokritičan
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024.. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sprema se velika rekonstrukcija fudbalskih terena u Srbiji
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura