NavMenu

Evropska komisija: Srbija pogurala privredni rast Zapadnog Balkana

Izvor: RTS Četvrtak, 30.01.2020. 13:54
Komentari
Podeli
(Foto: Mckyartstudio/shutterstock.com)
Snažan rast bruto domaćeg proizvoda Srbije pogurao je rast ekonomije Zapadnog Balkana, koja je bila posustala 2018. godine, ocenila je Evropska komisija u najnovijem izveštaju.

Evropska komisija u novom izveštaju o privrednim kretanjima u zemljama kandidatima za članstvo u EU konstatuje da je ubrzanju rasta srpskog BDP-a uglavnom doprinelo snažno povećanje bruto investicije od 17,3% na godišnjem nivou, a rast su nastavile da podržavaju i privatna i javna potrošnja.

- Srbija, najveća privreda u regionu, zabeležila je najveće ubrzanje godišnjeg rasta BDP-a, sa 2,9% u drugom kvartalu na 4,8% u trećem kvartalu - konstatuje se u izveštaju.

Komisija je zadržala projekcije rasta srpske ekonomije za 2020. i 2021. godinu na 3,8%, odnosno 3,7%, koliko je predviđala i u svojim jesenjim prognozama iz oktrobra prošle godine.


Kreditni rejting Srbije na nivou "BB +"

U dokumentu se podseća da je bonitetna agencija Standard and Poor's (S&P) podigla kreditni rejting Srbije sa "BB" na "BB +", što je samo jedan stepen ispod investicionog nivoa, zadržavajući pozitivne izglede.

EK je u izveštaju prenela i obrazloženje S&P, da se poboljšanje kreditnog rejtinga zasniva "na progznozama snažnog ekonomskog rasta za Srbiju, uprkos posustajanju rasta evrozone, i na projektovanom obuzdavanju javnog duga zahvaljujući kontinuiranoj fiskalnoj disciplini i povoljnom monetarnom ambijentu".

Pozitivni izgledi kreditnog rejtinga Srbije, dodaje se, zasnivaju se na i čvrstim izgledima daljeg snažnog priliva direktnih stranih investicija, koji može dodatno da ojača izvoznu bazu Srbije i otpornost ekonomije na spoljne šokove.

U Izveštaju Evropske komisije precizira se da su strane direktne investicije u Srbiji dostigle do novembra prošle godine 3,1 mlrd EUR, što je skok od 37,3% međugodišnje, pri čemu one pokrivaju finansiranje deficita tekućeg računa sa 110%.

Komisija ističe takođe da je MMF završio u decembru treću reviziju u okviru Instrumenta koordinacije politike sa Srbijom i da je konstatovao da zemlja nastavlja da beleži solidne ekonomske i fiskalne rezultate, mada ostaje ranjiva na eksterna kretanja, dok su unutrašnji rizici vezani za kašnjenje strukturnih reformi.


Nivo javnog duga u regionu Zapadnog Balkana i dalje visok

U dokumentu, objavljenom na zvaničnoj interent stranici Eropske komisije, piše još da je budžetski suficit Srbije u trećem kvartalu iznosio 0,9% BDP-a, zahvaljujući snažnim prihodima od poreza na dobit i poreza na dodatu vrednost, kao i doprinosima socijalnog osiguranja.
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Dalje se napominje da je Skupština Srbije u novembru usvojila budžet za 2020. godinu, u kojem se, kao i prethodne godine, predviđa deficit budžeta opšte države od 0,5% BDP-a.

Dodaje se takođe da se budžetom za 2020. godinu projektuje snažan rast prihoda koji se koristi za povećanje prosečnih plata za oko 9% i penzija za 5,4%, kao i za obezbedenje dodatnih finansijskih sredstava za infrastrukturne projekte i blago smanjenja poreza na rad.

Prema oceni Komisije, nivo javnog duga u regionu Zapadnog Balkana je i dalje visok, a tu ocenu argumentuje podacima da je on u Crnoj Gori prošle godine činio 79% BDP-a, u Albaniji 66,5%, dok je u Srbiji na kraju novembra iznosio 52,4 %.

Komisija predviđa da će javni dug Srbije ove godine biti smanjen na 49,9%, a 2021. godine na 48%.

U izveštaju se ukazuje i na pozitivna kretanja na srpskom tržištu rada, gde je stopa nezaposlenosti stanovništva starijeg od 15 godina oborena na 9,5% u trećem kvartalu, ali se dodaje da se smanjila i radna snaga za 1,6% u odnosu na prethodnu godinu, usled pada broja stanovnika i porasta neaktivnog stanovništva.

Prema prognozi Komisije, stopa nezaposlenosti u Srbiji će ove i naredne godine biti dodatno smanjena, i to na 8,9%, pa na 7,2%.

Kada je reč o trgovini Srbije sa svetom, EK procenjuje da će spoljnotrgovinski deficit iznositi 12,5% ove i 12,9 % iduće godine, dok deficit bilansa tekućih plaćanja vidi na nivou od 5,5% za obe godine.

Takođe predviđa da će rast inflacije u 2020. i narednoj godini iznositi po 2,1 %.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.