NavMenu

Prognoze za "dan posle" optimistične - Saveti firmama da čuvaju zaposlene

Izvor: eKapija Petak, 27.03.2020. 12:09
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)Ilustracija
Prvi udar pandemije koronavirusa podnela su mala i srednja preduzeća. I dok privatnici čekaju donošenje Vladinih mera, na webinaru održanom danas u organizciji Srpske asocijacije menadžera (SAM) i ICT Hub-a, zaključeno je da je najvažnije da firme pripreme planove, da teret krize podnesu podjednako svi članovi jednog kolektiva, te da se očuva vitalnost biznisa i napravi više scenarija kako da se iz svega izađe sa najmanje posledica - pre svega za ljude, ali i za biznis.

Mere koje se očekuju od države biće samo nadovezivanje na ono što preduzimaju kompanije, te u ovom trenutku nije važno da se one implementiraju, koliko je važno da se njima smanji panika i loša očekivanja, rekao je Dragoljub Damljanović, predsednik SAM-a.

- Najvažnije mere koje bi Srbija mogla da preduzme su da se obezbedi pristup novcu, da se podrži deo primanja zaposlenih koji ostaju bez posla, pogotovo u industrijama koje su zasad najviše ugrožene i da se obezbedi refinansiranje tekućih potraživanja i kapitalnih investicija, bilo uz garancije države ili kroz neki novi model.

Prema rečima Damljanovića, u toku su pregovori sa komercijalnim bankama i sprema se državni fond koji će banke koristiti da refinansiraju potraživanja preduzeća.

- Još ne znamo detalje, ali očekujem da će taj dogovor sa Ministarstvom finansija biti završen u najkraće moguće vreme – rekao je Damljanović.

Dejan Ranđić, direktor direktor DNA communications & ICT HUB kaže da je za sve firme, dok čekaju donošenje Vladinih mera, najbitnije da pripreme svoju firmu i biznis tako što će doneti plan ličnih mera.

- Lični plan svake kompanije treba da ide u tri pravca: pregovaranje sa poveriocima, zaustavljanje kapitalnih invesiticija i razmišljanje o smanjivanju operativnih troškova. Ono što sve najviše boli je kako smanjiti operativne troškove kada biznis drastično pada. U nekim industrijama kao što je retail i logistika još postoji i povećana aktivnost zbog trenutne situacije, ali s druge strane, ne postoji biznis koji nije pogođen trenutnom situacijom, te je i upitno održavanje operativnih troškova – objašnjava Ranđić.

Kako je veliki broj industrija izgubio prihode u potpunosti, a u javnosti se stvara pritisak na kompanije kako ne bi otpustile ljudi i smanjile plate, privrednici su u dilemi kako da postupe.

- Ako ne zaštitimo biznis - niko neće imati posao. Treba se truditi da koliko god je moguće svi podnesu teret krize, ali i neprijatne odluke moraju biti donesene da bi se zaštitio biznis koji treba da donese nove poslove – istakao je Damljanović.

Međutim, on kaže da su prognoze za "dan posle", ipak optimistične.

- Anailtika koju smo radili pokazala je da nikad u istoriji u poslednjih 150 godina, nije spreman toliki kapital za period posle krize - kao sada. Tako da sve firme koje očekuju ponovni povratak biznisa treba da probaju da zaštite svoje zaposlene. Očekuje se ogroman priliv kapitala i ogroman podsticaj posle toga – rekao je on.

Na pitanje da li će taj novac doći i do Srbije, Damljanović je rekao da sigurno hoće - što direktno, što posredno.

- Računam da ćemo kao zemlja, koja je u pretpristupnim pregovorima, dobiti deo fondova. Takođe, ukoliko evropskom tržištu krene dobro, biće tako i kod nas, jer smo vezani za Evropu - kaže Damljanović.


Saveti uspešnih preduzetnika


Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)Ilustracija
Stanka Pejanović, izvršna potpredsednica Hisense Gorenje Europe istakla je da je u ovoj situaciji najvažnije bilo napraviti novu organizaciju poslovanja koja je nastupila istog trenutka kad i kriza i koja će biti aktuelna sve dok se ona ne završi.

