NavMenu

Industrija nakon epidemije - Koje grane su imale porast potražnje i kako teče proces reotvaranja privrede

Izvor: eKapija Subota, 23.05.2020. 09:35
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Konstantin Chagin/shutterstock.com)Ilustracija
Epidemija koronavirusa bila je globalni šok bez presedana, smatraju u Privrednoj komori Srbije (PKS). Kao takva, imala je uticaj na sve privredne grane. Pojedine delatnosti su gotovo devastirane, kao što su turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj, jer im je usled mera za sprečavanje širenja zaraze rad bio praktično onemogućen.

Sa druge strane, značajan deo prerađivačke industrije je trpeo zbog nedostatka proizvodnih inputa usled poremećaja u globalnom lancu snabdevanja i smanjene međunarodne tražnje.

Ipak, pojedine delatnosti u okviru prerađivačke industrije su imale porast tražnje, uglavnom one koje proizvode osnovne životne namirnice, hemikalije za kućnu upotrebu i medicinsku i zaštitnu opremu.

- Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je u prvom kvartalu 2020. godine zabeležila pozitivan rast od 4,4% međugodišnje, iako je polovina trećeg meseca bila pod vanrednim stanjem. Sa druge strane, tokom trajanja vanrednog stanja, značajan deo prerađivačke industrije i uopšte industrijskog potencijala Srbije je ostao funkcionalan zahvaljujući organizovanom transportu radnika za vreme zabrane kretanja i relativno stabilnog lanca snabdevanja u proizvodnim kompanijama i prekograničnog transporta robe, u čemu je značajan doprinos dala Privredna komora Srbije, kao opšti predstavnik polovne zajednice u zemlji - kaže za eKapiju pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS, Bojan Stanić.

Srbija prvi udar krize dobro podnela

Nakon gotovo 50 dana vanrednog stanja, privreda Srbije je u procesu reotvaranja. PKS ističe značaj programa ekonomske podrške, koji je usvojila Vlada, u smislu fiskalnih pogodnosti, direktnih novčanih davanja privatnom sektoru, kao i pristupa povoljnim kreditima u okviru Fonda za razvoj Republike Srbije i garantne šeme koja je dogovorena sa poslovnim bankama.

- Posmatrajući zvanične podatke, očigledno je da je privreda Srbije prvi udar krize dobro podnela, odnosno da je očuvana zaposlenost, što je bio primarni cilj Vladinih mera. Prema Anketi o poslovnoj aktivnosti privrednih subjekata u Republici Srbiji, koju na reprezentativnom uzorku od oko 900 kompanija sprovodi Privredna komora Srbije, velika većina privrednika ne planira smanjenje zaposlenosti u drugom kvartalu - navodi sagovornik.

Ipak, dodaje, imajući u vidu da je privreda Srbije otvorena privreda i integrisana u globalni lanac snabdevanja, ekonomska situacija u narednom periodu će zavisiti od brzine rastvaranja evropske privrede, koja je ujedno i ključni spoljnotrgovinski partner, kao i eventualne pojave drugog talasa epidemije krajem godine.

- Bankarski sektor u Srbije je vrlo likvidan, a većina makroekonomskih indikatora pokazuje povoljne performanse (kamatne stope su niske, kurs je stabilan, ekspanzivan rast BDP-a u prvom kvartalu od 5%). Napominjem da je agencija za ocenu kreditnog rejtinga Standard and Poor’s, potvrdila kreditni rejting Srbije na nivou BB+ sa stabilnim izgledom za dalje unapređenje, čime bi Srbija kao prva zemlja u regionu ušla u red zemalja sa investicionim nivoom kreditnog rejtinga. U okviru ocene navodi se da je Srbija očuvala makroekonomsku stabilnost i da je privreda u strukturnom smislu bolje pripremljena u odnosu na situaciju tokom svetske finansijske krize iz 2008. godine - ističe Stanić.

Ohrabrujuće procene za stopu rasta

Napominje i da se ovogodišnja projekcija rasta privredne aktivnosti u Srbiju od strane međunarodnih finansijskih institucija kreću oko -3%, uz značajan skok u narednoj godini.

- Ohrabruju procene Vlade da će ovogodišnja stopa rasta u Srbiji biti povoljnija, odnosno da će se kroz deo infrastrukturnih projekata u okviru inicijative Srbija 2025, odnosno novog investicionog ciklusa, podstaći domaće građevinarstvo i značajan deo prerađivačke industrije - zaključuje Bojan Stanić.

A. K.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.