NavMenu

Gajenje oraha se isplati, ali im prekomerni uvoz iz Turske obara cenu

Izvor: Dnevnik Nedelja, 18.10.2020. 13:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Aleksandar Parezanović)Ilustracija
Pre desetak godina Branko Latinović iz Elemira kraj Zrenjanina posadio je nekoliko stabala oraha. Sadio ih je sukcesivno svake godine, tako da danas ima 85 stabala koja daju lep rod.

– Ideja mi je bila da kad odem u penziju imam dopunski rad i prihod. I to mi se ostvarilo. Danas na dva jutra zemlje pored Tise, na Babatovu, imam voćnjak od 85 stabala. Njivu sam nasledio i konsultovao sam se šta bi se tu moglo uraditi jer je blizu Tisa i zemlja se može lako zalivati. Znao sam da neću žito ili kukuruz. Prvo sam hteo da posadim kajsije, onda sam čuo da se one dobro slažu s orasima. I na kraju je ispalo da je ostao voćnjak oraha. Imao sam i kajsije, ali one su kratkog veka, i povadio sam ih – priča Latinović.

Voćnjak je formirao uz pomoć saveta stručnjaka iz novosadskog Instituta za voćarstvo.

– Sadio sam orahe sukcesivno, po nekoliko stabala godišnje. Slušao sam sve savete i danas sam vrlo zadovoljan. Orah nije zahtevna voćka, ali mora se voditi računa o štetočinama. Najopasnija je orahova muva, koja napada pred kraj leta. Uđe u plod i ljuska pocrni. To više ne može da se spasi. Zato valja voditi računa, paziti, prskati kad treba i kako treba, i rod se može sačuvati – objašnjava Latinović.

Orah je počeo da zri poslednjih dvadesetak dana. Berba je, u stvari, sakupljanje plodova koji otpadnu.

– Za sada, berbu možemo da obavimo sami, a pomažu nam i deca. Nisu svi orasi u punom rodu, kako sam ih sukcesivno sadio, tako sad i daju rod. Pun rod orasi počinju da dostižu u petnaestoj godini. Orah može doživeti i 50 godina, i stalno raste i razvija se. Što je stariji, to je rodniji. Zato ću već sledeće godine morati da angažujem i dodatnu radnu snagu – kaže on.

Kad se berba obavi, orasi se pakuju u mrežaste džakove i ostave da se osuše na vazduhu. Onda sledi "krckanje".


– Prodajemo očišćeni orah, koji poslednjih godina drži cenu od 800 do 1.000 dinara kilogram. Tom cenom sam zadovoljan. Prodajemo ga od kuće, preko interneta, a imam i otkupljivača koji ga posle prodaje na pijaci – ističe Latinović.

Srbija ne proizvodi dovoljno oraha za sopstvene potrebe, pa se to koštunjavo voće uvozi, najviše iz Turske.

– Kad ga previše uvezu, cena domaćeg padne. To nije dobra poruka za proizvođače. Ali, to je tako sa svim kulturama – napominje Latinović.


Košnice i prepelice

Pošto ni u penziji očigledno ne miruje, Branko ima i košnice, a odnedavno, zajedno sa sinom, gaji i prepelice.

– Košnice sam nasledio od sestre koja se zamonašila. Trenutno se ne bavim intenzivno pčelama, korisne su mi za oprašivanje, a med koji dobijem dobro dođe. Prepelice su nam novi agrobiznis, naravno, zbog jaja – objašnjava Branko Latinović.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.