- Poznato je da je u Evropi socijalni dijalog na mnogo višem nivou. Broj dana za odmore je mnogo veći i bilo je važno kao prva mera da se kalendari za kolektivne godišnje odmore urede u skladu sa ovom situacijom. Još jedna opcija je rad od kuće, ali i obezbediti rad ljudima koji i pod ovakvim okolnostima moraju da budu u fabrici. Moramo svi imati puno strpljenja, jer je ovo pitanje opstanka.

Ona je rekla i da ako vlada ima uredbu kojom se zabranjuje rad određenih delatnosti, te delatnosti biće i prve tretirane subvencijama, poput ugostiteljske industrije.
- Ukoliko su zaposleni na čekanju, firme treba da isplate 80% zarada, a polovinu tog iznosa će subvencionisati država - navela je Pejanović.

Briga o zaposlenima i obezbeđivanje da niko nije izložen riziku osnovni je fokus sada, prema rečima Biljane Bogovac, partnera u revizorsko-konsultantskoj kući PwC.

- Važno je zaštiti ljude koliko god je moguće. Potrebno je obezbediti krizno planiranje, globalno, regionalno i lokalno, da se napravi najbolji i najlošiji scenario. Ozbiljan atak na sve nas je infodemija, odnosno situacija kako odabrati infomaciju koju ćeš iskoristiti za donošenje pravih odluka. Fokus je i na lancu dobavljača, da se ne prekine, ali i na kvalitetu informacije sa kojima ljudi raspolažu, a koje mogu da dovedu do pogrešnih mera i odluka – rekla je Bogovac.

Hotelska industrija bila je prva na kolenima, prihodi koji su se merili desetinama hiljada evra na dnevnom nivou, zamenili su prihodi od nekoliko stotina evra, napomenuo je Živorad Vasić, viši potpredsednik i regionalni direktor IHG, Delta Holding-a.

On je podsetio i da je u Americi juče između šest i osam miliona ljudi ostalo bez posla u hotelskoj industriji, a ona generiše 700 mlrd EUR na godišnjem nivou.

- Država mora da donese paket mera koji će pomoći svima, da pronađemo načina da svi privredni subjekti žive. Jedno od rešenja je i da gledamo šta se dešava u svetu. Delta je uložila 400 mil EUR i planira da uloži još toliko, hoćemo da gradimo. Moramo da zadržimo zaposlene, ali će i zaposleni morati da trpe posledice, jer likvidnost ne postoji. Ljudima smo ponudili poslove u nekim našim drugim poslovnim sistemima. Radićemo i dalje na tome da sačuvamo kapacitete. Poslodavac i zaposleni moraju da imaju otvorene razgovore, moramo da dižemo moral. Kad se ovo završi biće posla za sve – poručio je Vasić.

Aleksandar Hangimana, direktor kompanije Manpower Group Balkans podsetio je na iskustvo od pre 10 godina kad je bila finansijska kriza.

- Preduzeća koja su zadržala zaposlene i podelila trošak izašla su iz krize jača i bolja. Dosta je važno zadržati optimizam. Tri opcije koje predlažemo su obustava rada do 45 dana u kontekstu toga da poslodavac plaća 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, smanjenje radnog vremena i plaćanje minimalne zarade kako bi se prebrodila kriza - savetuje Hangimana.

Podsetimo, Srpska asocijacija menadžera će svakog četvrtka nastaviti da organizuje online diskusije u cilju informisanja i podrške privrednicima.

S. Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Vesti

Srbija i Kenija jačaju privrednu saradnju - Povezivanje privrede i zapošljavanje radnika

Privredna komora Srbije (PKS) i Privredna komora Kenije (KNCCI) potpisaće Memorandum o saradnji u cilju snažnijeg povezivanja dve privrede u sektorima medicine i farmacije, poljoprivrede, građevinarstva, turizma, IKT-a i metalske industrije, kao i u sferi angažovanja kadrovskih kapaciteta iz Kenije na teritoriji Otvorenog Balkana, dogovoreno je na sastanku Marka Čadeža, predsednika PKS i Erika Rutoa, predsednika KNCCI. Čadež je na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.