Evropska banka za obnovu i razvoj radi na izradi studije izvodljivosti za solarno-termalni projekat u Pančevu, gde je planirano instaliranje solarnih kolektora površine 35.000 kvadrata, ali i podzemno sezonsko skladište od 150.000 kubnih metara, izjavila je u četvrtak, 5. decembra, direktorka EBRD za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.
- Ova tehnologija omogućava korišćenje solarne toplotne energije i leti kada je najviše ima, ali i zimi korišćenjem letnjih viškova sačuvanih u sezonskom skladištu - rekla je Hargitai na konferenciji o obnovljivim izvorima energije u sistemima daljinskog grejanja, u okviru 50. Međunarodnog KGH (klimatizacija-grejanje, hlađenje) kongresa.
Slična rešenja se već pripremaju za Bor i Novi Sad, dok su Valjevo i Šabac iskazali interes za investicije koje se tiču korišćenja toplotnih pumpi, koje koriste otpadnu toplotu iz postrojenja za preradu otpadnih voda.
- Nadamo se da će i Beograd uskoro potvrditi interese, radimo na tome - dodala je Hargitai.
Ona je kazala da je EBRD u saradnji sa Vladom Austrije osnovala program za obnovljive izvore energije u daljinskom grejanju i hlađenju na Zapadnom Balakanu, sa ciljem daljeg razvoja tržišta.
Kaže da je reč o investicijama u obnovljive izvore energije i i daljinsko grejanje i hlađenje, za šta je važna priprema odnosno izrada studija, projektna dokumetnacija, planska dokumenta lokalnih samouprava...
- Želimo da podržimo i razvoj projekta koji bi bili finansirani putem javno-privatnih partnerstava putem transparentnih tendera.
Ona je kazala da su za sada obezbeđena 4 mil EUR zahvaljući Vladi Austrije samo za izradu studija, dok će EBRD pomoći finansiranje projekata.
Predstavnik Ministarstva finansija Austrije Peter Istijan Holzi je rekao da sarađuju sa međunarodnim finansijskim institucijama u borbi sa klimatskim promenama i njenim negativnim posledicama i da žele da podrže "zeleni rast".
Kako je rekao, to je jedan od ključnih sektora kada je reč o stvaranju održivih ekonomija i borbu sa klimatskim promenama.
- Verujemo snažno da možemo da ponudimo dobre solucije i odgovore - poručio je on.
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Miloš Banjac rekao je da je prvobitno bilo predviđeno da jedince lokalnih samouprava subvencionišu sistem daljinskog grejanja, da pređu na korišćenje novih izvora energije, a budući da one to nisu mogle, započet je projekat sa Nemačkom razvojnom bankom i Švajcarskom agencijom za međunarodnu saradnju, koji podrazumeva da se u toplanama pokrene program da se sa klasičnih foslilnih goriva pređe na korišćenje biomase.
Budući da postoje veliki potencijali za korišćenje biomase, sledeći koraci biće dalji prelazak postojećih toplana u što vehem procentu na korisćenje obnovljivih izvora energije.
U Srbiji se svega 0,37% energije, dobijene iz obnovljivih izvora, koristi u sistemima za daljinsko grejanje domaćinstava dok sva ostala toplotna energija dolazi prevashodno od fosilnih goriva, prirodnog gasa, mazuta i uglja, kaže Dejan Stanojević iz Udruženja toplana Srbije.
Kako je rečeno na konferenciji, postoje dobri primeri u Srbiji, a kada je reč o energetskoj efikasnosti i upotrebi obnovljivih izvora energije, u gradovima poput Bora, Šapca, Valjeva, Pančeva...
Srbija kao i druge zemlje Zapadnog Balkana ali i Ukrajina, Moldavija i Gruzija imaju obavezu da implementiraju u nacionalna zakonodavstva direktive energetske zajednice kako bi se približili evropskim standardima po pitanju dobijanja energije iz obnovljivih izvora, kaže Borko Rajičević iz Energetske zajednice.
Primer dobre prakse i prelaska sa mazuta na bio masu u regionu je i "Eko toplana" iz Banja Luke.
Ranije je ovaj grad svake godine iz budžeta morao da pokriva gubitke toplane zbog visoke cene mazuta, a nakon javno-privatnog partnerstva, formirano je novo preduzeće i krenulo se u izgradnju nove eko toplane na bio masu snage 48 megavata.
Sada, Banjaluka se greje na biomasu, a samo sa dva odsto učestvuje mazut.
Rukovodilac sektora za proizvodnju i distribuciju toplotne energije "Novosadskim toplanama", Dušan Macura, kaže da ovo preduzeće pokreće novi projekat.
Kako bi grejali sanitarnu potrošnu vodu u Novom Sadu, ovo preduzeće planira da izgradi solarne panele i na ovaj način, uz pomoć sunca, dođe do energije za grejanje vode.
Međunarodnu KGH konferenciju organizovala je Evropska banka za obnovu i razvoj u saradnji sa Austrijskim ministarstvom finansija i IRENOM - Međunarodnom agencijom za obnovljive izvore energije.